Mali proroci 

STAROZAVJETNA PROROČANSTVA

1.Značaj i porijeklo starozavjetnih proročanstava

Od najstarijih vremena historije izraelskog naroda, od patrijarha Adama, pa sve do oko 400. godine prije Krista, živjeli su skoro neprekidno u sredini Božijeg naroda pobožni ljudi — proroci. Oni su dobijali od Boga razna otkrivenja, koja su onda objavljivali njihovim suvremenicima u početko usmeno a kasnije i pismeno.

U izvjesnom smislu mogli bi isto tako i samoga Abrahama kao i neke i druge patrijarhe smatrati prorocima. Ali, nikako ne bi mogli početi naše izlaganje o prorocima prije Mojsija mada je bilo dosta proročanstava i prije njega. Što se Mojsija, kada mislimo na ona naročita otkrivenja koja je on primio i onaj vanredni utjecaj njegovih riječi na narod kao na jedinstvenu vjeru u jedinoga Boga, koju je on objavio, on zaslužuje ovu naročitu titulu, koja mu je i stvarno data u Bibliji. (Br 12, 6-8; Pnz 18, 15-18; 34, 10-12; Hoš 12,14)

Zadaća proroka kao i svih ostalih Božjih slugu bila je borba protiv idolopoklonstva i grijeha uopće u Božjem narodu onog vremena. Kasnije je Samuel ˝vidjelac˝ prihvatio Mojsijevo djelo i nastavio i uzdizanje i propovijedanje Gospoda kao ˝jedinoga˝ Boga. Poslije Samuela rađaju se mnogi proroci u toku stoljeća do proroka Malahije.

Da bi ispunili svoju zadaću svi su proroci primali jasne i određene ˝vijesti˝ od Gospoda. Bog im je govorio bilo preko sna ili preko viđenja. Oni su ove vijesti primali da bi ih saopćili narodu bez obzira na posljedice koje se mogu da pojave. Osnovni zadatak proroka je stalno podsticanje i ohrabrenje naroda da služe istinitom Bogu ili upućivanje natrag Bogu kad su se od Njega udaljili.

Proroci su se hrabro borili protiv svakoga idolopoklonstva, mnogoboštva, formalizma i lažnih sujevjerja, koje je izraelce uvijek privlačilo. Oni su bili ˝posrednici˝ otkrivenja, koje se javljalo usred izabranog naroda. Oni su radili na razvijanju Božjeg kraljevstva u njegovim neprekidnim fazama i unaprijed objavljivali događaje koji su trebali da se ispune ponekad tek u dalekoj budućnosti. Ali ipak na kraju može se reći, da su ova predskazivanjaproroka skoncentrirana u pravcu jedne centralne i jedinstvene točke: dolazak Mesije.

Ime prorok je ˝vidjelac˝ (1. Sam 9, 9) zato što vidi nevidljivo. Izraz ˝prorok˝ (heb. nabii) znači ˝onaj koji izgovara˝, govornik, nadahnuti pripovjedač, čovjek prožet višom silom, koja ga pokreće i goni da govori. U Izl 7, 1 Aron se naziva ˝Mojsijevim prorokom˝, zato što je prorok vjesnik koji govori samo ono što mu je rečeno.

On je govornik u ime Boga i tumač; on predaje ljudima vijest nebeskog porijekla. Bog otkriva budućnost svom sluzi proroku, koji ovu vijest božanskog porijekla objavljuje na svoj osobni načon, način koji je rezultat njegovog znanja i sredine u kojoj je živio.

Prorok nije samo jedino objavljivač događaja u budućnosti. On je bio često pastir Božjrg naroda, i kao takav bio je dužan da ga opominje, ukori i zaprijeti. Nadahnuta otkrivenja koja je on dobivao mogla su se odnositi na prošlost, sadašnjost i budućnost.

Hebrejska teokracija je imala tri ustanove: kraljevstvo, svećenstvo i proroštvo. Proroci su bili ljudi koji su se starali o životu i problemima svojih suvremenika. Oni su se interesirali za politički život kao i socijalna pitanja.

2. Karakter starozavjetnog proroštva

Proroštvo izraelskog naroda sačinjava organsku cjelinu. Otkrivenja su povezana u neprekidni lanac, ona se dopunjuju i pokazuju pravo jedinstvo kao rezultat božanskog duha.
Često se proroštva uspoređuju sa potokom koji se pretvara u rječicu i najzad postaje velika rijeka koja se ulijeva u more.

Proroštvo ima kao polaznu točku pad u grijeh (Post 3,15) a kao završnu Isusa Krista u njegovom prvom i drugom dolasku.
Predskazivanja Božjih proroka su se uvijek ispunjavala i njihove riječi činjenicama potvrđivale nasuprot mnogobožačkom neodređenom i nedvosmislenom proricanju.

Proročanstva Božjih slugu katkada su rasvijetljivala samo jednu stranu i to obično u vezi sa nekim događajem, najezdom, ratom elementarnim nepogodama ili formalizmom i idolopoklonstvom. Pvod proricanja je uvijek bilo nešto što je lokalne prirode. Zatim ovo se proročanstvo povećavalo, raslo. Svaki prorok jre za njega nešto dodao, tako je ono postojalo sve jasnije. Ali ipak, potpuno bilo je ono tek pošto se u cjelosti ispunilo. Događaji su uvijek premašivali očekivanja koja su se obrazovala pod utjecajem ovih predskazivanja.

Mnoga proročanstva, mada nisu bila Božja tajna koju ljudi mogu dkučiti, imali su ipak izvjesne uvjete. Njihovo ispunjenje je zavisilo od stava ljudi. Ovo načelo jasno je izraženo u Jer 18,7-10. Jasnu primjenu ovog osnovnog načela nalazimo u Pz. 28 gdje je riječ o blagoslovima i prokletstvima, zatim i Ezk 18 i 33; Jer 17,24-27 itd.
Svrha ovih proročanstava da se vjera razvije, srce oplemeni i ljudske pobude i namjere poprave. Izvjesnost, da Bog vlada svemirom i upravlja sudbinom svoje djece, održava vjeru Božje djece u teškim danima iskušenja i progonstva.
Sva starozavjetna proročanstva bila su nadahnuta Božjim Duhom. Vijest koju su oni imali da objave bila je nebeska. Proroci su zadržavali svoju ličnost, način rada i izražavanja. Oni su se uvijek obraćali svojim suvremenicima jezikom koji im je bio pristupačan. To je razlog zašto oni nikada ne premašuju okvir kulture svog doba, pa čak ni onda kada opisuju događaje koji treba da se ostvare u dalekoj budućnosti.
Proučavanje starozavjetnih proroka obuhvata i proučavanje doba i mjesta u kojimasu oni živjeli i radili. Nemoguće je razumjeti proroke ako ne znamo historiju izraelskog naroda i geografiju Palestine. Mi se moramo dobro upoznati sa običajima i mentalitetom istočnih naroda, sa njihovom religijom i filozofijom. Zatim, sa historijskim mjestima, raznim najezdama i ratovima kao i periodima mira. Mi treba da poznajemo formaciju zemlje, biljno i životinjsko carstvo, klimu itd. Prorok Daniel i Ezekiel su živjeli u Babilonu i oni iznose u svojim proročkim spisima mnoge slike i simbole iz babilonske sredine. Okolnosti života i historiju tih država i naroda moramo isto poznavati
Što se tiče ispubjavanja biblijskih proročanstava Starog zavjeta treba da imamo na umu da su se neka proročanstva ispunila progresivno. Npr. propast Babilona i Edoma se ostvarilo postepeno, u etapama koje su se redale jedna za drugom. Babilon i Edom su stvarno pustinje sve do danas, kao što su objavili proroci da će se dogoditi. Ali, njihovo stanje nije nastupilo odjednom. Za ovo je bilo više stoljeća.

3. Mesijanska proročanstva

Sva proročanstva počevši od Post 3,16 pa sve do posljednjih viđenja u Otkrivenju objavljaju kraj zla i obnovljenje naše zemlje. Spasenje koje je prorečeno i pnuđeno svim ljudima, prihvaćeno je i ostvareno pomoću Božjeg miljenika: Mesije. Proroci iako nisu podrobnije poznavali plan spasenja prešli su sa općeg nacrta plana na osobno ostvarenje spasenja ljudskog roda, što prorok Izaija izražava riječima: ˝Jer će zemlja biti puna poznanja Gospoda kao što je morsko korito puno vode koja ga pokriva.˝ (Iza 21,9)
Mesija ˝uzrok vječnog spasenja (Heb 5,9) po svom podrijetlu i prirodi božanska ličnost, prorečen je preko starozavjetnih proroka u dvostrukom smislu:
1. Kao Božji Sin. On je već objavljen i prikazan pomoću krvnr žrtve u obrednom zakonu Srarog zavjeta. Njegovo veliko djelo spasenja potpuno odgovara najdubljim potrebama ljudske prirode. Ovo djelo donosi sa sobom rješenje problema grijeha i izbavljenja. Ovo Njegovo veliko djelo sastoji se u sljedećem:

1. Da dadne svoj život za spasenje čovječanstva.
2. Da ˝uzme˝ grijehe svijeta.
3. Da izdjestvuje spasenje.
4. Da ˝dovede˝ pravdu.
5. Da izlije Svetoga Duha.
6. Da postavi Novi zavjet.
7. Da osnuje Božje kraljevstvo u ljudskim srcima.
8. Da uništi zlo i
9. Da povrati vječni život čovjeka koji je izgubio u edenskom vrtu.

Ovo djelo spasenja treba da se proširi po cijeloj zemlji. Novi Jeruzalem da bude prijestolnica novoga svijeta. Svi ljudi će dolaziti ka ˝gori Sionu˝ da prime spasenje i poklone se vječnom Bogu. Sam Spasitelj će boraviti u novom Jeruzalemu, koji treba da postane sveti i slavni grad zauvijek.

2. Kao Davidov sin. Mesija je i pobjedonosni kralj na zemlji koji će se popeti na Davidov prijestol. Kao Davidov sin on će:

1. Vladati nad vjernim i ujedinjenim narodom poput Salamuna.
2. Kao pastir svome narodu.
3. Pobijedit će i uništit sve neprijatelje.
4. Svi će narodibti Njemu pokoreni i donosit će svoje darove u Jeruzalem
5. Bit će mir i vječno blagostanje na zemlji.
Proročki spisi sadrže mnoge prijetnje nevjernima i obećanje spasenja onima koji ostanu vjerni i očiste se putem raznih iskušenja. Najveća iskušenja bila su odvođenje u ropstvo u tuđinu. Zemlja odvođenja trebala je da bude Asirija za sjeverno ili izraelsko kraljevstvo, sa glavnim gradom Samarijom i Babilon za Južno ili Judino kraljevstvo, sa glavnim gradom Jeruzalemom. Razorena polja i uništeni gradovi trebali su da podsjećaju narod na stvarnost Božjih sudova. Ali Gospod nije napuštao svoju djecu; odvedeni bili ili oslobođeni. On ih je odveo natrag u njihovu domovinu i obdario ih svakim bogatstvom njegove milosti.
Mesijansko doba je u prošlosti uvijek počinjalo onoga dana kada su prvi karavani prognanika pošli natrag za Jeruzalem, pjevajući i veseleći se. U jednoj istoj slici proroci vide povratak iz progonstva, podizanja hrama i obnovljenje Jeruzalema, miran život prognanih, prisutnost Mesije, kralja i pastira među njima kao i svetost i materijalno i duhovno bogatstvo njegovog naroda. Ova mesijanska proročanstva također su se ispunila postepeno kroz stoljeća ovim redo:
Zorobabel, Ezra i Nehemija gledaju povratak prognanika, obnavlanje hrama i Jeruzalema, miran život starih zatočenika, koji će podignuti nacionalno središte slobodno od svakoga idolopoklonstva. Ovaj Jeruzalem treba da bude kolijevka Mesije.
Isus i apostoli vide prikupljanje učenika i osnivanje crkve. Ovaj Jeruzalem doživljava neiskazane događaje na Golgoti, ali i postavljanje novoga zavjeta kao i izlivanje Svetoga Duha. On gleda kako odlaze vjesnici, ˝novi proroci˝, koji odlaze da objave spasenje sve do krajeva svijeta.
Najzad, vidimo budući, novi Jeruzalem, koji će da gleda uništenje nedostojnih i kraj zla. To je Jeruzalem za vrijeme uspostavljanja vječnog Božjeg kraljevstva, koje će doživjeti prisutnost Boga i Njegovog Mesije (Krista). Tam neće biti više smrti. Izbavljeni će redovno ići na Sion da se poklone Vječnome. Plan spasenja će se konačno završiti u vječnoj slavi.

Tumačenje starozavjetnih proročanstava

Kad se proročanstva tumače treba uzeti u obzir sljedeće:
Doba proroka, tj. međunarodno političke događaje onog vremena.
Političko i socijalno stanje dotične zemlje kao i njen stupanj prosvjećenosti.
Geografske uvjete zemlje.
Ličnost samog proroka, i
Književna vrsta proročkog spisa.

Skoro sve proročke spise pisane su sasvim u stihu (poezija). Ovaj književni način je mnogo elastičniji nego proza. U njemu su slikovito prikazivanje i hiperbole mnogo više odomaćene. Otuda prorok kao pjesnik posmatrajući nešto što je ograničeno i lokalne prirode, upotrebljava izraze koji daleko premašuju okvir ograničenih lokalnih događaja. Tu se osjeća da je Duh koji je inspirirao proroka gledao dalje, dublje i općenito. Tako je npr. suđenje Edomu (Iza 34) uzor suđenja nepokajanima na kraju svijeta.
Kada svaki prorok opisuje napad ili neki rat u Palestini onda to ne trebao uspoređivati sa današnjimnačinom vođenja rata. Ali ipak možemo da povučemo neku razliku da bi mogli uočiti opisano stanje u prošlosti i usporediti ga sa sličnim stanjem u sadašnjosti. Ovakvim uspoređivanjem možemo primijeniti ono što prorok govori za njegovo vrijeme na naše sadašnje stanje.
Pri tumačenju opisa viđenja i snova treba imati u vidu sljedeće:
Prorok katkada govori sa stvarnim nebeskim bićima npr. Dan 9,21 i
Katkada on promatra samo prizor koji može biti simbolički. (Ezek 37 uskrsnuće Izraela) ili proročki (Otkr 14,14; Juda 14, ponovni dolazak Isusa Krista).
Moramo biti veoma obazrivi pri tumačenju viđenja: Elementi jednog sna ili viđenja ne mogu se usporediti sa točnostima jednog geometrijskog problema. Njih ne smijemo pritijesniti i iznuditi da kažu i ono što oni neće da kažu. Zadovoljimo se time što ćemo razumjeti osnovnu misao i iz nje izvesti moralnu pouku.

Kronologija starozavjetnih proroka.

