BIBLIJA

BIBLIJA – KNJIGA KOJA GOVORI I DANAS

Autor: mr Zoran Marcikić

Dragi prijatelji, danas želim da govorimo o jednoj knjizi koja je oblikovala čitave civilizacije, nadahnjivala umetnost, zakone, kulturu i lične sudbine miliona ljudi – o Bibliji. Iako je napisana pre mnogo vekova, ona i danas ostaje najčitanija i najprevođenija knjiga na svetu. Ali najvažnije pitanje glasi: šta je zapravo Biblija i odakle potiče njen autoritet?

Poreklo Biblije – nije ljudska mudrost

Biblija nije nastala kao zbirka ljudskih razmišljanja o Bogu, već kao Božje otkrivenje čoveku. U Drugoj Petrovoj poslanici stoji: „Jer nikad proroštvo ne bi od čovječje volje, nego naučeni od Svetoga Duha govoriše sveti Božji ljudi“ (2. Petrova 1,21). To znači da biblijski pisci nisu zapisivali sopstvene filozofske ideje, već su, nadahnuti Duhom Božjim, prenosili poruku koju je Bog želeo da objavi čovečanstvu.

Bibliju je pisalo oko četrdeset autora – carevi, pastiri, proroci, ribari, lekari – tokom perioda od približno 1600 godina. Pisali su na tri kontinenta i na tri jezika: hebrejskom, aramejskom i grčkom. Ipak, uprkos toj vremenskoj i kulturnoj raznolikosti, u Bibliji postoji zadivljujuće jedinstvo poruke. To jedinstvo svedoči da iza svih tih knjiga stoji jedan Autor – Bog.

Velika priča Biblije – od stvaranja do obnove

Biblija započinje rečima: „U početku stvori Bog nebo i zemlju“ (1. Mojsijeva 1,1). Ona nam otkriva da svet nije nastao slučajno, već kao delo mudrog i dobrog Stvoritelja. Čovek je stvoren po Božjem obličju, sa svrhom, dostojanstvom i slobodom.

Ali Biblija je i iskrena knjiga. Ona govori o padu u greh, o tome kako je čovek zloupotrebio slobodu i udaljio se od Boga. Ipak, od prvih stranica provlači se nit nade – Bog ne odustaje od čoveka. Centralna tema celog Svetog pisma jeste plan spasenja koji se ostvaruje kroz Isusa Hrista.

Novi zavet otkriva Hristov život, Njegovu žrtvu na krstu i obećanje drugog dolaska, kada će Bog obnoviti ovaj svet i ukloniti zlo, patnju i smrt. Tako Biblija obuhvata čitavu istoriju: od stvaranja, preko pada, do konačne obnove – to je velika drama spasenja.

Proročki karakter i tačnost ispunjenja

Jedna od najsnažnijih osobina Biblije jeste njen proročki aspekt. U njoj nalazimo stotine proročanstava koja su se ispunila sa zadivljujućom preciznošću. Na primer, Stari zavet je vekovima unapred najavio mesto Hristovog rođenja, način Njegove smrti, pa čak i detalje Njegovog života.

Prorok Isaija je sedam vekova pre Hrista opisao stradanje Mesije gotovo kao da stoji pod krstom. Prorok Danilo je najavio smenu svetskih carstava – Vavilona, Medo-Persije, Grčke i Rima – što je istorija potvrdila. Takva ispunjena proročanstva pokazuju da Biblija nije obična knjiga, već poruka Onoga koji poznaje kraj od početka.

Otkrivenje Božjeg karaktera

Biblija nam ne daje samo informacije, već nam otkriva ko je Bog. Ona pokazuje Boga kao pravednog, ali i milostivog; svetog, ali i bliskog; moćnog Stvoritelja, ali i Oca koji traži izgubljeno dete.

U Isusu Hristu Božji karakter postaje najjasniji. Njegova ljubav prema grešnicima, saosećanje prema slabima i spremnost da umre za čoveka otkrivaju srce Boga. Zato apostol Jovan kaže: „Bog je ljubav“ (1. Jovanova 4,8). Ko želi da upozna Boga, u Bibliji će pronaći Njegovo pravo lice.

Plan spasenja – srce Biblije

Središte Svetog pisma jeste poruka da čovek ne može sam da se spase, ali da je Bog pripremio put izbavljenja. Kroz Hristovu žrtvu, čoveku je ponuđeno oproštenje, novi početak i večni život.

Biblija poziva na veru, pokajanje i preobražaj života. Ona nije samo knjiga informacija, već knjiga transformacije. Milioni ljudi kroz vekove svedočili su da ih je susret sa Biblijom promenio – oslobađala je od poroka, davala nadu u očajanju i snagu u patnji.

Zašto je Biblija relevantna u 21. veku?

Neko će reći: „To je stara knjiga, pisana za davna vremena.“ Ali ljudsko srce se nije promenilo. I danas postoje strah, krivica, usamljenost, potraga za smislom. Biblija govori upravo tim dubinama čoveka.

Ona daje principe za porodicu, rad, odnose, moral i društvo. U svetu relativizma nudi čvrst temelj istine. U vremenu nesigurnosti pruža nadu koja nadilazi okolnosti. Zato je Isus rekao: „Nebo i zemlja proći će, ali riječi moje neće proći“ (Matej 24,35).

Poziv savremenom čoveku

Biblija nije muzejski predmet, već živa reč. Ona nas poziva da je ne posmatramo spolja, nego da joj priđemo lično. Kada se čita otvorenog srca, ona postaje ogledalo duše i putokaz života.

Bog kroz Bibliju i danas govori: ohrabruje umorne, podiže pale, opominje zalutale i daje nadu onima koji misle da je sve izgubljeno. Njena poruka je jednostavna: čovek je voljen, iskupljenje je moguće, a budućnost u Hristu ima smisao.

ZAKLJUČAK

Dakle, Biblija je mnogo više od stare religijske knjige. Ona je Božje otkrivenje, pouzdana proročka reč, svedočanstvo o planu spasenja i najjasnije otkrivenje Božjeg karaktera. Iako je pisana tokom šesnaest vekova, ona govori savremenim jezikom svakom naraštaju.

Zato te pozivam: uzmi Bibliju, čitaj je ne kao običnu knjigu, već kao pismo Boga upućeno tebi lično. U njoj ćeš pronaći odgovore koje nigde drugde nećeš naći – odgovor o poreklu, smislu i večnosti.

Neka te Bog blagoslovi dok istražuješ Njegovu reč.

 

IZDVAJAMO:

Razmišljanja o Novoj godini

Kosmički susret: Hristov povratak

Ispunjavanje vaših najdubljih potreba

Rođen da umre

Armagedon – Biblijska perspektiva