Iskoristiti ili izgubiti: samopouzdanje

 

„Većina ljudi živi u ograničenom krugu potencijala.“

Ovo zapažanje Vilijema Džejmsa, pionira američke filozofije i psihologije, i danas zvuči zapanjujuće tačno. Bez obzira na tehnološki napredak, obrazovanje i mogućnosti koje današnji svet pruža, mnogi ljudi i dalje ostaju „zaglavljeni“ u sopstvenim granicama. Uzrok nije nedostatak sposobnosti, prilika ili sreće — već nedostatak vere u sebe.

Drugim rečima, ono što nas najčešće zaustavlja nije svet oko nas, već svet u nama. Nedostatak samopouzdanja može da uguši talenat, odloži odluke i ograniči rast. S druge strane, samopouzdanje je temelj svakog uspeha. Bez njega, i najtalentovaniji pojedinac može ostati nevidljiv. Sa njim, čak i prosečna osoba može postići izvanredne rezultate.

Šta je zapravo samopouzdanje?

Samopouzdanje je unutrašnji stav prema sebi, svojim sposobnostima i vrednosti. To je sposobnost da kažete: „Mogu ovo.“ Ne zato što ste sigurni da će sve ići glatko, već zato što verujete da ćete se snaći, naučiti, pa i pasti – ali i ustati.

Biti samopouzdan ne znači biti savršen, niti arogantan. To znači poznavati svoje prednosti i slabosti, prihvatiti sebe takvog kakav jeste i imati unutrašnji osećaj kontrole nad sopstvenim životom. Samopouzdanje ne dolazi spolja – ono se gradi iznutra, svakodnevno, malim koracima.

Samopouzdanje nije urođeno – ono se gradi

Često čujemo rečenicu: „On je jednostavno rođen samopouzdan.“ Međutim, to je mit. Samopouzdanje nije poklon – to je mišić koji raste upotrebom. Svaki put kad izađete iz zone komfora, preuzmete rizik, donesete odluku uprkos strahu – vi ga jačate.

Verovanja koja imamo o sebi – bilo istinita ili lažna – oblikuju način na koji razmišljamo, osećamo i delujemo. Ako verujete da „niste dovoljno dobri“, um vašu pažnju usmerava samo na dokaze koji to potvrđuju. Ali ako svesno počnete da birate drugačije misli – da prepoznajete male pobede, da se setite trenutaka kad ste uspeli – vaš um počinje da stvara novi, zdraviji obrazac.

Kako povećati samopouzdanje?

1. Prepoznajte i istaknite svoje snage.
Zapišite šta radite dobro – bez lažne skromnosti. Podsetite sebe na uspehe, male i velike. Slavite napredak, a ne samo krajnji cilj.

2. Postavljajte realne i ostvarive ciljeve.
Veliki snovi se ostvaruju nizom malih koraka. Kada prevelike ciljeve razbijete na male korake, dobijate jasnu mapu puta i manje prostora za odustajanje.

3. Učite da razgovarate sa sobom na ljubazan način.
Kad pogrešite, nemojte biti sopstveni neprijatelj. Umesto „Nikad ne radim ništa kako treba“, recite „Ovo je bila prilika da naučim nešto novo.“ Reči koje upućujete sebi postaju unutrašnji glas koji vas ili diže – ili obara.

4. Preispitajte svoja ograničavajuća uverenja.
Koliko puta ste pomislili: „To nije za mene“, „Nemam talenta“, „Kasno je“? Svaka od tih misli je vrata koja sami zatvarate. Zamenite ih pitanjem: „A šta ako ipak mogu?“ – i primetićete razliku.

5. Suočite se sa strahom – i delujte uprkos njemu.
Strah nikada potpuno ne nestaje. Aleks Mali, autor bestselera „Ogoljeni CEO“, piše:
„Jedini način da izgradite samopouzdanje je da preuzmete rizik i delujete uprkos strahu od neuspeha, grešaka ili neprijatnosti.“
Svaki pokušaj, uspešan ili ne, širi vašu zonu udobnosti. A kad se osvrnete, shvatićete da je upravo strah bio vaš najveći učitelj.

Usredsredite se na ono što želite

Um ima moć da pojača sve na šta se fokusira. Ako stalno mislite o problemima, oni rastu. Ako se fokusirate na mogućnosti – i one rastu.
Zato, umesto da razmišljate o svemu što bi moglo poći po zlu, pitajte se:
„Šta želim da postignem? Kako mogu da doprinesem? Šta mogu da uradim danas da se približim tom cilju?“

Vaša pažnja je poput sunčeve svetlosti – ono što obasja, to raste.

Potražite svoje uzore

Samopouzdanje se često „prenosi“ kroz posmatranje. Pomislite na osobu koju cenite – mentora, kolegu, roditelja, prijatelja – nekoga ko odiše sigurnošću i mirom.
Zamislite kako bi ta osoba reagovala u situaciji koja vas trenutno plaši. Šta bi rekla? Kako bi stajala? Kako bi disala?
Zauzmite taj „položaj uzora“. Na taj način aktivirate tzv. mirror neurons (neurone ogledala) u mozgu – i počinjete doslovno da osećate i ponašate se samopouzdanije.

Mentalno vežbanje i vizualizacija

Vizualizacija je mentalna proba stvarnosti. Kada u mislima jasno vidite sebe kako uspešno obavljate zadatak, vaš mozak aktivira iste neuronske puteve kao da to zaista radite.
Zato pre važnog razgovora, intervjua ili javnog nastupa – zatvorite oči, udahnite duboko i zamislite sebe kako to izvodite smireno i uspešno. Ova jednostavna praksa može doslovno promeniti vaš nastup i energiju.

Samopouzdanje rađa samopouzdanje

Keti Kej i Kler Šipman u svojoj knjizi „Confidence Code“ kažu:
„Sa njim možete osvojiti svet; bez njega, živite zaglavljeni na startnoj liniji svog potencijala.“

Svaka odluka koja zahteva hrabrost – bilo da se prijavite za novi posao, iznesete ideju, započnete razgovor ili samo ustanete rano da trčite – mali je dokaz vašem umu da možete.
I što više tih dokaza sakupite, to će vaš unutrašnji glas postati snažniji, mirniji i sigurniji.

Zaključak

Samopouzdanje nije luksuz – ono je osnovni alat za ispunjen život.
Niko ne može umesto vas verovati u vas. To je vaša svakodnevna odluka – da verujete, pokušate, pogrešite, naučite i nastavite.
Kao što Vilijem Džejms reče: „Najveće otkriće mog naraštaja jeste da čovek može promeniti svoj život promenom svog stava.“

Zato – počnite danas. Jer ako ne iskoristite svoj potencijal, rizikujete da ga zauvek izgubite.

Izdvajamo:

Razmišljanja o Novoj godini

Kosmički susret: Hristov povratak

Ispunjavanje vaših najdubljih potreba

Rođen da umre

Armagedon – Biblijska perspektiva