Šesnaest proroka, od proroka Izaije pa do proroka Malahije, čiji se spisi nalaze u Bibliji pisali su svoje knjige za vrijeme četiri stoljeća od 800 – 400 godine prije Krista.
Većina proroka ostavili su samo djelomično kronološke podatke o trajanju njihove službe i pisanju njihovih proročkih knjiga. Dvojica od njih Joel i Obadija, nisu ostavili nikakvih vremenskih podataka o njihovom radu i zato postoje razna mišljenja u ovom pogledu.
Mnoge vijesti i proročanstva mogu se pravilno razumjeti samo onda ako znamo pozadinu i doba kada se pojavila kao i događaje koji su se odigrali u to vrijeme. Sigurnost je veća ukoliko možemo da odredimo za vrijeme kojega kralja u Judeji ili Izraelu je taj prorok radio i živio Još je lakše ako možemo znati vladare koji su vladali u to vrijeme u Asiriji, Babilonu i Perziji.
Asirsko doba (800 – 612 god. pr. Krista)
Jona (oko 790)
Amos (oko 767 – 753)
Hošea (oko 755 – 725)
Mihej (oko 740 – 700)
Izaija (oko 745 – 685)
Nahum (oko 640)
Habakuk (oko 630)
Sefanija (oko 630)
Joel (oko 620)
Babilonsko doba (612 – 539 pr. Krista)
Jeremija (627 – 580)
Obadija (586)
Ezekiel (593 – 570)
Daniel (603 – 536)
Perzijsko doba (539 – 400 pr. Krista)
Hagaj (oko 520)
Zaharija (520 – 518)
Malahija (oko 425)

PROROK   HOŠEA

U V O D

Knjiga proroka Hošee je prva od dvanaest knjiga ˝malih proroka˝, tako nazvane zato što su im knjige bile male. Ipak ova knjiga ˝malih proroka˝ ima veliki značaj za današnje vrijeme.
Ime Hošea je skraćeni oblik: ˝Hošea ejah (Jer 42,1; 43,2), što znači Jahve spašava. Ništa nam više nije poznato o podrijetlu ovog proroka osim onoga što je spomenuto u prvim redovima ove knjige. Njegov otac se zvao Beerije ali ne znamo iz koga je plemena. Isto tako ništa nam se ne kaže o prorokovom kasnijem životu, mjestu gdje je živio i vremenu kad je umro. Hošea je bio iz Izraelovog kraljevstva što potvrđuje njegovo dobro poznavanje Sjeverne Palestine kao i izraz ˝kralja našega˝ (Hoš. 7,5) kada govori o Izraelovom kralju.
Prorok Hošea je radio u vrijeme poznatih Judinih kraljeva (Uzija 790 – 739), Joatana (Joatan 750 – 731), Ahaza (Ahaz 735 – 715), Hezekije (Hezekija 729 – 686) i Jeroboama II (Jeroboam 739 – 753). Izgleda da je on počeo svoju proročku službu prije 753 i radio sve do poslije 729 prije Krista. Hošea je bio suvremenik proroka Amosa.
Prorok Hošea je živio upravo u vrijeme odvođenja Izraela u Asirsko ropstvo 722 god. U početku njegove službe bio je mir i napredak za vrijeme kralja Jeroboama II. Ali Asirija je stalno rasla. Opasnost je bila sve veća od ove svjetske sile. Zaharija, Jeroboamov sin je najavljivao teško političko vrijeme. Za četvrt stoljeća izmijenjala su se pet kraljevstava iz raznih obitelji. Pošto ova knjiga ne spominje asirsko odvođenje u ropstvo, jasno je da je pisana prije ovog odvođenja.
Ovo vrijeme blagostanja bilo je u isto vrijeme i doba moralnog i duhovnog opadanja Božjeg naroda. Politička anarhija i bezvlašće su bili na dnevnom redu. Kraljevi su zauzimali prijestolje mučkim ubojstvom prethodnika, a poslije su i sami bili ubijeni. Kralj Salum je ubio Zahariju, Manahem je ubio Saluma, Pekah je ubio Pekahiju, Manahemovog sina, a Hošea, posljednji Izraelov kralj, je ubio Pekaha.
Prorok Hošea je stalno napominjao da je idolska služba teletu koju je postavio Jeroboam I (vidi 1. Kra. 12) glavni grijeh Izraela. Izgleda da se ova mnogobožačka služba kasnije pretvorila u neku vrstu službe slična službi Baalu i Astaroti, poznatoj svojom odvratnošću žrtvovanjem djece i nečuvenim bludom.
Hošea je živio u vrijeme kad je narod morao da žanje teške posljedice svoga grijeha. U to vrijeme nije se držala nijedna Božja zapovijed. Krvoproliće, razvrat i nemoral, prijevare i nepoštenje vladalo je za vrijeme Jeroboama II u velikoj mjeri iako je bio mir i blagostanje. I sami svećenici, koji su se odali idolopoklonstvu, priključili su se narodu i time još više povećali pokvarenost i razvrat.
Prorok Hošea je ustao protiv ove bujice grijeha i zla. On je ukoravao narod i pozivao ga da prihvati Božju ljubav i pokaje se. Ali narod nije prihvatio njegove opomene i savjete. Nepokorni i buntovnički narod ostao je uporan u svojim grijesima i porocima i zato je morao otići u asirsko ropstvo. Prorok Hošea je je objavio posljednju vijest izraelskom kraljevstvu. (723 – 722 god.)
Prorok Hošea je vidio da će da dođe do nesreće kao i prorok Amos. Izgleda da je i on sam osjetio ovu katastrofu. Ali, kod Amosa preovladava oštra opomena i prijetnja kaznom, prorok Hošea je propovijedao Božju ljubav zato se i naziva ˝evanđelistom Staroga zavjeta˝. U njegovoj knjizi se stalno javljaju pored opomena i Božja obećanja.
Zadatak proroka Hošee u izraelskom kraljevstvu podsjeća na zadatak proroka Jeremije u judinom kraljevstvu, zato se Hošea i naziva ˝Jeremijom deset plemena˝. Neki uspoređuju njegovu knjigu sa novozavjetnom knjigom apostola Ivana.
Predmet koji prorok Hošea obrađuje u svojoj knjizi je Božja ljubav preme njegovoj djeci koja su se udaljila od njega. Iskustva koja je prorok imao u svom obiteljskom životu i osjećanja prema svojoj nevjernoj ženi dali su mu podstrijeka da dublje misli o ljubavi nebeskog Oca prema svome narodu. U svjetlosti ove božanske ljubavi, strahote grijeha i poroka u izraelskom kraljevstvu izgledale su mu sve strašnije i prorok nije mogao da nađe opravdanje za ponašanje Božjeg naroda. On opisuje strašne posljedice koje će zadesiti Izrael ako ostane na svom zlom putu. Njegove opomene nisu prijetnja nego činjenica koja jasno pokazuje da kazna neminovno prati grijeh. Ali prorok iznosi u svojoj knjizi i veliku Božju ljubav prema svome neposlušnome narodu. Knjiga je puna poziva na pokajanje i obećanja nade onima loji se vrate nebeskom Ocu koji ih ljubi. Glavna misao ove knjige je Božja ljubav koja pobjeđuje.

I BOŽJI ODNOS PREMA IZRAELU OPISAN PROROKOVIM OBITELJSKIM STANJEM (1,1 – 3,5)

Brak proroka Hošee. 1,1 – 9

Riječ Gospoda, koja je došla Hošei, sina Berija u domu Uzije, Jotama, Ahaza, Hezekije, kraljeva Jude u danima Jeroboama, sina Joaša, kralja Izraela. (1,1)

1. U ovom stihu iznijeti su: natpis knjge i kronološki podaci.
Kad je Gospod počeo govoriti kroz Hošeu, Gospod mu je rekao: ˝Idi, uzmi ženu bludnicu i rodi djecu bludničku; jer se zemlja potpuno predala bludu, napustivši Gospoda.˝
Tako je on oženio Gomeru, kći Diblaima; i ona zatrudnje i rodi mu sina.

2,3. Ovi stihovi nam opisuju čudnu Božju naredbu proroku. Prema ovoj naredbi Hošea treba da se oženi nemoralnom ženom. Postoje tri tumačenja ovog teksta: 1. Prema prvom tumačenju ova Božja naredba je data proroku u snu ili viđenju i zato se nikada nije ostvarila u životu ovog proroka. 2. Po drugom mišljenju ovo je priča ili alegorija. 3. Prema trećem mišljenju ovo je stvarni opis prorokovog obiteljskog odnosa. Glavna primjedba protiv doslovnog tumačenja ovog teksta je da se stvarna naredba ˝rodi djecu bludničku˝ nikako ne slaže sa Božjim svetim karakterom. S druge strane nikako se ne može zaključiti iz samog teksta da je ovdje riječ o nekoj alegoriji ili da je to neko viđenje ili san. Zato se treba smatrati kao stvarnost. Ali ako ovaj izvještaj prihvatimo kao stvarnost onda ne bi trebali tako razumjeti da je prorokova žena bila takva u vrijeme kad se udala za proroka. U svakom slučaju ovo što se iznosi u ovim stihovima je osnovica za važnu pouku i Božji poziv svom nepokornom narodu. Prorokovoj ženi je ime Gomera što znači ˝punina˝. Možda punina Izraelovih grijeha ili kazne. Nije poznat pravi smisao ovog imena. Izgleda da je to ime takvog karaktera kao što je ime Diblaim.
4. Tada Gospod reče Hošei: ˝Nazovi ga Jizreel, jer ću skoro kazniti dom Jehua za pokolj u Jezreelu, i dokrajčit ću kraljevstvo Izraela.
5. U onaj dan, slomit ću luk Izraela u dolini Jezreela.˝

4. Prvi sin iz ovog braka je bio Jizreel. Ovo ime na hebrejskom znači: ˝Bog sije˝ ili Bog će rasijati (u smislu razbacivanja). U ovom tekstu ime Jizreel znači ˝rasijavanje˝ tj. oduzimanje ženinih prava, a kasnije kad se pokajala on je ˝zasijava˝ (zasađuje) tj. vraća joj ranija imena. Iz izraelske historije znamo da je Jehu prolio krv Ahabove obitelji u ovoj dolini (2. Kra 9,10). Ovu naredbu je dao sam Gospod (1. Kra 19,16.17; 2. Kra 9,6.10) za krv Nabotovu koju je prolio Ahab (2. Kra 9,21-26). Ovdje prorok zahtijeva (pohoditi krv) ovu krv i objavljuje nastanak izraelske dinastije. Zašto se zahtijevala ova krv kad je sam Gospod naredio istrebljenje ove obitelji? Svakako je pobuda uništenja ove obitelji bila zla. Jehu je ovu Božju presudu vrlo grubo izvršio. On je u tome vidio sebično ostvarenje svoje želje za vladanjem. Bog je izrekao ovu presudu zbog velikoga idolopoklonstva koju su prouzrokovali Jezabela i Ahab. Mada je Jehu ukinuo službu Baalu on je zadržao službu Jeroboamovim teladima. (2. Kra 21-31) Zbog svega toga moralo je da dođe na Jehua velika kazna. On je svoje osobne namjere stavio ispred Božjih namjera i zato je ova presuda izrečena nad njime. Gospod kaže: ˝Moja je osveta˝. Sa smrću kralja Zaharije, posljednjeg Jehuovog potomka nastaje politički kaos u Izraelskom kraljevstvu i uskoro je došla njegova propast i odvođenje u asirsko ropstvo. Tako je ukinuto ˝Kraljevstvo doma Izraelova˝.
5. Kazna na Izraela je došla upravo u onoj dolini u kojoj je Jehu istrijebio Ahabovu obitelj. (2. Kra. 9,15-37).
6. Gomera je opet zatrudnjela i rodila kći. Tada Gospod reče Hošei: Nazovi je Lo – Ruhama; jer se neću više smilovati domu Izraelovu, da im oprostim
7. Ali domu Judinu pokazat ću ljubav; i spasit ću ih – ne lukom, mačem ili ratom ili konjima ili konjanicima, nego Gospodom, njihovim Bogom.˝
6,7. U ovim stihovima riječ je o rođenju prorokove kćeri: Drugo dijete koje je proroku rodila žena bila je kćer kojoj je dato ime po Božjoj naredbi: Lo – Ruhama. Ovdje se ne kaže da je njemu rodila kćer kao za sina zato se misli da je to dijete bilo vanbračno. To neki dokazuju iz 2,4. Ime Lo – Ruhama znači: ˝nepomilovana˝ ili bez ˝dobijanja milosti˝. Apostol Pavao kad spominje ovo mjesto on govori o ˝neljubljenoj˝ (Rim 9,25), a apostol Petar o ˝nepomilovanoj˝ (1. Pet 2,10) Ovako Bog govori o svome narodu kada je njegovom strpljenju kraj. Bog će imati još milosti prema Judi, ali deset plemena Izraelskog kraljevstvo mora pasti. Duhovno stanje južnog kraljevstva Jude bilo je još u ono vrijeme donekle dobro. Mada je i Juda počeo da duboko pada, narod se još držao kao cjelina. Oni su još održavali bogoslužje i trudili se da drže zakon. I zaista Bog je spasio Judu od nesreće koja je zadesila Izraelsko kraljevstvo (723-722) prije Krista. Bog ih je kasnio spasio od kralja Senaheriba, kada je anđeo pobio 185.000 Asiraca u asirskom taboru. (2. Kra 19,35,36; Iza 37,36.37). Judino kraljevstvo se nije uzdalo u svoju snagu ˝luk i mač˝ nego se pouzdali u Gospoda što se ovdje opisuje.
Nakon što je rodila Lo – Ruhamu zatrudnila je i rodila drugog sina.
Tada Gospod reče: ˝Nazovi ga Lo – Ami jer vi niste moj narod, i ja nisam vaš Bog.˝

8,9. U ovim stihovima opisuje se rođenje drugog sina, trećeg djeteta. Ime ovom djetetu je bilo po Božjoj naredbi: ˝Lo – Ami˝, što znači ˝ne moj narod˝, Neki tumače ovo ime kao znak konačnog odbacivanja svoje nevjerne žene od strane proroka. Ali ovo se više odnosi na potpuno odbacivanje Izraelskog kraljevstva od Božije strane. Ovo se potvrđuje Božjom izjavom ˝jer vi niste moj narod˝.
Obećanje i prihvatanje Izraela u budućnosti (1,10-21)

Ipak će Izraelaca biti kao pijeska na morskome žalu, koji se ne može izmjeriti ili izbrojiti. Na mjestu gdje im je bilo rečeno: ˝Vi niste moj narod, bit će nazvani: sinovi živoga Boga.
Narod Jude i narod Izraela sjedinit će se i postavit će sebi jednoga poglavara i poći će iz zemlj; jer će velik biti dan Jizreela.˝

2,1. Govorite svojoj braći: ˝Moj narod˝ i svojim sestrama ˝Pomilovana˝.
10,11. 2,1. Ova tri stiha se u hebrejskom tekstu nalaze u početku drugog poglavlja ove knjige. Oni sačinjavaju nagli prijelaz kao što se to često vidi u knjizi pr. Hošee. Ovdje se objavljuje Božjoj djeci povratak iz ropstva, njihovo prihvatanje od Boga kao Božije djece i njihovo umnožavanje ˝kao pijeska na morskom žalu˝ je obećanje slično onom dato Abrahamu (Post 22,17) i Jakovu (Post 32,17).
Ovo obećanje obnovljenja nije dato Izraelskom kraljevstvu, 10 plemena, nego Izraelu i Judi kao cjelini. Ali ˝Izraelci˝ tj. Izrael nije doživio ovo obećanje. Ona će se tek ostvariti u duhovnom Izraelu (Rim 9,25.26), u kršćanskoj crkvi. Prihvatanjem vjere evanđelja, pojedinci, bilo Hebreji ili neznabošci postaju usvojena Božja djeca i članovi Božje obitelji i nasljednici vječnoga života. (Heb 1,11.12; Rim 8,14-17; Gal 3,26.29; Otkr 21,7). Bog je na temelju ovog ugovora (zavjeta) priznao duhovni Izrael kao ˝svoj narod˝. Izraz ˝Lo – Ami˝ označava raskid prvog starog ugovora (zavjeta), a riječi ˝sinovi Boga živoga˝ se odnose na duhovni Izrael koji je sklopio novi ugovor.Prema ovom obećanji Izrael i Juda kao narodi vratit će se u zemlju i postati jedan narod. Kasnije proroci često spominju ovo obećanje. (Jer 3,18; 50,4; Ezk 3,7.16.17-22 itd.) Predstavnici Izraelovih plemena su se vratili poslije povratka Jude iz Babilona (Ez 6,17) Oni će ˝poći iz jedne zemlje˝ tj. iz Asirije i Babilona i vratit će se u obećanu zemlju. Iako prorok upotrebljava ime ˝Jizreel˝ da bi izrazio ˝rasijavanje˝ naroda, ovdje on upotrebljava to isto ime u smislu sijanja ili (sađenja) Božje ljubavi ili milosti prema tome narodu.
U ovom poglavlju prorok ističe da ako smo neposlušni Bogu ne možemo izbjeći kaznu za naše prijestupe. Njegova tri djeteta simbolički predstavljaju otpalu Izraelovu djecu a njihova imena razne kazne zbog otpada. Ali se istovremeni ističe i Božja milost i ljubav kao i kazna.
3. Uspoređivanje Izraelovog idolopoklonstva sa nevjerstvom Gomere (2,2-13)

2.
Parničite se sa svojom majkom, parničite; jer ona nije moja žena, niti sam ja njezin muž: neka makne svoj blud od svoga lica i svoju preljubu između svojih grudi:
da je ne svučem golu i da je ne postavim kao u dan njenog rođenja, i ne učinim od nje pustinju, i učinim je kao suhu zemlju i usmrtim je žeđu.

2. Veza koja sjedinjuje narod sa njegovim Bogom je slična bračnoj vezi. Ova usporedba je čisto biblijska i vrlo česta u Bibliji. Njega mogu razumjeti svi ljudi na zemlji. Prorok poziva Izraelce da se ˝parniče˝ sa svojom majkom, Izraelskim narodom, da se pokaje i vrati Bogu. Ovo on iznosi kao obiteljsko iskustvo. Pošto je Izrael učinio duhovnu preljubu sa idolima, ona nije više ˝Božja supruga˝. Ona nije više sjedinjena sa Njime vezom ljubavi i zato je Bog više ne priznaje za svoju ženu. U cijelom drugom poglavlju prorok opisuje svoje duboko žaljenje zbog Izraelove nevjernosti.
3. U ovom stihu Hošea iznosi dvije usporedbe ili slike koje stalno miješa te se ne mogu lako odvojiti. Te su usporedbe ˝suha zemlja˝ i ˝gola˝ žena. ˝Svući golu˝ znači vratiti je u ono stanje kad ju je Bog uzeo, izabrao za svoj narod oslobodivši ga iz ropstva. Izrael bi onda bio bespomoćan i slab kao za vrijeme robovanja u Egiptu. Tada bi bio kao ˝pustinja˝. ˝Usmrtiti žeđu˝ je slika stanja naroda koji se odrekao Boga u duhovnom pogledu kao pustinja. Bog ga se odriče i on ostaje usamljen, očajan i žedan kao putnik u pustinji.
I neću se smilovati njenoj djeci, jer su djeca bluda.
Jer je njihova majka činila blud, osramotila se njihova roditeljka; jer je govorila: ˝Ići ću za svojim ljubavnicima, koji mi daju moj kruh i moju vodu, moju vunu i moj lan, moje ulje i moje piće.˝

4,5. Stanovnici Kanaana su obožavali predmete prirode. Svi radovi u polju su bili povezani sa vjerskim obredima. Izraelci nisu potpuno napustili Boga, ali oni su obavljali božanske obrede da bi osigurali plodnost zemlje. Tako se pojavila mješavina prave vjere i idolopoklonstva. Bog im je umnožio žito, vino i ulje, a Izrael je odnio ove darove kao žrtve Baalu. Prorok Hošea uspoređuje Izrael sa ženom; pošto je primila darove od svoga muža, umjesto da mu zahvali, ona tvrdi da su to njeni milosnici koji su joj pružili te darove tj. lažni bogovi.

Zato eto zatvorit ću tvoj put trnjem; ogradit ću je zidom da ne nađe više svoje staze.
I trčat će za svojim ljubavnicima, ali ih neće dostići; tražit će ih i neće ih naći: reći će ˝Vratit ću se svome prvom mužu, jer mi je tada bilo bolje, nego sada.˝
A ona ne zna da sam joj davao žito, mošt i ulje, i umnožavao joj srebro i zlato, što je trošila na Baala.
Zato ću uzeti svoje žito u svoje vrijeme i svoj mošt u njegovo određeno vrijeme; i oduzet ću joj svoju vunu i svoj lan, koji je trebao pokriti njezinu golotinju.
I sada ću otkriti njezinu sramotu pred očima njenih ljubavnika, i nitko je neće izbaviti iz moje ruke.
I učinit ću kraj svoj njezinoj radosti, njezinim praznicima, njezinim mladim mjesecima i njezinim subotama, i svim njezinim svečanostima.
I opustit ću njezin trs i njezinu smokvu; za koje je ona rekla: ˝To je moja plaća, koju su midali moji ljubavnici.˝ A ja ću ih učiniti šumom, i pobrstit će ih poljske zvijeri.
I pohodit ću na njoj dane Baalove, kad im je kadila i kad se ukrašavala svojim naušnicama i svojim ukrasima za vrat i išla za svojim ljubavnicima; a mene je zaboravila, govori Gospod.

U stihovima 6 – 13 prorok Hošea iznosi Božju namjeru da Izraelu odrekne svako dobro. Ovaj narod neće primiti u teškim danima nikakvu pomoć; tako da će se on naučiti da idoli nisu ništa.
6. ˝Zatvorit ću tvoj put˝ znači onemogućiti Izraelu da ostvari svoje planove neposlušnosti. Bog hoće da omete njegove namjere. Čovjek planira ali Bog ostvaruje. On zna što je najbolje za čovjeka, a što je štetno. Bog ne dozvoljava čovjeku da potpuno ostvari svoje namjere. To nam potvrđuje Biblija na više mjesta. (Job 19,8; Prop 16,1.9; 19,21; Jer 10,23) Narod Izraelovog kraljevstva je za njegovo duhovno dobro uskoro doživio ˝ograde˝ i ˝zid˝ u asirskom ropstvu. Ostatak iz ovog ropstva čvrsto je prionuo za Jahvino bogoslužje poslije ropstva. (2. Kra 17,23) To je bilo njihovo spasenje od ovoga zla – idolopoklonstva.
7. ˝Trčati za svojim ljubavnicima˝ ali ih ˝neće stići˝ znači da će Izrael obilaziti oko mnogobožaca i njihovih bogova ali to mu neće pomoći, kao ni Gomeri. U slučaju Izraelovog kraljevstva Gospod je prvi muž, a u slučaju Gomore to je prorok Hošea. Iskustvo nevjernice je iskustvo izgubljenog sina u Kristovoj priči (a kad dođe k sebi Lk 15,17). A kad je došao sebi tek onda je izgubljeni sin uvidio da je ˝nego ˝bilo bolje onda˝ nego ˝sada˝.
8. Izrael je bio nemaran i ˝nije znao˝ pa je zato bio i nezahvalan prema Darovatelju ˝žita, vina i ulja˝. (Jk 1,17) Gospod im je ˝umnožavao srebro i zlato˝ dobrim rodom zemlje i uspješnom trgovinom, naročito za vrijeme Jeroboama II. Umjesto da upotrijebi ovo bogatstvo da proslavi Boga otpali narod izraelskog kraljevstva ga je upotrijebio u idolopokloničke svrhe i bunu protiv Boga. (Pz 32,15) Bog je očekivao da mu dadnu hvalu kao uzvrat za Njegovu dobrotu i blagoslove. Najgore što su od Božjih blagoslova ˝trošili na Baala˝ i služili mu.
9. ˝Zato ću uzeti u svoje vrijeme˝. Bog je zato odlučio da ih kazni oduzevši im izobilje koje su zlouptrijebili u idolopoklonstvu i grešnom uživanju. Zloupotreba uskraćuje milost i blagoslov. Bog im oduzima ta dobra da bi znali: da su ih dobili od Njega. Bog uzima ˝svoje˝. Gomera tvrdi (st 5) da su to darovi njenih ljubavnika, dok je narod izraelskog kraljevstva bogatstvo trošio u duhovnom bludu sa idolima. Životne potrebe, hrana i odijelo može narodu da se oduzme putem prirodnih nepogoda ili raznim napadima neprijatelja. Kad čovjek odbija poslušnost Bogu blagoslovi se pretvaraju u prokletstvo. Zato moramo priznati da smo samo upravitelji zemaljskih dobara. Ako to ne priznajemo kad smo u blagostanju mi ćemo to priznati u nevolji.
10. U ovom stihu nastavlaj se opis slike prorkove nevjerne žene. Gospod će otkriti njenu ˝sramotu˝. (nemoralnost ili pokvarenost) Ovo se odnosi na Izraela koji je nekad bio ponos a sad je na sramotu.
11. Prestat će svaka radost u ovom narodu jer radost i grijeh ne mogu biti zajedno. Radost ovoga svijeta je samo podražavanje nebeske radost koju nam je Isus donio. Ova radost je duboka i čista a svjetska radost je površna i kratka. Iako je Izrael odražavao određene svetkovine one su bile samo gola forma, ceremonije dok su se duhovno predali idolopoklonstvu. (1. Kra 12,32) Ovakvo čudno bogoslužje Bogu i sotoni moralo je da se završi sa ropstvom. ˝Njezine subote˝. – Neki uzimaju ovaj tekst kao dokaz da je tjedna subota ukinuta. Ali usporedbom sa drugim tekstovima jasno se vidi da je ovo pogrešno tumačenje. Prorok ovdje objavljuje da će sve svetkovine i praznici prestati u izraelskom kraljevstvu jer će ovaj narod otići u ropstvo. Ovdje se ne proriče ukidanje subote i pravog bogoslužja nego prestanak buntovničkog naroda. Svi kršćanski pisci se slažu da Bog nije želio da ukine pashu i druge vjerske praznike u ono vrijeme prije Krista. Prorok Hošea nije nikada ni pomislio da objavi, da će subota, Božji dan od odmora, ikada biti ukinuta.
12. Bog objavljuje da će oduzeti od naroda sredstva podupiranja idolopoklonstva, sve trsove i smokve koje su dokaz napretka i mira. To plodno zemljište će postati neobradiva zemlja gdje će rasti šuma.
13. Bog će kazniti tu zemlju u ˝dane Baala˝. Riječ ˝Ballim˝ je hebrejska množina od riječi ˝Baal˝. Ova riječ se upotrebljava da označi razne mjesne bogove. (up. st 17) Ovi Ballim su bili Izraelovi ˝ljubavnici˝ i tu je riječ o lažnim bogovima a ne o okolnim narodima. Narod je kadio i kitio naušnicama i draguljima te lažne bogove. Tu se vidi način služenja ovim bogovima.
Prorokova ljubav prema Gomeri i Božja prema Izraelu (2,14-23)

Zato gle, vabit ću je i dovesti u pustinju i govorit ću joj srcu;

14. ˝Vabit ću je˝ (privući). Ovim riječima se iznosi nagli prijelaz koji nas osvjedočava o istrajnosti i neodoljivoj Božjoj ljubavi prema svome narodu i pored njegovog nevjerstva. Primjećuje se velika razlika između riječi ˝a mene zaboravila˝ (st 14), i riječi: ˝ja ću je privući˝. Mi ljudi možemo zaboraviti Boga ali On nas neće zaboraviti. (Iza 49,14-16). Gospod će ih odvesti u pustinju. Egipat je bio ˝ropska kuća˝ Izraela, a odvođenje u pustinju je bilo oslobođenje. Pustinja je bila škola u kojoj se Izrael pripremao za obećanu zemlju. Tamo je učinio zavjet sa svojim narodom, Bog je htio to isto da učini svome narodu u vrijeme proroka Hošee.
I vratit ću joj njezine vinograde i doline Akor za vrata nade. I tamo će pjevati kao u danima svoje mladosti, i kao u dan, kad sam je izveo iz zemlje egipatske.

15. On će tamo pretvoriti pustinje u vinograde. ˝I dolinu Akor za vrata nade˝. Dolina ˝Akor˝ tj. ˝dolina nevolje˝ podsjeća na događaje sa Ahanom i njegovim grijehom. (Još 6,18; 7,24) Kad je Ahanova krađa bila otkrivena poraz kod Aja pretvorila se u pobjedu. Očajanje u Izrelovom taboru je prestalo i nada na osvajanje obećane zemlje ponovo se pojavila. Tako isto i sada prorok Hošea uvjerava da će i te Izraelove nevolje nestati i ˝vrata nade˝ otvoriti. Ta vrata su povratak iz asirskog ropstva. – Stari Izrael je za svoje mladosti pjevao ˝pobjedonosnu pjesmu Mojsijevu˝ (Izl 15) kad su prešli preko Crvenog mora. Isto tako će Izrael pjevati radi svog izbavljenja. Ta je pjesma bila kao neki odgovor na Božje znake ljubavi i izraz odluke da se u buduće drži Božja volja.
I dogodit će se u onaj dan, govori Gospod, da ćeš me zvati: ˝Moj mužu;˝ a nećeš me više zvati : ˝Baale moj.˝
I maknut ću imena Baala iz njenih usta, i neće se više sjećati njihovih imena.
I učinit ću za njih u taj dan zavjet s poljskim zvijerima i pticama nebeskim i zemaljskim gmazovima; i maknut ću luk i mač i rat iz zemlje, i počivat će u sigurnosti.

16. Izrael će tada ponovo slaviti Gospoda. On će ga zvati: ˝Moj mužu˝ (hebrejski: ˝Iši˝ – moj muž) jer će sa njime obnoviti bračnu vezu. Izraz ˝ba – ali˝ može da znači isto ˝moj muž˝. Ovaj izraz označava muža u smislu gospodara ili vlasnika. To je izraz za strogi autoritet i naredba nasuprot izrazu ˝iši˝ koji je izraz nježne ljubavi.
17. Cilj je proroka da se ovo odvratno ime nikad ne upotrebljava u Božjem narodu. Ovo ime je u razna Izraelova vremena bilo popularno, što posvjedočava mnoga imena u vezi sa imenom Bala kao što su: Baal – Berit (Sc 8,33); i Baal – Gad (Još 11,17); Baal – Hazor (2. Sam 12,3); Baal – Perazim (2. Sam 5,20); Baal – Šališ (2. Kra 4,42) itd.
18. Poslije povratka iz ropstva narod će biti pod Božjom zaštitom. On će ih štititi od zvijeri i gmazova i ˝maknut će luk i mač˝ u njihovu zaštitu.

I zaručit ću te zauvijek sebi u pravdi i u sudu i u dobroti i u smilovanju.
I zaručit ću te sebi u istini; i poznat ćeš Gospoda.
I dogodit će se u onaj dan, da ću uslišati, govori Gospod: Uslišat ću nebo i ono će uslišati zemlju;
I zemlja će uslišati žito, vino i ulje, i ono će uslišati Jizreel.
I posijat ću ga sebi u zemlji i učinit ću milost Lo – Ruhami i reći ću Lo – Amiji: ˝Ti si moj narod,˝ a oni će reći : ˝Moj Bože.˝

19. Raniji brak se žalosno završio. Izrael je bio ˝bludnica˝ (st 5) a Bog se nije odrekao (st 2). On je voljan da svoju nevjernu ženu vrati natrag i postavi u prvobitno stanje. ˝Muž˝ se nada da će žena postati drukčija i on je voljan sve da učini sa svoje strane. On je spreman da bračna veza ostane čvrsta zauvijek. Da li će se ovo ostvariti ili ne, to zavisi od Izraela. Simbol ovog jedinstva iznosi se alegorično još u knjizi Pjesma nad pjesmama.
20. Izrael je, istina, poznavao sustav pravog bogoslužja, praznike i žrtve ali on nije poznavao Boga. Bogu se ovakav način bogoslužja nije dopadao. Sve je uzalud ako ne poznajemo Boga. Poslije ropstva Izrael će upoznati Boga.
21. ˝Da ću uslišati˝. Ovo blagostanje koje treba da nastupi opisano je grafički u st. 21 i 22.
22. Materijalni napredak zavisi od Gospoda koji je Darovatelj svega. – Ime Jizreel je upotrijebljeno u 1,4 u smislu ˝rasijavanja˝ tj. u nepovoljnom smislu. U ovom stihu upotrijebljena je riječ u povoljnom smislu ˝sijanja˝ ili ˝zasijavanja˝. Ova riječ je povezana sa Božjim kažnjavanjem i obećanjem buduće milosti Božjem narodu.
23. Bog obećava da će poslije ropstva svoj narod Izrael ponovo zasijati (zasaditi) u obećanoj zemlji. On će se i ˝smilovati˝ na Gomerinu djecu, koju ovdje spominje u metafori da bi tako prikazao tada dobar materinski odnos. Dok ranije kaže da će ˝rasijati˝ (1,4) ovdje kaže: ˝i posijat ću˝; dok ranije kaže: ˝jer se više neću smilovati˝ (1,6) sada kaže: ˝učinit ću milost˝ (Lo – Ruhami) dok ranije kaže: ˝vi niste moj narod˝ (1,9), sada Bog kaže: ˝ti si moj narod.˝
5. Gomerino vraćanje Hošei i Izraelovo vraćanje Bogu. (3,1-5)

Gospod mi reče: ˝Ponovo idi, ljubi ženu, koja ljubi drugoga i čini preljubu: kao što Gospod ljubi sinove Izraela, a oni se okreću za drugim bogovima i vole kolače od grožđa.˝
I kupio sam je za petnaest srebrenika i homer ječma i letek1 ječma

1. Ako stvarno prihvatimo da je Gomera stvarno napustila proroka Hošeu i otišla da živi sa svojim ljubavnikom, onda bi Hošea trebao da je otkupi, izbavi ili povrati. U svakom slučaju bilo bi potrebno neko vrijeme ispitivanja njenih osjećanja prije konačne odluke vraćanja u prvobitno stanje. – Gospod je rekao proroku: ˝Ponovo idi˝. Ove nas riječi podsjećaju na 1,2. – Iako nije izričito spomenuto ipak ovo se bez sumnje odnosi na Hošeinu prvu ženu. Ovo je slika Božje ljubavi prema Izraelu i njegove namjere da obnovi svoj zavjet sa njima. Riječi: ˝koja ljubi drugoga˝ (izvorno prijatelj) mogu se odnositi na proroka kao zakonitog muža ili na ljubvnika; ˝i čini preljubu˝, jasnije prevedeno: ˝ipak preljubnica˝, kao što i Gospod ljubi Izraelove sinove koji vole ˝kolače od grožđa˝. Ove poslastice su svakako bile u vezi sa bogoslužjem lažnim bogovima.
2. Ovdje se prikazuje stanje kao da je Gomera načinila neki dug ili je pala u ropstvo kad je napustila proroka. (2,7) Petnaest sikala srebra i ostalo je upravo tridest sikala što je bila cijena jednog roba. (Izl 21,32) Prorok je za nju platio pola cijene za roba i u naturi što predstavlja bijedno i nisko stanje njegove žene. Na ovaj način je jasno opisano nisko stanje Izraela u vrijeme njegovog ropstva.

3.
I rekao sam joj: ˝Čekat ćeš me mnogo dana, ne čini blud i nemoj biti drugog čovjeka; i ja ću činiti jednako tebi.˝
4.
Jer će Izraelci ostati mnogo dana bez kralja i bez kneza i bez žrtve klanice i bez lika i bez efoda i terafima.

3. ˝Čekat ćeš me mnogo dana˝ – znači vrijeme ispitivanja, čišćenja ili pouka. Za ovo vrijeme on neće imati obiteljski život sa njom. Tako je bilo sa Izraelom. Za ovo vrijeme Izrael nije imao veze ni sa bogovima (ljubavnicima) niti je uživao preimućstvo ˝zakonitog muža˝.
4. Izrael je dugo bio bez ˝kralja˝ tj. bez svoje vlastite uprave i bez knezova, bez žrtava i bez ˝terafima˝ (heb ˝masebah˝) terafim od kamena, obelisk, koji se upotrebljavao u idolopokloničkim bogoslužjima. (Pz 16,22), (1. Kra. 14,23); i bez efoda i terafima (raznih slika v. Post 31,12) Izraz ˝bez kralja˝ i ˝bez kneza˝ označava period asirskog ropstva jer mesijansko doba je trebalo da nastupi tek poslije babilonskog ropstva. Neki misle da se ovdje predskazuje i doba od sedamdeset godina robovanja do drugog Kristovog dolaska.

Potom će se obratiti Izraelci i tražiti Gospoda, svog Boga i Davida, svog kralja; i drhčući obratit će se Jahvi i njegovoj dobroti na kraju dana.

5. Kad se narod obrati i zatraži ponovo Boga zakonita Davidova dinastija će ponovo zavladati. Ali, njima nije dato obećanje o vraćanju na ranije stanje narodne neovisnosti poslije ropstva. Po povratku Jude iz ropstva izgubila se podjela na plemena. Ali svi koji se vrate iz ropstva bit će pod jednim kraljem. (Ezk 37,16-28) Konačno ispunjenje Hošeinog proricanja će nastati tek ˝na kraju dana˝ ili kako kaže Duh proroštva: ˝na kraju ljudske historije, kada se Krist pojavi.˝ (PK 298).

II GRIJESI IZRAELA I SIGURNA KAZNA
(Hošea 4,1 – 10,15)
A. OSUDA ZBOG GRIJEHA
1. Grijeh čitavog naroda (4,1 – 19)

Slušajte riječ Gospoda, sinovi Izraela, jer Gospod ima parnicu sa stanovnicima zemlje; jer nema istine, ni dobrote, ni znanja o Bogu na zemlji.
Kletve i laži, i ubijanje i krađa i preljuba, nasilje buja i krivica krvi nadovezuje se na krivicu krvi
Zato je zemlja u žalosti; i svi koji tu stanuju venu, kako životinje u polju tako i ptice nebeske; i ribe u moru ginu.
A ipak nitko ne traži svoje pravo i nitko ne prigovara; jer tvoj narod je kao oni, koji se bore sa svećenikom
Past ćeš po danu i prorok će pasti stobom u noći; a ja ću pogubiti tvoju majku.

1. Ovo poglavlje je početak novih Hošeinih proročanstava. On sada upotrebljava sada običan govor u svojim proročanstvima. U narodu je nečistoća, nasilje i nemoral. I sama priroda je pogođena grijesima čovjeka. Ona snosi posljedice zla zbog ljudi koji vladaju na zemlji.
2. Prorok Hošea kao govornik ˝neba˝ iznosi slučaj Izraela i opravdava Božji sud nad njime, Gospod ima raspravu sa Izraelom zbog njegovog stanja. U narodu nema osnovnog znanja prave vjere, zato je i njegovo bogoslužje prazna forma. Prorok sada nabraja mnoge grijehe kao pravu poplavu zla. Nedostatak istine, milosti i znanja prouzrokovalo je ovo stanje u zemlji.
3. Ovo nabrajanje nevolja i zla je rezultat Izraelovih grijeha, a naročito ono zlo iz stiha 12. čak i životinje moraju da pate zbog grijeha ljudi. (Rim 8,19-23)
4. Čitav narod je zao, zato ne treba da jedan drugome prebacuju zle postupke. Svi su oni ˝koji se bore sa svećenikom˝. Jedna od dužnosti svećenika je da uči narod Božjim istinama. (Mal 2,7) Oni koji odbijaju da poštuju i slušaju Božje svećenike zaslužuju strogu kaznu koju ovdje (st 5) izgovara prorok Hošea.
5. ˝Past ćeš po danu.˝ (hebrejska riječ ˝kašal˝ znači: pasti, teturati se) To će im se dogoditi danju kao i noću, bilo da je to narod ili svećenici. – ˝Pogubiti tvoju majku˝ znači i sam Izrael. Ovdje se misli na asirsko ropstvo naroda Izraelskog kraljevstva.

Moj narod se ništi radi nedostatka znanja; jer si odbacio znanje, zato ja odbacujem tebe da mi više ne vršiš svećeničku službu; i zaboravio si zakon svog Boga: tako ću i ja zaboraviti tvoju djecu.
Što ih se više umnožilo, to su više griješili protiv mene: promijenit ću njihovu slavu u sramotu.
Oni jedu grijeh mog naroda i njihova duša čezne za njihovim bezakonjem.
I bit će kako narodu, tako i svećeniku; i pohodit ću njihove putove na njima, i nadoknaditi im po njihovim djelima;
i jest će, ali neće biti siti: činit će blud, ali se neće proširiti, jer su prestali paziti na Gospoda. (4,6-10)

6. Ovi stihovi se naročito odnose na svećenike. Ovaj nedostatak znanja je nedostatak znanja o Bogu jer je to znanje najvažnije znanje. Prorok Izaija kaže da je asirsko ropstvo nastalo zbog nedostatka ovog znanja. (Iza 5,13) Bog može da oprosti neko neznanje ali ne i neznanje duhovnih stvari. Narod može da ˝izgine˝ kad nema ovog osnovnog neznanja. Možda bi dobili ovo znanje da su se trudili da ga pribave. Čovjek je odgovoran ne samo za ono što zna nego i za ono što bi mogao znati. (Iv 15,22); (Jk 4,17) Neki čak i ne žele da više znaju da se od njih ne bi više zahtijevalo ili očekivalo. Ovakvo svjesno znanje nikoga ne ispričava. Riječi ˝jer si odbacio znanje˝ odnosi se na svećenike, što potvrđuju stihovi 8 i 9. Ovi nevjerni svećenici, pošto su odbacili pravo znanje o Bogu i njegovoj volji, tako su učili i narod. (Pz 33,10); (Mal 2,1-9) Kad je Jeroboam I odvojio Izraela od Jude on je postavio i svećenike ali ne Gospodu nego zlatnim teladima, zato se kaže: ˝da mi više ne vršiš svećeničku službu˝
7. Narod u izraelskom kraljevstvu se umnožio i ekonomski ojačao za vladavine Jeroboama II. Ali ovdje se više misli na svećenike koji su se umnožili i ojačali.
8. Svećenici su živjeli od ˝grijeha naroda˝. Oni su podupirali grijehe time što su bodrili narod da prinose što više žrtava zlatnim teladima, jer su oni jeli meso samo tih žrtava a možda trgovali sa istim. Što više žrtava više dobiti ali u toliko više grijeha. Prorok Hošea prebacuje svećenicima što nisu narodu ukazali na grijeh i odvratili ga od njega.
9. ˝I bit će tako narodu, tako i svećeniku˝. Svećenici i narod su se povezali u grijehu, zato će svi biti kažnjeni. Otpali svećenici svjesno griješe a narod znajući to ide za njihovim primjerom. Oni su podjednako odgovorni pred Bogom, ali svećenicima će biti oduzeta služba i Bog ih neće zaštiti u dan nesreće.
10. Kazna je, da će jesti ali se neće nasititi. ˝Činit će blud ali se neće proširiti˝. Ovo se izgleda odnosi na vjerski blud koji je bio u vezi sa kultom plodnosti koga su se držali mnogi stari Kaananci. I pored klanjanja boginji plodnosti (narod kao ni svećenici, neće se množiti jer Gospod uzima svoj blagoslov od Izraela.)

˝Blud, vino i mošt oduzima razum.˝
Moj narod pita za savjet svoje drvo i njegov štap objavljuje im; jer duh bluda zaveo ih je da lutaju, i čine blud ostavljajući svog Boga.
Prinose žrtve na vrh brda i pale tamjan na brežuljcima, pod hrastom i topolom i smrdljikom, jer je njihova sjena dobra. Zato se odaju bludu vaše kćeri i vaše snahe čine preljubu.
Neću kazniti vaše kćeri što čine blud, ni vaše snahe što su učinile preljubu; jer one se odvajaju nasamo s bludnicima i žrtvuju sa ženama posvećenim bludu; a narod koji nema razuma trči u svoju propast.

11. Izraelci su prihvatili vjerske obrede Kananaaca. Oni su se opijali i predavali kultu nemorala koji je mnogobožačkog podrijetla. Ovaj kult je bio u vezi sa raznim vračanjem i obožavanjem idola. ˝Blud i vino˝ odvraćaju čovjeka od dobrog života. Oni mu oduzimaju razum, smisao života i prava osjećanja. Kad se razum i osjećanje iskvare tjelesnim požudama onda oni ne mogu da služe Bogu (Izr 4,23) Ovo je bio slučaj kod Izraela. St. 12-14 iznose iznose Izraelov grijeh: on se bio odao vračanju i idolopoklonstvu.
12. ˝Drvo˝ su ustvari drveni likovi kaananskih bogova, a ˝štap˝ je komad drveta koji se upotrebljavao za pogađanje i vračanje. – ˝duh bluda˝ označava želju za vračanjem i službu idolima. Hošea govori o ovoj duhovnoj preljubi koja je odvojila Izraela od Gospoda. Bračni odnos prestaje kada žena koja je pod mužem prekine tu vezu i preda se drugima. Tako je bilo sa Izraelom.
13. Mnogobošci su tražili pogodna brda i brežuljke i tamo pod drvećem klanjali se svojim idolima. (visine Jer 6,13) – ˝Jer je njihova sjena dobra˝. Zeleno drveće daje ugodnu hladovinu u kojoj su idolopoklonici obavljali svoje idolske obrede. Tu su žrtve klane i kâd se spaljivao na žrtveniku.
14. Tamo se obavljao ˝vjerski blud˝. Zlo je prelazilo sa roditelja na djecu. Ove bludnice su bile žene koje su se predale bludu iz vjerskih razloga. Taj običaj postoji od ranije kod istočnih, mnogobožačkih, idolskih naroda.

Ako činiš blud Izraele, neka Juda ne sagriješi! Ne idite u Gilgalu i ne penjite se u Bet – Aven, i ne kunite se: ˝Tako živ bio Gospod˝.
Jer Izrael je kao tvrdoglava junica; sada će ih pasti Gospod kao janje na prostranom mjestu.
Efraim se sjedinio s idolima; pusti ga!
Njihovo piće je kiselo: predaju se bludu; njegovi veliki ljudi žarko ljube svoju sramotu.
Vjetar je okružio Efraim svojim krilima, i posramit će se radi svojih žrtava.

U ovim stihovima prorok se obraća Judi da u svojoj zemlji ne pođe lažnim primjerom Izraela.
15. Juda se geografski graničio sa Izraelom, a idolopoklonstvo je zarazno. Opasnost je bila da i Judino kraljevstvo pođe putom Sjevernog kraljevstva. – ˝Ne idite u Gilgal˝. Na teritoriji Sjevernog kraljevstva je bilo više gradova sa ovim imenom (Još 4,19; 5,9.10; 2. Kra 4,30 itd.) Ne zna se o kome je gradu ovdje riječ. – ˝Bet – aven˝ (˝kuća grijeha˝, ˝kuća zle sile˝) Ovo je svakako neka ironična usporedba samog proroka sa ˝Bet – El˝, što znači Božja kuća. (Post 28,19-22) Bez sumnje kad je kralj Jeroboam I uspostavio službu teletu u Betelu (1. Kra 12,25-33) i tako načinio ovaj grad ˝kućom˝ lažnih bogova, prvobitno ime ˝Bet – el˝ više nije imalo nikakvog smisla u historiji Božjeg naroda. Licemjerno je kada su se ovi ljudi kleli živom Gospodu.
16. ˝Jer je Izrael uporna junica˝: (jer se Izrael otrgao (otpao) tj. on je nepopustljiv buntovan). Izrael je odlučio da ide svojim putem, zato se uspoređuje sa upornom junicom. – ˝Sada će ih pasti Gospod kao janje˝. Jedno mišljenje je da prorok hoće da kaže kako je Bog pravedan i zasluženo prepustio Izrael samom sebi kao janje koje na polju trči bez ikakve ograde i zaštite. Umjesto kontrole i jarma i Božje zapovijedi oni će imati slobodu u pustinji gdje nema nikakve ograde i kontrole. U ovakvom položaju janje može lako da postane žrtva raznih zvijeri i da propadne. Drugi misle da je ovdje riječ o pitanju a ne o tvrđenju. Ono bi glasilo: ˝Hoće li Gospod da ih pase kao janje na nekom širokom mjestu.˝
17. Efraim je bio glavno pleme Sjevernog kraljevstva. Ovo kraljevstvo se često ovako naziva, kao što se Južno naziva: Juda. Efraim se predao idolopoklonstvu i on mora da snosi neizbježne posljedice. Deset plemena su tako ogrezla u idolopoklonstvu da nisu dobili obećanje da će se ikada obnoviti. (PP 296) Samo mali broj od deset plemena će se povratiti iz ropstva. Oni su se i stvarno priključili Judi i vratili u Palestinu. Ovo je bila pravedna plaća jer je Izrael stalno odbijao da primi opomene i milost i zato je na kraju morao da žanje plodove svojih postupaka.
18. ˝Njihovo piće je kiselo: predaju se bludu; njegovi veliki ljudi žarko ljube svoju sramotu.˝ Takve su bile vođe i čuvari ovoga naroda a i sam narod je bio takav; zato je moralo ovo kraljevstvo da propadne.
19. ˝Vjetar je okružio Efraima svojim krilima˝ Ovdje se slikovito opisuje ratna oluja koja će ih zahvatiti i odvesti u ropstvo kao pravedni sud. Ovo je sasvim suprotna slika onoj iz Izl 19,4; Pz 2,2-12, gdje se govori o ˝krilima orlovskim˝ na kojima je Izrael izašao iz Egipta.
Grijeh svećenika i vođa (5,1-15)

1.
Slušajte ovo, svećenici, i budi pažljiv, dome Izraelov, i kućo kralja, prigni uši, jer sud
vrijedi za vas! Jer ste bili zamka u Mizpi i mreža razapeta na Taboru;
2.
I uronili ste duboko u pokvarenost otpada. Zato ću vas sve karati.
3.
Poznajem Efraima i Izrael nije sakriven preda mnom; jer sada, Efraime, ti si učinio blud:
Izrael se onečistio.
Njihova nedjela ne daju im da se vrate svom Bogu; jer duh bluda usred njih je i ne poznaju Gospoda.
I ponos Izraela svjedoči nasuprot njemu: i Izrael i Efraim past će radi svog bezakonja; također će Juda pasti snjima.
Ići će sa svojom sitnom stokom i svojim govedima tražiti Gospoda i neće ga naći: povukao se od njih.
Bestidno su postupali prema Jahvi, jer su rodili tuđinske sinove; sada će ih proždrijeti mladi mjesec s njihovim nasljedstvom. (5,1-7)

Svećenici i kraljevska kuća koji su se nalazili u Mizpi i na Taboru bili su zamka narodu i navukli ga na idolopoklonstvo. – Mizpa (svakako Ramat – Mizpa, vidi Još 13,26) je najviša uzvišica visoravni na istoku od Jordana, a brdo Tabor, je najviši vrh visoravni. Efraim je zapadno od Jordana.
1. U ovom stihu prorok iznosi Božju opomenu svećenicima, građanima i kraljevskoj obitelji. Božji moralni i duhovni zahtjevi da se drži njegova volja su uvijek potpuno slobodni, bez ikakve prinude. On ne gleda tko je tko. Pred njime su svi jednaki i zato će suditi svima po istoj mjeri. Svećenicima je bila dužnost da uče narod, a kralj i prinčevi su trebali da pravedno sude Izraelu. A cio narod zajedno sa vođama koji su im bili zamka, umjesto da ih zaštite podliježu Božjem sudu.
2. Smisao ovog stiha nije sasvim jasan. Ovi iz prvog stiha su ubijali umjesto da zaštite narod. Grešni ljudi mogu pregaziti svaku pravdu, ali se ne mogu osloboditi svoje savjesti koja ih optužuje. Drugi svjedok Bogu nije potreban. Zli ne mogu prevariti Gospoda koji plaća i izbjeći kaznu za svoja zla djela.
3. Efraim kao glavni vođa u uvođenju službe teletu i idolopoklonstvu zaveo je cijeli Izrael da se pokvari
4. ˝Njihova nedjela ne daju im da se vrate svom Bogu.˝ Tako su daleko otišli u prestupanju Božje volje da im je nemoguće da se pokaju i povrate kao narod. Njihovi postupci pokazuju da su tako pokvareni ˝jer duh bluda usred njih je i ne poznaju Gospoda.˝
5. ˝I ponos Izraela svjedoči nasuprot njemu.˝ Možda se ove riječi odnose na Gospoda koji je bio ponos Izraela. Gospod koji je slava Izraela a koga su oni napustili će svjedočiti protiv njih svojim kaznama. Drugi opet misle da je ovdje riječ o oholosti Izraela zbog napretka i da zato ne čine Božju volju. – ˝Također će Juda pasti s njima˝. Ovdje je na prvom mjestu riječ o Izraelskom kraljevstvu ali se tu uključuje i Juda; dalje prijetnje u ovom poglavlju odnose se i na Judino kraljevstvo.
6. Efraim će poći sa mnogim skupocjenim žrtvama da traži pomirenje s Bogom ali ga neće naći, jer se narod od srca nije pokajao nego iz straha od nevolje.
7. Izraelski narod je iznevjerio Boga jer je živio u bludu sa lažnim bogovima. – ˝Sada će ih proždrijeti mladi mjesec s njihovim nasljedstvom.˝ Neki misle da je ovdje riječ o kratkom vremenu koje ostaje narodu prije njegovog odvođenje u ropstvo. Drugi opet prevode ovu rečenicu: … ˝novi mjesec će ih proždrijeti˝ u smislu: da praznici tog astronomskog ˝mjeseca˝ ih neće spasiti od Božjeg gnjeva. Čitavo poglavlje govori o narodu koji je Božje bogoslužje zamijenio sa idolskim bogoslužjima. On je zamijenio i Božji mjesec bogoslužja sa mjesecom idolskog bogoslužja.

Zatrubite u rog u Gibei, u trubu u Rami. Glasno vičite u Bet-Avenu: ˝Iza tebe je neprijatelj, Benjamine.˝
Efraim će biti pustoš u dan kazne: plemenina Izraelovim objavio sam ono što je pouzdano.
Knezovi Judini postali su kao oni koji pomiču međe; izlit ću svoju jarost na njih kao vodu.
Efraim je potlačen, slomljen sudom, jer je svojevoljno pošao po ljudskim zapovijedima;
Bit ću Efraimu kao moljac, i kao crv domu Judinu.
Efraim je vidio svoju bolest i Juda svoj čir; i Efraim je otišao Asircima i poslao kralju Jarebu2, ali on vas ne može iscijeliti niti ukloniti vašu ranu.
Jer ću biti Efraimu kao lav. Ja, ja ću, razderati, i otići ću; odnijet ću i neće biti nikoga da izbavi!
Otići ću odatle i vratiti se u svoje mjesto, dok ne priznaju svoju krivicu i potraže moje lice. U svojoj nevolji tražit će me ozbiljno. (5,8-15)

U ovim stihovima se opisuje sud nad Sjevernim kraljevstvom ili Erfraimom. Trubni znak i ratni poklič čuje se u pravcu Gibee, Rame i Bet – Avena tj. od juga na sjever. Ovdje se misli na vojni pohod Jude da bi priključio neke južne pokrajine Izraelskog kraljevstva.
8. Prorok ovdje prikazuje u slici kao da je već nastao napad na Sjeverno kraljevstvo kao Božja kazna. Gibea i Rama i neki Bet – Aven se nalaze na teritoriji Benjaminovog plemena. Oni sa granice daju znak da je počeo napad.
9. Nastat će pustoš i strahota kad Bog počne da kažnjava.
10. Knezovi Judini ˝postali su kao oni koji pomiču međe˝ tj. i Judini knezovi koji ovdje premještaju nasilno isto tako prestupaju Jahvine propise kad to čine. (Pz 19,14; 27,17) Ovdje Hošea naročito spominje krivicu i Izraela i Jude i miješa ih. To je zato što će oba kraljevstva imati istu sudbinu: Izrael će otići u asirsko ropstvo najprije, a poslije će Juda biti odveden u babilonsko ropstvo. Tako je Gospod izlio na njih svoju jarost.
11. Efraimu će mnogobošci da učine nasilje i zgaze ga. ˝Jer je svojevoljno pošao po ljudskim zapovijedima.˝ On nije išao za Božjom voljom nego ljudskom. Možda se ovdje misli na zapovijed ili volju Jeroboama i koji je naredio da se Izrael klanja teladima kad se odvojio od Jude.
12. Biti ˝moljac˝ Efraimu je slika postepenog opadanja Izraelovog moralnog i duhovnog života. Moljac jede postepeno i polako ali uništava sigurno.
13. ˝Efraim je vidio svoju bolest˝ i ˝Juda svoj čir˝. Obje države vide opadanje svoje snage. Ali umjesto da se vrate Bogu da im pomogne, Efraim se okreće prema Asiriji. Prvi se obraća mnogobošcima Efraim. Sjeverno kraljevstvo se sprijatelji sa Asircima a kasnije i Južno kraljevstvo sa drugim mnogobošcima. Ovdje se prvi put spominje pribjegavanje Božjeg naroda mnogobožačkim silama u času nevolje. ˝Efraim je otišao Asircima i poslao kralju Jarebu˝. Riječ ˝Jareb˝ nije jasna. Nepoznat je asirski kralj sa ovim imenom. Misli se da to nije osobno ime nego opisna riječ od korijena ˝rib˝ (braniti) tj. ˝kralj koji bi ga branio˝. Drugi misle da ova riječ dolazi od korijena rabab (biti veliki, tj. veliki kralj. Poznata je kraljevska titula kod Asiraca ˝šaru rabu.˝ – veliki kralj) Prijevod rabinera glasi: ˝kralju zaštitniku˝. Ovdje se svakako misli na asirskog kralja Sanheriba. Ovaj kralj ih neće moći iscijeliti.
14. Sam Gospod će biti ˝lav˝ Efraimu i ˝lavić˝ Judi. Ovdje se Bog uspoređuje sa lavom i lavićem. Lav je simbol pobjednika koji uništava. Lav najprije rastrgne pa onda odvlači svoj plijen. Tako će biti i sa Božjim narodom. Prvo će biti rastrgnut na komade pa onda odveden u ropstvo. Ovo zlo koje će mnogobožački narodi učiniti Božjem narodu, odredio je sam Bog.
15. Lav će otići i vratiti se u svoje ležište tj. Bog će se vratiti na nebo pošto je njegov narod odveden u ropstvo. On će čekati dok njegov narod ne prizna krivicu i pokaje se tražeći njegovo lice. Kada budu u nevolji oni će tražiti Gospoda i On će se tada odazvati. Ovo je prorok Jeremija jako lijepo izrazio u svom proročanstvu. (Jer 29,10-14)
3. Poziv na pokajanje (6,1-11)

˝Dođite i vratimo se Jahvi, jer on je razderao i on će nas iscijeliti, on je udario i on će zaviti naše rane.
Za dva dana će nas oživjeti; podignut će nas trećeg dana i živjet ćemo pred njegovim licem.
Zato pozajmo Gospoda, da, težimo za njegovim poznavanjem! Njegov nastup siguran je kao zora; i doći će nam kao kiša, kao kasna kiša, koja natapa zemlju.˝

U ovim stihovima se iznosi poziv na pokajanje i nada za skoro vraćanje naroda u domovinu.
1. Bog iz ljubavi mora i da kažnjava. ˝On je razderao i on će nas iscijeliti.˝ Bog je jedini pravi liječnik, ne ˝Jareb˝ niti koje ljudsko biće.
2. Za dva dana˝ i ˝trećeg dana˝ su izrazi koji označavaju neodređeno vrijeme. Prorok predskazuje da će Gospod izliječiti ali dalje dodaje da je ovo vrijeme neodređeno u budućnosti, možda nedalekoj. Ovaj tekst ne govori o Kristovom uskrsnuću trećeg dana kao što katolici tvrde.
3. U ovom stihu se objavljuje pojava i rad Mesije. (PK 688) Njegova je pojava kao dan kad svane: ˝kao zorin dolazak˝ (Lk 1,78). Kao što se zora mirno i postepeno pojavljuje na zemlji i rastjeruje mrak noći i ljude podiže u novi život i rad, tako će i ˝sunce pravde granuti sa iscjeljenjem pod njegovim krilima.˝ (Mal 4,2) Isus nije došao u spoljnjoj pompi i slavi da zadivi ljude, nego je ljudima dao veću mjeru svjetlosti koja je bila potrebna za njihovo spasenje. On je došao kao ˝rana i kasna kiša. ˝Rana kiša˝ je bogata kiša koja pada poslije sijanja sjemena u jesen. Ona pada od sredine listopada do sredine prosinca. – Kasna kiša je proljetna kiša koja dolazi u ožujku i travnju. Prorok Hošea govori ovdje simboličkim jezikom. On uvjerava narod da će im Bog poslati bogate blagoslove koji će ih duhovno oživjeti i održavati.

Što da ti učinim, Efraime, što da učinim Judo, jer je vaša pobožnost kao jutarnji oblak i kao rosa koja brzo nestane.
Zato sam ih klesao kroz proroke, ubijao ih riječima svojih usta; i moj sud izlazi kao svjetlost.
Jer mi je milo milosrđe, a ne žrtva, i poznavanje Boga više nego žrtva paljenica.
Ali oni su prestupili zavjet kao Adam, postupili nevjerno prema meni.
Gilead je grad prestupnika, put tragova krvi.
Kao što vrebaju razbojnici, tako je družina svećenika; ubijaju na putu za Šehem, čine, zaista, sramotu.
Vidio sam strahotu u domu Izraelovu: tu je blud Efraima, Izrael se onečistio.
I tebi je, Judo, određena žetva, kad ću vratiti zarobljene svog naroda. (6,1-11)

4. Bog je na razne nčine pokušavao da uvjeri Izraela i Judu da treba da se pokaju. Njegovi pokušaji nisu uspjeli i On se sad pita zabrinut, što još da učini prije kažnjavanja? Pobožnost Izraela i Jude je kao ˝kao oblak i kao rosa koja brzo nestane˝. Ovo potvrđuje historija ovih naroda. Oni su uvijek bili nestalni i jednako se protivili Božjem duhu.
5. ˝Zato sam ih klesao kroz proroke˝ ˝Klesao˝ – udarom znači klesati kao što se kamen kleše za nešto. Ovo je dobar simbol kako Božanski vajar formira ljude da bi bili na Njega. ˝Ubijao sam ih riječima svojih usta˝. Ove se riječi često ponavljaju u Bibliji. Bog će pobiti riječima svojih usta nepokorne. – ˝Moj sud˝ je u stvari kazna koja će snaći nepokorne.
6. Bog nije protivan obrednom bogoslužju koje je On i sam uspostavio; ali On ne može primiti bogoslužje koje je samo formalnost dok ti isti ljudi čine bezakonje. Milost je u stvari religija u našem životu, a ˝poznanje˝ nas vodi kroz život. Bez ova dva temelj religija je samo gola forma i kao takva ona se ne dopada Bogu. (1. Sam 15,22; Izr 21,33; Iza 1,11-17; Ps 40,7; Mt 9,13; 2 Tim 3,1-5)
7. Bog je u svojoj ljubavi postavio Adama u edenskom vrtu da bude njegov predstavnik na ovoj zemlji i da vlada nad njom. Ali on je prestupio Božju zapovijed, da ne jede sa zabranjenog drveta. I Izrael je i Juda, kao nekad Adam, imali su mjesto kod Boga; i oni su kao Adam raskinulu zavjet sa Bogom svojim bezakonjem. Zato će i oni biti istjerani iz obećane zemlje kao i Adam iz edenskog vrta. Izrael je ˝iznevjerio˝ zato ne može da bude više Božji narod. To se konstatira i u imenu Lo – Ami. (Hoš 1,9; 2,3)
8,9. ˝Gilead˝ je ime cijele zemlje od Jordana između rječice Jarmuk i Jabok. Stanovnici ove zemlje opisuju se kao razbojnici i ubojice po prirodi. (2. Kra 15,22) ˝Gilead je grad prestupnika˝. Zato i nije čudo što su oni bili među prvima iz Sjevernog kraljevstva koji su odvedeni u asirsko ropstvo. (2. Kra 15,19)
10. Svećenici su njihovi ˝četa razbojnika.˝ Ovo je strašna slika bijednog stanja ovih svećenika koji su trebali da služe svetištu. Oni su kao oni koji ubijaju na putu prema ˝Sihemu.˝
11. ˝Određena žetva.˝ Ove riječi mogu da se razumiju i u dobrom i u lošem smislu, ali je logičnije da se uzme u lošem smislu jer je Juda otpao od Boga kao i Izrael i zato i on mora da žanje posljedice tj da ide i on u ropstvo. (v. 2. Ljet 35,1.2)
4. Prijekori i prijetnje, osobito kraljevskom domu. (7,1-16)

Kad sam htio iscijeliti Izrael, otkrilo se tada bezakonje Efraima i zloba Samarije, jer čine neispravnost i lopov provaljuje u kuću, a vani napadaju razbojnici.
I ne govore u svom srcu, da ja pamtim svu njihovu pakost. Sada ih okružuju sva njihova zla djela, koja su pred mojim licem.
Svojom pakosti vesele kralja, a knezove svojim lažima.
Svi su preljubnici, kao peć zažarena od pekara, koji prestaje podjarivati otkako je zamijesio tijesto pa dok ne ukisne.
U dan našeg kralja, knezovi su oboljeli od žestine vina; pružio je svoju ruku rugačima.
Oni koriste svoje srce za zamke slično peći; njihov pekar spava cijelu noć: u jutro ona gori kao gorući plamen.
Poput peći svi su se raspalili i proždiru svoje suce. Padaju svi njihovi kraljevi; nitko me ne priziva, između njih. (7,1-7)

1. ˝Kad sam htio iscijeliti Izrael.˝ Ove riječi se odnose na pekare kojim je Bog htio da liječi svoj otpali narod. Ali moralna i duhovna bolest Izraela je bila tako teška da Bog nije mogao primijeniti ovaj lijek. Lijek je samo povećavao bolest i zlovoljnost naroda. ˝Lopovi˝ su pljačkali prolaznike na putevima. Ovo su bili lopovi koji su potajno vršii svoj zao posao.
2. Izrael se tako zanio u svojim grijesima i zlu da nije ni čuo glas svoje savjesti. Oni nisu ni pomišljali da će jednom odgovarati pred Bogom kao sucem za sve to. Oni su zaboravili da ih Bog potajno promatra i prati sve što čine. – ˝Sada ih okružuju njihova zla djela˝ je slikoviti izraz za njihovo bezakonje koje ih je kao neki neprijatelj opkolio. Uskoro će pasti njihova utvrđenja.
3. ˝Svojom pakosti vesele kralja.˝ Grijeh i moralna pokvarenost su tako osvojili Izraela da je zlo ušlo u sve slojeve naroda, od najnižih do najviših. Čak su i sam kralj i njegov dom pristali uz zlo.
4. Svi su bili preljubnici: kralj, prinčevi i narod. – ˝kao peć zažarena od pekara.˝ Ovo je slika kojom se prikazuje njihovo srce. Vatra ljudske niske strasti i želja se zapalila i gori kao u peći. Pekar dozvoljava da ona i dalje gori. On je ostavlja dok svo tijesto ne ukisne.
5. Prorok Hošea govori u st. 5 ˝našeg kralja˝ iz čega se vidi da je on iz Sjevernog kraljevstva. Na ˝dan˝ u čast kralja se prekomjerno pilo iz čega se može vidjeti stanje dvora i vođa naroda. Oni se nisu mogli uzdržati. – ˝Pružio je svoju ruku rugačima.˝ – ˝Rugači˝ (od hebrejske riječi ˝bis˝, mnogo govoriti ili ismijavati). Kralj umjesto da podupre pravdu u njegovom kraljevstvu, ˝on pruža ruku˝ tj. priključuje se rugačima pravde i istine.
6. Ovaj stiha nam otkriva zašto i stanovnici Sjevernog kraljevstva nastavljaju sa svojim zlom. Njihova su ˝kao zamke slične peći˝ koja postaje sve toplija, jer ˝pekar spava˝. Vatra njihovih zlih želja i naklonosti je sve jača tj. grijeh je sve veći, dok se cijela peć potpuno ne užari. Kada je sve u redu tj. kada pekar ne spava nego straži on smanjuje preveliku vatru i peć je unutra zagrijana koliko je to potrebno. Onda počinje pečenje kruha.
7. ˝Poput peći svi su se uspalili.˝ Ove riječi jasno pokazuju jake strasti; sile zla rade na uništenju. Njihovo bezakonje je otišlo tako daleko da prijeti da uništi druge. Tako će se sotonini planovi ranije ili kasnije ostvariti.
Oni koji upravljaju i sude u opasnosti su. Ovo zlo ima čak dejstvo čak i na same kraljeve; ni oni ne mogu da se održe. Oni su narod i zapalili vatrom grijeha i zato će svi, ˝kraljevi i narod˝, biti bačeni u vatru općeg uništenja. – ˝Padaju svi njihovi kraljevi.˝ U vrijeme na kraju historije Izraelskog kraljevstva tri kralja su ubijena za jedanaest godina. Prije ovog perioda neki kraljevi su bili ubijeni od njihovih sljedbenika ili su umrli prisilnom ili tajanstvenom smrću. Od dvadeset Izraelovih kraljeva samo su devet umrla prirodnom smrću.

Efraim se pomiješao s narodima, Efraim je postao kao kolač koji nije prevrnut.
Tuđinci su iscrpili njegovu snagu, a on to ne zna. Kose su mu posijedile, a on to ne zna.
Oholost Izraela svjedoči protiv njega; ne vraćaju se Jahvi, svom Bogu, i ne traže ga, unatoč svemu.
Efraim je postao kao glupa golubica bez razuma; zovu Egipat, idu u Asiriju.
Čim pođu, razapet će svoju mrežu, pobacat ću ih kao ptice nebeske. Karat ću ih prema onome, što je objavljeno njihovoj zajednici.
Teško njima, jer su pobjegli od mene! Propast na njih, jer su otpali od mene! A ja sam ih htio otkupiti, ali oni govore laži o meni;
I nisu vikali meni u svom srcu, nego urliču na svojim ležajima. Okupljaju se oko pšenice i mošta; povukli su se od mene i okreću se protiv mene.
A ja, ja sam upućivao njihove ruke i ojačao, ali oni razmišljaju o zlu protiv mene.
Okreću se, ali ne prema gore: postali su kao prevarljivi luk. Njihovi će knezovi pasti od mača radi bijesa njihova jezika: to će biti njihovo ruglo u Egiptu.

8. ˝Pomješao sa narodima˝ Jedan od glavnih razloga što je Izrael otpao od Boga je što se pomiješao sa mnogobošcima bračnim vezama. (Izl 34,12-16; Ps 106,33-41) ˝Kolač˝ (hebrejski ˝ugah˝ koji se brzo pekao na pepelu ili crijepu u peći. On se morao brzo okretati da se ne bi na jednoj strani prepekao a na drugoj ostao gnjecavo tijesto. Ovo je slika nestalnosti i prevrtljivosti ovoga naroda. Izraelci su ispovijedali svoju vjeru obredom ali su bili i idolopoklonici. Bog je izabrao Abrahama i njegove potomke da mu budu ˝sveti narod.˝ Oni su trebali da budu ono što je Bileam prorekao: ˝Vidim narod koji živi odvojeno.˝ (Br 23,9) Izrael je odbio da izvrši ovo naređenje; on se miješao sa okolnim narodima, zato je bio melez.
9. ˝Tuđinci su iscrpili njegovu snagu.˝ To miješanje moglo je donijeti samo zlo. Idolopoklonički narodi istrošili su mu snagu. Manahon je morao da plaća danak Asiriji. (2. Kra 15,17-20) za vrijeme kralja Pekaha, asirski kralj Teglot Pilesar oduzeo je izraelsku zemlju i odveo narod u ropstvo. (2. Kra 15,29) Sve ovo dogodilo se prije pada Samarije i propasti Sjevernog kraljevstva. (2. Kra 1,7; 5,18). ˝Kose su mu posijedile˝ je simbol opadanje narodne snage i značaja države; ali Izrael nije shvatio da je otpad od Gospoda uzrok ovom opadanju. Ovaj narod nije razumijevao osnovne stvari.
10. Sve ovo je bilo očevidno ali ipak nisu tražili pomoć od Gospoda, nego su sklapali saveze i ugovore sa mnogobožačkim narodima.
11. ˝Kao glupa golubica.˝ Ovo je stara izreka ili mišljenje. Golubicu je lako prevariti. Ova naivna ptica leti upravo u ptičarevu zamku bez obazrivosti i promišljanja. Ovo je prorokova slika Efraimove ludosti. Pozivanjem Egipta i Asirije u pomoć Izrael izlaže sam sebe opasnosti da ove sile koje teže za kontrolom Palestine zažele i njegovu zemlju. Tako je Izrael i izgubio svoju nacionalnu samostalnost i neovisnost. – Izrael i Juda su se nalazili na putu ovih velikih sila koje su bile stalno u rivalstvu. U svom očajanju Sjeverno kraljevstvo koje nije bilo duhovno i koje se nije uzdalo u Boga pozivalo je čas jedno čas drugo kraljevstvo za pomoć i zaštitu.
12. Kad budu otišli u Asiriju da traže pomoć Bog će razapeti protiv njih svoje mreže za kaznu da se u njih uhvate. (Ezk 12,13) ˝Pobacat ću ih kao ptice nebeske˝ Prorok govori simbolički pomoću slika o hvatanju ptica. Ma kako ove ptice visoko i brzo letjele On će ih uhvatiti i oboriti na zemlju.
13. ˝Teško njima.˝ Narod je otpao od Boga i iznevjerio Onoga koji ih je izveo (iskupio) iz Egipta. ˝Ali oni govoriše o meni laž.˝ Ovdje sada prorok ne optužuje narod da govori laž protiv čovjeka kao st. 3, nego protiv samoga Gospoda. Ovim lažima oni se odriču Boga i njegovih namjera da ih zaštiti pa da i ih kazni. Ove laži se sastoje od licemjernog približavanja Bogu ustima dok je njihovo srce daleko od Njega.
14. Oni su se odricali Boga riječima i djelima. ˝I nisu vikali˝ To vikanje nije bilo radi njihovog grijeha nego radi nevolja. Pravo pokajanje nije strah od kazne nego iz želje da smo slobodni od grijeha. Oni su se skupljali ˝oko pšenice i mošta˝. Prorok ovdje prikazuje grupu lijenčina koji su se skupili da lijenčare. Oni se interesuju samo za hranu i piće. Različito se objašnjava zašto su se oni skupili. Prema jednima oni su tražili da se uvedu naročiti obredi Bogu; prema drugima oni su se skupili u idolskim hramovima za vrijeme njihovih praznika da prinesu žrtve; prema trećima, oni su se skupili pred gradska vrata da raspravljaju o lošem stanju i diskutiraju o razni vijestima. U svakom slučaju oni su raspravljali o potrebama za pšenicom i vinom i drugim tjelesnim potrebama.
15. ˝A ja sam ih upućivao.˝ Za njegovu dobrotu oni su bili nezahvalni pa čak i ustali protiv Njega. – ˝ I krijepio njihove mišice.˝ Mišice su simbol snage. Bog je učio svoj narod gdje se nalazi izvor snage i pokazao im tajnu kako će je dobiti. Ali oni su se ipak pobunili protiv Njega. ˝Zlo su mislili na me.˝ Okrenuli su se od Njega i krenuli za idolima.
16. Neće da se vrate Gospodu zato su postali kao ˝nezategnut luk˝ tj. labav i slabo zategnut luk. Buntovničko držanje Izraela slikovito se predstavlja kao ˝nezategnut luk˝ koji promaši svoj cilj. Postepeno duhovno i moralno opadanje Izraela ih je dovelo do ovakvog stanja. Knezovi će propasti ˝radi bijesa njihova jezika.˝ Jezik njihovih vođa koji su učili narod da se osloni na Egipat a ne na Gospoda koji su mač kada propadne kraljevstvo, a narod ode u ropstvo u stranu zemlju. Onda će im se Egipćani smijati.

B. Neminovni sud nad Božjim narodom (8,1-10,15)
1. Tragične posljedice veze Izraela sa Sirijom. 8,1-14

Prorok Hošea je prorokovao Izraelu zbog dva glavna grijeha: što se odvojio od Jude (st. 4) i uveo kult zlatnog teleta. (st. 5)
Trubi na usta! Kao što se orao baca na dom Jahvin, jer su prestupili moj zavjet i pobunili se na moj zakon.
Vikat će mi: ˝Moj bože, mi te poznajemo, mi, Izrael!…˝
Izrael je odbacio dobro: neprijatelj ga progoni!
Postavili su kraljeve, ali ne od mene; birali su knezove ali ja nisam znao. Od svog srebra i svoga zlata načinili su idole, da budu potrveni.
On je odbacio tvoje tele, Samarijo; moj gnjev se raspalio protiv njih. Do kad će biti nesposobni za čistoću.
Jer i ovo je od Izraela; umjetnik je to načinio, a to nije nikakav bog, nego tele samarijsko, koje će se raskomadati.
Jer su sijali vjetar, pa žanju oluju; nema stabljike, klijalo je, ali neće dati brašna; a ako bi dalo brašna tuđinci bi ga proždrli.

1. U st. 1 vjerni Božji stražar, prorok Hošea objavljuje sud koji će uskoro da dođe na narod. Truba trubi na alarm jer napad dolazi. – ˝Kao orao ide˝. Ovo se odnosi na asirskog kralja Salmanasara V koji će uskoro da napadne Siriju i Palestinu. (2. Kra 18,9) On će se se spustiti sa sjevera na svoj plijen kao brzi i opasni orao. Riječi ˝na dan Gospodnji˝ se ne odnose na hram Sjevernog kraljevstva jer se ovaj hram zbog idolopoklonstva ne može nazvati ˝Domom Gospodnjim.˝ Ovo se odnosi na hram u Jeruzalemu jer se ovo proročanstvo odnosi na Izrael. Izgleda da je ovdje riječ o izraelskom narodu koji ima ugovor sa Gospodom. (Br 12,7) Dakle, izraz ˝dom Gospodnji˝ ovdje je upotrijbljen u smislu ˝Božji dom˝ ili ˝Betel˝ (Božja kuća) gdje se klanjalo lažnom, zlatnom teletu.
2. Ovaj neposlušni narod će se ozbiljno obratiti Bogu za pomoć pozivajući se na to da ga poznaje. Ali ovako poznanje neće im donijeti izbavljenje.
3. ˝Izrael je odbacio dobro.˝ Bog odgovara unaprijed zašto On ne može da učini ništa za Izrael. Oni su odbacili dobro: Boga, njegov zakon i ugovor, zavjet: sve što daje Bog onima koji su mu poslušni. Oni sada traže Boga da ih spasi ali nisu učinili njegovu volju.
4. Oni sami sebi postavljaju kraljeve, bezbožne nasilnike koji ubijaju jedan drugoga da bi se popeli na prijestolje. (7,7) – Oni ˝Grade sebi likove˝ od srebra i zlata i tako podupiru idolopoklonstvo. (1. Kra 12,26-28; Iza 49,19) Zato će da se istrijebe tj. idoli će sami sebe da unište kad ovo kraljevstvo propadne.
5. ˝On je odbacio tvoje tele, Samarijo.˝ Smisao ovih riječi je da će Izrael uskoro morati žnjeti plodove svoga obožavanja zlatnog teleta kojega je postavio Jeroboam I. (1. Kra 12,26) Septuaginta prevodi: ˝Odbaci svoje tele, o Samarijo˝ i kao poziv da odbace ovaj kult koji im je nanio Božji gnjev. Izraelci su tvrdili da se klanjaju Gospodu pomoću zlatnog teleta. Ovaj stih nam jasno pokazuje gledište Biblije o svakom vidu idolopoklonstva. Bog se gnjevi na ovakav otpad. ˝Do kad će biti nesposobni za čistoću?˝ Septuaginta prevodi: ˝Dokle će oni u Izraelu biti nesposobni da se očiste?
6. Prorok Hošea iznosi ludost Izraela. Oni su ga napravili, čovjek umjetnik ˝a nije nikakav bog.˝ Ovaj vid idolopoklonstva nije primljen kod drugih naroda kao kult Balu, Astaroti ili Kemošu i Molohu. Prava religija klanja se samo Tvorcu a u idolopoklonstvu klanja se umjetnosti onih koje je Tvorac stvorio. Zato će idoli biti uništeni u Izraelu.
7. Žanje se ono što se posije. To je nepobitan zakon. (Gal. 6,7.8) Idolopoklonstvo u Izraelu može očekivati samo svoju zasluženu kaznu. – ˝Nema stabljike, klijalo je, ali neće dati brašna.˝ Kad se sije neće biti ploda ako bi ga i bilo, stranac će ga odnijeti (progutati). To je neizbježna posljedica onih dijela. (Izr 14,11)

Izrael je progutan; sada su postali među narodima kao nevrijedna posuda, u kojoj nema zadovoljstva.
Otišli su u Asiriju. Divlji magarac ostaje sam za sebe a Efraim daruje ljubavnike.
Pa iako su davali poklone među narodima, sada ću ih skupiti; i bit će pritješnjeni pod teretom kralja knezova.
Jer je Efraim umnožio oltare da griješi, i oltari su mu postali grijehom.
Napisao sam za njega velike stvari u svom zakonu; cijeni ih kao tuđu stvar.
Kao žrtve klanice mojih prinosa žrtvuju meso i jedu ga; Jahvi iste nisu ugodne. Sada, spomenut ću se njihova bezakonja i pohoditi njihove grijehe. Vratit će se u Egipat.
Izrael je zaboravio onoga, koji ga je stvorio i gradi palače, a Juda umnožava tvrde gradove; ali ja ću poslati vatru u njegove gradove, koja će progutati njihove palače.

U stihovima 8 – 14 se govori da savez sa mnogobožačkim narodima vodi samo u ropstvo.
8. ˝Izrael je progutan.˝ Ovo se ne odnosi samo na zemlju nego i na narod. Oni će biti kao bezvrijedna posuda tj. bit će poniženi, rasijani, prezreni, odbačeni i kao neka bezvrijedna posuda nekorisna za upotrebu.
9. ˝Otišli su Asiriji. Divlji magarac ostaje sam za sebe.˝ Magarac je slika samovoljnog ponašanja Efraima, koji se obraća Asiriji, idolopokloničkom narodu. On se ponaša kao ˝divlji magarac˝ koji neće da ide po putu nego pored puta. – ˝Efraim daruje ljubavnike.˝ To su Asirci sa kojima Izrael kao bludnica stupa u nedozvoljenu vezu i daje im poklone (danak).
10. ˝Pa iako su davali poklone među narodima, sada ću ih skupiti.˝ Svi pokušaji neće vrijediti; oni moraju primiti zasluženu kaznu. Oni su već ˝malo˝ okusili asirsko zlo i nevolju ali to je u usporedbi sa asirskim ropstvom ˝malo.˝ Tu se misli na danak koji su morali plaćati asirskom kralju.
11. Umjesto jednog žrtvenika koji je Bog odredio (Pz 12.1-4) Izraelci su podigli mnogo žrtvenika, suprotno izričitoj Božijoj zabrani. Ovi žrtvenici su služili za službu teladima i Baalima (usp. 2,7) kao i ostalim mnogobožačkim idolima. Oni su građeni na svakom visokom brežuljku i mjestu koje se dopalo narodu. (usp. 4,13)
12. Velike stvari. Ovome narodu je Bog kao ni jednom drugom otkrio svoju volju u pisanom zakonu, deset zapovijedi. Otuda nema nikakvog izgovora za njegov otpad. Božja uputstva su bila i suviše brojna, detaljna i jasna da ih je svako mogao shvatiti i držati. ˝Cijeni ih kao tuđu stvar.˝ Iako su pouke i uputstava bila dovoljno jasna ona su izgledala narodu tuđe zbog njihovih želja i naklonosti pa ih i nisu koristil.
13. Izraelci prinose žrtve, kolju ih i sami jedu meso. Te žrtve nisu prinesene u pravom duhu i po propisu zato ih Bog ne može primiti. Gospod će ih zato kazniti. – ˝Vratit će se u Egipat.˝ Svojom puninom grijeha oni su prešli granicu Božjeg strpljenja. Gospod koji je njihove očeve izveo iz Egipta sada će njihovu djecu vratiti natrag u Egipat pod težim okolnostima. Ovdje se ne misli doslovno na Egipat. Egipat je ovdje upotrijebljen kao simbol ropstva.
14. U ovom stihu prorok iznosi razlog zašto je Izrael tako činio: ˝Izrael je zaboravio onoga, koji ga je stvorio.˝ Zbog toga se odao idolopoklonstvu i gradi mnogobožačke hramove. – ˝Ja ću poslati vatru˝ se ispunilo kad se asirski kralj Senaherib osvojio judejske utvrđene gradove. (2. Kra 18,13) i kasnije kad je babilonski kralj Nebukadnezar zauzeo i spalio grad Jeruzalem. (2. Kra 25,8.9)

2. Proricanje kazne, odvođenje u Asiriju i propast Izraela (9,1-17)
Stihovi 1-9 opominju Izrael da se ne uzda u privremeni napredak i lažnu sigurnost.

Ne veseli se, Izraele do ushićenja, kao narodi; jer si se odao bludu ostavivši svog Boga. Zavolio si darove na svim žitnim gumnima.
Gumno i kaca neće ih hraniti i mošt će ih prevariti.
Neće ostati u zemlji Gospoda, Efraim će se vratiti u Egipat, i jest će nečisto u Asiriji.
Neće prinositi žrtvu naljeva Jahvi, i njihove žrtve klanice neće mu biti ugodne: jer će mu to biti obrok žalosti; svi koji će jesti od toga onečistit će se; jer njihov kruh bit će samo za njih, neće ući u dom Gospoda.
Što ćete činiti u dan svetkovine i u dan praznika Jahvina?
Jer gle, otišli su zbog pustošenja: Egipat će ih skupiti, Mof3 će ih pokopati; njihove dragocjenosti u srebru naslijedit će koprive; njihovi šatori obrast će trnjem.
Stižu dani pohođenja, stižu dani odmazde; Izrael će to iskusiti. Prorok je bezuman, lud je nadahnuti čovjek, zbog veličine tvoje nepravde, i zbog veličine tvog neprijateljstva.
Efraim je u zasjedi gledajući na druge pored mog Boga; prorok – zamka je ptičareva na svim njegovim putevima, neprijateljstvo je u domu njegova Boga.
Duboko su utonuli u pokvarenost, kao u danima Gibee. Spomenut će se njihova nepravda, pohoditi njihovi grijesi.

1. Izrael je napredovao pod Jeroboamom II i po odlasku asirskog kralja Tiglat – Pilesara III. (2. Kra 15,19) Ova zemlja imala je mir pod kraljem Menahemom. Do napada kralja Tiglat – Pilesera, Izrael je bio dosta jak, jer se kralj Pekaja ujedinio sa asirskim kraljem Rezinom i pritiskivao Judu. (2. Kra 16,5.6) – To je bio razlog što se Izrael veselio. On je blagoslove žetve smatrao platom za svoje idolopoklonstvo. (Jer 44,17.18) Prorok ne smatra da je ovaj blagoslov dokaz Božje naklonosti dok oni to smatraju plaćom za njihov duhovni blud sa tuđim bogovima.

2. Iako će žetva biti bogata oni neće uživati bogate plodove svojih njiva jer će biti odvedeni u ropstvo. Kada se to koristi za grijeh, Bog će im sve oduzeti.
3. Palestina je ˝Gospodnja zemlja˝ jer ju je Bog obećao u stalni posjed. Svojim grijehom i otpadom oni su izgubili ovu zemlju. Ona im je pripadala samo na osnovu zavjeta (ugovora) sa Bogom. Oni su sada otkazali svoj ugovor i treba da idu iz ove zemlje. – Oni će se vratiti u ˝Egipat˝ tj u ropstvo u Asiriju. Tamo će morati jesti ˝nečistu˝ tj. nečistu hranu jer ne mogu živjeti po Božijem zakonu koji zabranjuje da se jede ono pto nije za jelo, prema Božijem uputstvu.
4. Tamo neće moći prinositi Gospodu žrtve i prinose nego će im sve izgledati ˝kao kruh za vlastitu glad.˝ Ovo se misli na ono što se jede na grobu umrlih. Takva hrana je po zakonu nečista sedam dana mrtvaca. Ovakvi su obredno nečisti. Tako će biti sa njima u stranoj zemlji. Takav će kruh jesti tamo ali taj kruh neće u ći u Gospodnji dom.
5. U toj zemlji će narod jako osjećati nedostatak godišnjih praznika i svetkovina.
6. ˝Otišli su zbog pustošenja.˝ To što sad imaju sve će postati kad odu u ropstvo. Bog ih protjeruje iz njihove domovine zbog njihovih grjeha. – ˝Zbog pustošenja˝ znači zato što će njihova zemlja biti razorena i poustošena. – Prorok stalno upotrebljava riječ ˝Egipat˝ u figurativnom smislu tj. kao zemlja kazne i progonstva. To je njihova druga zemlja ropstva. – U Asiriji, daleko od njihove domovine, oni će biti prikupljeni i osuđeni na sahranu. – Njihovi skupocjeni predmeti (naklade) kao srebrni idoli, i ukrasi na njima i po domovima bit će uništeni, a na mjesto gdje su oni stajali pokrit će trnje i kopriva. Pod ˝šatorima˝ podrazumijevaju se kuće.
7. ˝Dolaze dani kazne.˝ Lažni proroci u vrijeme proroka Hošee ismijavali su prorokovu vijest o Božijem gnjevu koji treba da dođe. Oni su tvrdili da se ne treba bojati. (Jer 14,13-15; Ezk 13,9.10; Am 6,3). Mnogi su povjerovali. Ali Božiji plan će se ostvariti; dani kazne su već tu. Izrael neće izbjeći kaznu. Ono što nisu vjerovali sad će doživjeti. – ˝Prorok je bezuman, lud je nadhnuti čovjek.˝ Ima dva mišljenja o smislu ovih riječi: 1) Ovi ljudi, lažni proroci, u svom bunilu laskaju Izraelu i hrabre ga lažnom nadom i sigurnošću. (usp. st 8)
2) Drugi smatraju da je ovdje riječ o pravim Božjim prorocima koje narod naziva
ludima i progone ih. Oni misle da je ovo mišljenje točnije jer u originalu stoji ˝čovjek duha˝ tj. čovjek koji ima Božjeg duha. Narod tako o njima govori. – ˝Zbog veličine tvoje nepravde i zbog veličine tvog neprijateljstva.˝ Ovo neprijateljstvo dolazi zbog njihovog otpada. To je neprijateljstvo protiv Boga i njegovog proroka. Čovjek na svome putu zanemari Boga i
poslije je svjesno neposlušan. Najzad kada dođe kazna zbog njegovog prestupanja Božije volje on onda mrzi svog Tvorca.
8. ˝Efraim leži u zasjedi protiv moga Boga.˝ Proroci kao duhovni ljudi koje Izraelci progone i ismijavaju kao fanatike Božji su stražari. Prorok kaže: da su oni sa njegovim Bogom. On će ih zaštiti iako narod tako postupa s njima. Prvi prorok je uvijek ˝sa mojim Bogom˝ tj. sa prorokovim Bogom od koga dobija uputstva i pomoć u objavljivanju i sprovođenju Božije volje. Prorok Hošea je isto tako spadao u grupu ovih izabranih ljudi. ˝Prorok – zamka je ptičareva.˝ Ovdje se više misli na lažne proroke koji upropašćuju narod svojim prijevarama. Pristalice prvog mišljenja u st. 6 tj. da se taj stih odnosi na lažne proroke potvrđuje ovim stihom (st. 8) svoje mišljenje. ˝Mržnja vlada u kući mojega Boga.˝ Ova mržnja je svakako protiv Boga i njegovog naroda. Ona se prikazuje kao glavni pokretač idolskog hrama; lažni proroci rade za njega. Ovi lažni proroci su u vezi sa idolskim hramom možda u Betelu. U ovom stihu se jasno vidi razlika između ˝Boga mojega˝ i ˝boga njegova.˝
9. ˝Kao u danima Gibee.˝ Da bi narodu sjevernog kraljevstva pokazao svu dubinu pokvarenosti u koju su pali prorok Hošea im iznosi događaje u Gibei. Ovdje se možda misli na onaj strašni i bestidni zločin nad Levitom, inočom od strane Gibee koji se dogodio u vrijeme sudaca. (Sc 19) – ˝Spomenut će se njihova nepravda.˝ Kao što je zločin u Gibei krvavo osvećen kada je skoro cijelo Benjaminovo pleme uništeno, i mada se mislilo da je
Božja kazna nad grešnicima izostala jer je Benjamin bio pobjednik nad ostalim plemenima, tako će biti i sa Sjevernim kraljevstvom. Ono neće izbjeći Božju kaznu i gnjev u ropstvu, mada mnogo godina je izgledalo kao da je Bog prešao preko toga.

Našao sam Izrael kao grožđe u pustinji; kao rani plod na smokvi, vidio sam vaše očeve. Oni su išli u Baal – Peor i zavjetovali se ovom sramotnom idolu postali odvratni, kao njegovi ljubavnici.
Što se tiče Efraima, njihova slava odletjet će kao ptica. Nema rađanja, nema trudnoće, nema začeća;
pa ako i podignu svoje sinove, ja ću im ih oduzeti, tako da neće više biti čovjeka; jer teško njima, kad se ja povučem od njih!
Efraim je bio, kao što sam ga vidio, kao palma posađen na livadi; ali Efraim mora dati svoje sinove na klanje.
Daj im, Gospode; što ćeš im dati? Daj im neplodnu utrobu i suha prsa!
Sva njihova zloba je u Gilgali, jer sam ih tamo zamrzio. Zbog pakosti njihovih postupaka, istjerat ću ih iz svoje kuće; neću ih više ljubiti; svi njihovi knezovi su buntovnici.
Efraim je udaren: osušio se njihov korijen, neće donijeti roda; pa i ako rode, pobit ću ljubimce njihova tijela.
Odbacuje ih moj Bog, jer ga nisu slušali; i bit će bjegunci među narodima.

U st. 10-17 se iznosi radost Izraela ali ona je vrlo kratko trajala kao prvo voće na drvetu.
10. Izrael je ˝kao grožđe u pustinji˝ i ˝kao rani plod na smokvi˝. Naći grožđe i prve smokve na pustom mjestu je naročito interesantno i lijepo. Gospod je nalazio veliku radost na Izraelu nekada kada ga je prihvatio. Ali ubrzo njihovo stanje se pogoršalo. Oni su stupili
u vezu sa Moapcima I služili njihovom bogu Baal – Peoru, te se tako odvojiše. (hebrejska riječ ˝nazar˝ znači posvetiti se; od ovog korijena je riječ: narzir) – ˝Sramotnom idolu˝ znači da su i oni činili što su Moapke činile po njihovoj mnogobožačkoj vjeri. Moapske djevojke su žrtvovale svoje djevojaštvo ovome gadnome Bogu. Izraelci kao odvojen i sveti narod isto su činilim ova gadna djela (Br 25,6-9). Nasuprot nazirejima koji su se odvojili i posvetili Bogu Izraelci su se odvojili od Boga i priključili se Moapcima tj. išli su ˝ovom sramotnom idolu.˝ To je bilo njihovo odvajanje. – ˝i postali odvratni, kao njegovi ljubavnici.˝ tj. postaše isto tako gadni kao i ono što su gledali. Ljudi postaju slični u karakteru ono što gledaju i čemu se klanjaju.
11. Efraimova slava će nestati kao kad ptica odleti, ˝Nema rađanja, nema trudnoće, nema začeća.˝ Pošto je prorok spomenuo zlo koje je Izrael činio u prošlosti (st. 9,10) a koje i sada i čini on objavljuje zasluženu kaznu: propast Sjevernog kraljevstva.
12. Božije odstupanje od Božijeg naroda se vidi u tome što su sva zla došla na njega. Ovo odstupanje je bila posljedica odvajanja od Boga.
13. Prvi dio stiha je nejasan na hebrejskom i zato se različito prevodi. ˝Efraim je bio, kao što sam ga vidio, kao palma posađen na livadi; (Đaković); LXX prevodi: ˝Efraim kao što
sam ga vidio dao je svoju djecu kao plijen.˝ – ˝Ali će Efraim izvesti svoju djecu koji će ih poklati.˝ (Bakotić) Nijedan stari narod nije bio tako surov prema pobijeđenim neprijateljima kao Asirci.
14. Sam prorok pita Gospoda kakva treba da mu je kazna? I sam predlaže tu kaznu.
15. Svo zlo je u Gilgalu. ˝Jer sam ih tamo zamrzio˝. Staršno je kada grijesi naroda prouzrokuju Božji gnjev; zato će i kazna biti veća. Ipak iako Bog mrzi grijeh On voli grešnika. Ali kad se grešnik neće da odvoji od grijeha i zla on će i sam biti uništen sa grijehom.
Efraimov grijeh nije bio običan grijeh zbog neznanja nego je i griješio protiv punog saznanja Božije svjetlosti i volje. Zato je osuda nad njim teža. – ˝Neću ih više ljubiti˝ se odnosi na narod kao cjelinu a ne na pojedince, koji su ostali vjerni Gospodu. Ovakvih pojedinaca je bilo mnogo u Izraelu. Bog je njih ljubio. ˝Svi njihovi knezovi su buntovnici.˝ Ove riječi nam jasno pokazuju kakvo je bilo duhovno stanje u Sjevernom kraljevstvu. Nijedan od njihovih kraljeva nije radio po Božjoj volji. Ova država koja je trebala da bude svjetlost mnogobošcima bila je zemlja gdje je vladao mrak.
16. ˝Efraim je udaren.˝ Efraim je udaren u korijen i biljka je usahnula. Ona se sasušila jer je bolest (otpad) pogodio korijen, a kad se korijen sasuši nema ploda. Efraim koji je trebao da donese plod Bogu na slavu donio je samo lišće i zato zaslužuje Božju kaznu.
17. ˝Odbacuje ih moj Bog.˝ Bog nije Bog onih koji su neposlušni i napuštaju Ga, čineći grijeh i zlo. Bog nikada ne napušta čovjeka dok on najprije Njega ne napusti da bi išao svojim vlastitim putem. – ˝Bit će bjegunci među narodima.˝ Ovo je Bog još ranije prorekao za Izrael kada bude napustio Boga. (Pz 23,63-65) Deset plemena kao narod tj. narod Sjevernog kraljevstva neće se više nikada kao cjelina vratiti u svoju domovinu nego će ˝biti kao bjegunci među narodima˝ sve do kraja. Da se ovo proročanstvo ispunilo u potpunosti vidi se jasno iz historije hebrejskog naroda od vremena proroka Hošee do danas. Oni su se potucali od mora do mora kao narod bez domovine sve do danas. Ali ovo proročanstvo se ne odnosi na pojedince iz ovog
naroda. Neki od njih su se vratili sa robljem Judeje kad su se Judejci vratili iz ropstva.
3. Proročanstvo o uništenju lažnog bogoslužja i propast Sjevernog kraljevstva (10, 1-15)

Izrael je granata vinova loza; nosi rod samo za sebe; po množini svoga roda, umnožavao je oltare; po dobroti svoje zemlje, poljepšavao je svoje kipove.
Njihovo srce je laskavo, sada će to ispaštati: on će srušiti njihove oltare, razoriti njihove kipove4.
Da, sada će reći: ˝Nemamo kralja; jer se nismo bojali Gospoda, a kralj što bi učinio za nas!˝
Izgovaraju isprazne riječi, lažno se zaklinjući, zaključivali saveze: tako će niknuti sud kao otrovno bilje po brazdama polja.
Stanovnicima Samarije bit će tjeskobno radi teleta u Bet – Avenu; jer će tugovati njegov narod radi njega, i idolopoklonički svećenici drhtat će radi njega, radi njegove slave, jer je odvučena od njega;
i odnijet će se u Asiriju kao poklon kralju Jarebu. Stid će zahvatiti Efraim i Izrael će se sramiti svog savjeta.
Uništena je Samarija, i njezin kralj poginuo je kao pjena na vodi.
I visine Avena, grijeh Izraela, poništit će se; trnje i kupina rast će na njihovim oltarima. I govorit će brdima: ˝Pokrijte nas!˝ i brežuljcima: ˝Padnite na nas!˝
Od dana Gibee, griješio si Izraele: tamo ste stali; borba protiv sinova bezakonja5 u Gibeji, nije ih pogodila.
Kaznit ću ih po svojoj volji; i narodi će se skupiti protiv njih, kad ću ih svezati za njihova oba grijeha.
Efraim je mlada junica naviknuta na jaram, koja voli gaziti žito, i ujarmit ću njenu lijepu šiju: zapregnut će Efraima, Juda će orati, Jakov će drljati. (10,1-11)

U ovim stihovima se iznosi materijalni napredak Izraela koji je prikazan ploodnom lozom. Ovaj napredak je bio uzrok i izgovor ovog naroda da su se odali lažnom bogoslužju.
1. ˝Izrael je granata vinova loza.˝ U Bibliji se Božji narod često uspoređuje sa vinovom lozom. Loza koja se ovdje opisuje nije bez bez roda ali taj rod ona koristi za sebe. Vlasnik vinograda ne dobija od toga roda ništa. Tako je i sa Izraelom, on ne daje nikakvog roda Gospodu nego ostavlja plod za sebe. Ovaj narod je bio po svome imenu i vjeri Božiji narod ali nije donosio rodove pravde. Oni su zaslužili onu istu kaznu koju je Isus izrekao nad onom suhom smokvom. – ˝Nosi rod sam za sebe.˝ Umjesto da ih Božja dobrota i milost vodi ozbiljnom pokajanju zbog grijeha i dovede ih bliže Tvorcu, oni na Njega i ne misle. Oni bogate plodove blagoslova zadržavaju za sebe ništa mu ne nude niti ih dijele bližnjima. – ˝Umnožavao je oltare.˝ Što su se blagoslovi više umnožavali to je otpad naroda bio sve veći. Povećavanje broja stanovništva i materijalnih dobara pomoglo je i da se poveća i broj idolskih oltara. Oni su bili duboko ukrašeni.
2. ˝Njihovo srce je laskavo.˝ Oni su služili Gospodu i idolima a to Goospod nije mogao trpiti. Samo kad se cijelim srcem dođe k Njemu on može od čovjeka da učini što želi. – ˝On će srušiti njihove oltare.˝ Hošea ode i objavljuje: da će Gospod učiniti da prijestupnici više ne griješe. On će ˝srušiti˝ njihove oltare i ˝razoriti˝ njihove kipove. ˝On˝ tj. sam Gospod će to učiniti.
3. Da, sada će reći: ˝Nemamo kralja; jer se nismo bojali Gospoda, a kralj što bi učinio za nas!˝ Ovo će narod reći bilo kad vide propast pred očima bilo kad odu u ropstvo. Dakle, kad narod bude odbačen i kažnjen oni će sami uvidjeti da kraljevi koje su sami sebi postavavljali ne mogu da ih zaštite i pomognu im. Tek onda će oni razumjeti i osjetiti da su odbacili Gospoda i kao svoga Boga i kao svoga kralja.
4. ˝Izgovaraju isprazne riječi, lažno se zaklinjući.˝ Ova nevjernost i laž u Izraelu u vrijeme proroka Hošee vidi se u sljedećem: 1) Oni se odriču Gospoda idolopoklonstvom. 2) Oni su nevjerni svome vladaru i uopće savez sa asirskim kraljem. (2. Kra 17,4) Oni su bili nevjerni i lažni istovremeno i Bogu i ljudima. – ˝tako će niknuti sud kao otrovno bilje po brazdama polja.˝ Ovdje se pod riječju ˝sud˝ razumije sudska pravda u zemlji koja je bila izvrnuta i samo ironija prave pravde. Ovakav ˝sud˝tj. ovakva izopačena pravda je slična otrovnoj i gorskoj travi koja svugdje niče brzo i u velikoj količini. Hebrejska riječ ˝ro˝ označava gorku i otrovnu biljku. (usp. Ps 69,21) Ova se riječ isto tako upotrebljava za zmijski otrov.
5. ˝Radi teleta u Bet – Avenu.˝ Hebrejska riječ ˝eglot˝ označava tele, junca što je na hebrejskom uvijek u muškom rodu. Svakako se misli na telad koje je Jeroboam I postavio u Samariji. Što prorok ovdje upotrebljava ženski rod može biti da on aludira na slabost ovih bogova. Narod se bojao za ovu telad da će biti odnešena u ropstvo. LXX upotrebljava u st. 6 i 7 jedninu što više odgovara originalnom tekstu. – ˝Bet–Aven˝ (Bet–El, Božja kuća) znači ˝kuća zle sile˝ i ˝kuća zla.˝ To je bilo mjesto svete uspomene patrijarha Jakova, ali je ono sada postalo jedan od centara idolopoklonstva teletu. (1. Kra. 12,26-33) ˝Idolopoklonički svećenici.˝ (Hebrejski ˝Kumarin˝ riječ koja se nalazi još samo 2. Kra 23,5 i Sef 1,4 i prevodi se sa: ˝idolski svećenici.˝ Ovo je asirska riječ za svećenika. U hebrejskom jeziku ona je poprimila značenje vrača ili lažnih proroka.
6. Ovaj stih objašnjava prethodni. Izraelski nacionalni bog tele bit će isto odnešeno u Asiriju kao ratni plijen. U stara vremena se pobjeda nad nekim narodom smatrala i pobjeda nad njegovim bogovima. (1. Kra 20,23.28; 2. Kra 18,28-35) I ovo će tele biti odnešeno ˝braniču˝ (Jarebu) jer je bilo pozlaćeno tj. od vrijednosti zato ga neće ni ostaviti u Betelu nego će i njega ponijeti. ˝Izrael će se sramiti svog savjeta.˝ Ovo se svakako odnosi na zlu Jeroboamovu namjeru. On je izdvojio Izraela od Jude i uveo lažno bogoslužje u Izraelu. (1. Kra 12,26-30)
7. ˝Poginuo je kao pjena˝ je slikovito opisivanje kraljeve nesigurnosti i promjenljivosti u koga se narod uzdao.
8. ˝I visine Avena.˝ Prema jednom mišljenju to je Bet – Aven (Bet– Aven ili Betel 4,15) neki opet tvrde da ˝vsine Avena˝ označavaju visine ˝zla˝ (Heb. ˝Aven˝ znači zlo) gdje su žrtve prinošene tuđim bogovima. Žrtvovanje Gospodu na ovakvim visinama umjesto u Jeruzalemu gdje je bilo mjesto za bogoslužje po zakonu (Pz 12,1-4) narod je počeo da se udaljuje od Boga. Kasnije kad je narod otpao na ovom se mjestu obavljalo veliko idolopoklonstvo. Trnje koje će porasti na ovom mjestu govori Gospod ˝pokrit će vas.˝ Ovo je slika velikog očajanja. Oni će tražiti trenutne smrti. Bolje da su pomrli nego da su ovakvu sramotu doživjeli. Slične riječi upotrebljava Isus kada govori o razorenju Jeruzalema (Lk 23,30) i apostol Ivan kada govori o kraju svijeta. (Otkr 6,16.17)
9. Izrael je počeo da griješi od vremena kada je počelo idolopoklonstvo u Gibei. (usp. 9,9) Taj grijeh je postao izreka u narodu i glasi: ˝Borba protiv sinova bezakonja u Gibei, nije ih pogodila.˝
10. ˝Kaznit ću ih po svojoj volji.˝ Božje oruđe kazne bit će napad. Kao što su se ostala plemena sakupila protiv Benjaminovog plemena u Gibei da ga istrijebe isto tako će se sakupiti razni narodi protiv deset plemena da istrijebe Izrael. Isti će biti srazmjer prikupljenih kao kada je napadnuto Benjaminovo pleme. ˝Svezati za oba njihova grijeha.˝ Prema mazoretskoj tradiciji, LXX i Vulgati treba ovo mjesto pročitati: ˝dva bezakonja.˝ Kazna Izraela je vezana za dva bezakonja i slično životinji u jarmu narod će ih da vuče za sobom. Ovo je jaram grijeha a ne onaj jaram o kome Isus govori i Mt 11,29.30.
11. ˝Junica naviknuta.˝ Efraim je junica koja je naviknuta da vrše žito. Volovi se nisu stavljali u jaram nego pojedinačno vršili nogama ili vukli napravu za vršenje. Usta im i nisu bila vezana zato su mogli da jedu zrno. (Pz 25,4) Tako je bilo i sa Izraelom. Oni su se nastanili u obećenoj zemlji i živjeli pod dobrim uvjetima života kao junica koja vrše. Ona je mogla da jede koliko želi. Ovi dobri uvjeti za život nisu učinili da dođu bliže Bogu nego su se nasitili i onda pobunili protiv Boga. (Pz 32,15) Ali sam Bog će toj ˝junici˝ metnuti jaram ropstva ˝na lijepi vrat.˝ To je azijski jaram ropstva. Efraim treba da se upregne da nešto teško vuče. Juda će orati. Njemu se daje mučan posao zbog njegovih grijeha. On će ist da vuče plug a Jakov da razbija grude zemlje. Efraim koji je nekada bio slobodan sada će biti uhvaćen da nosi jaram mučne službe.

Sijte pravdu, pa ćete žeti milosrđe; razorite ugar, jer je vrijeme da tražite Gospoda, dok ne dođe i ne pusti na vas kišu pravde.
Orali ste pakost, bezakonje ste želi, plod laži ste jeli; jer ste se pouzdali u svoj put, u mnoštvo svojih junaka.
Među tvojim narodom podignut će se graja, i razorit će se sve tvoje tvrđave, kao što je Šalman razorio Bet – Arbel u dan rata; majku je smrvio zajedno sa djecom.
Tako vam je učinio Betel radi vaše pakosti: sasvim će biti uništen kralj Izraela u osvit dana.

U ovim stihovima Izraelski narod se poziva na pokajanje i novi život. Rađaju se slike mirnog seoskog života. Bog poziva svoj narod da obnovi svoj moralni i duhovni život.
12. ˝Sijte pravdu˝ znači: da Izrael treba da posije sjeme iz kojega treba da iznikne pravda. Ovdje se samo naglašava savjet koji je već dat sa imenom Jizreel (1,4; 2,23). – ˝Žeti milosrđe˝ pokazuje što će Bog učiniti Izraelu ako bude poslušan. Ovim slikama iz prirode prorok Hošea poziva na pokajanje i promjenu života. Bog im obećava da ako usklade život po Njegovoj volji i pravedno postupaju sa svojim bližnjima primit će svoju plaću koja je mnogo veća od onoga što su oni uložili, kao što ratar dobija plod u vrijeme žetve. ˝Razorite ugar.˝ – To je savjet da se promijeni život. Grijeh se duboko ukorijenio i kao što seljak ore plugom i sve izbacuje napolje da bi pripremio zemlju za sijanje tako se traži i od Izraela da iskorijeni idolopoklonstvo, otpad i svaki grijeh u životu i da se vrati Gospodu čistim srcem. Efraimova je zemlja dugo ležala pusta i zarasla u korov grijeha. Zato je potrebno duhovno preporođenje i korjenita reforma u životu. Ova prorokova vijest pokazuje da vrijeme pokajanja još nije bilo prestalo i da su vrata milosti za Izrael bila još otvorena. Ali žalosna je činjenica da je narod kao cjelina bio tako otvrdnuo u grijehu da je i ovaj posljednji poziv bio uzaludan. Ali je ova vijest pomogla mnogim pojedincima da ostanu vjerni u času nevolje.
Oni su koristili ovo vrijeme da traže Gospoda i zato je Gospod na njih izlio svoju pravdu.
13. ˝Orali ste pakost.˝ Oni su orali i posijali grijeh umjesto da prime savjet. Zlo sjeme je već donijelo svoj zao rod. Povjerenje u njihovu mudrost i putove dovelo ih je do rata i užasa. – ˝Plod laži ste jeli.˝ Izrael je lagao Bogu svojim licemjerstvom i idolopoklonstvom. Sada moraju da jedu plodove neiskrenosti i nevjernosti. Izrael se odrekao Božijeg puta i pravde i pouzdao se u svoj put. Odstupio je od Gospoda oslanjajući se na pomoć Egipta, Asirije i svoje snage.
14. ˝Među tvojim narodom podignut će se vika.˝ Pobuna, rat i uništenje su na putu. – ˝Kao što je Šalman uništio Bet–Arbel u dan rata.˝ Neki misle da se ove riječi odnose na Šalmana koji je ubio Zahariju, sina Jeoboama II i vladao Izraelom samo mjesec dana i poslije i bio sam ubijen. Ali opće je mišljenje da je to skraćeni oblik od Salamansara, asirskog kralja. On je prema tome razorio ˝Bet–Arbel.˝ (heb. ˝Arbelova kuća˝) Ovaj grad je bio svakako Arbela (danas Ibrid) u Galileji, na teritoriji plemena Neftalija ili današnji Ibrid, na istoku Jordana. LXX prevodi sa ˝Jeforoamova kuća˝ što bi se odnosilo na Šalmana koji je ubio Zahariju i time istrijebio obitelj Jeroboama II. ˝Majku je smrvio zajedno sa djecom.˝ Asirci su bili poznati kao vrlo surov narod u ratu.
15. Ropstvo koje je trebalo da dođe bilo je neminovna posljedica grijeha naroda. Betel kao glavno mjesto klanjanja teletu bilo je uzrk ovog prokletstva. – ˝Sasvim će biti uništen kralj Izraela u osvit dana.˝ Kao što se jutrom zvijezde koji po noći svijetle gube sjaj tako će i kralj (svakako Uzija, posljednji izraelski kralj) brzo biti uništen a nevjerno kraljevstvo propasti.
III BOŽIJE POSTUPANJE SA IZRAELOM
(Hošea 11,1-14)
1. Božja ljubav i milost prema Izraelu. (11,1-11)

˝Kad je Izrael bio mlad, tada sam ga ljubio, iz Egipta sam dozvao svog sina.˝
Kako često su ih zvali6, odlazili su od njih; žrtvovali su Baalima, kadili rezanim likovima.
A ja sam učio Efraima hodati, – uzeo ga na svoje ruke – ali nisu spoznali da sam ih
iscijelio.
Privlačio sam ih užima ljudi, konopcima ljubavi; i bio sam im kao oni koji skidaju žvale s njihovih čeljusti i ljubazno im davao hranu.

Ovi stihovi nas izvještavaju o Božjim dobročinstvima prema izraelskom narodu od njihovog izlaska iz Egipta kao i o njegovoj nezahvalnosti za te blagoslove. Bog je imao mnogo razloga da prebaci Izraelu zbog njegove nezahvalnosti za svu brigu i ljubav koju je On pokazao prema njemu kad je još bio u doba svoga ˝djetinjstva.˝ Bog se pokazao kao otac prema sinu. Prorok Hošea ovdje govori o tome odnosu.
1. ˝Iz Egipta sam dozvao svog sina.˝ Izrael je bio izveden iz Egipta pod vođstvom Svetoga Duha. Evanđelista Matej uzima ovo mjesto kao proročanstvo o Isusovom vraćanju iz Egipta u Palestinu. (Mt 2,15)
2. ˝Kako često su ih zvali, odlazili su od njih.˝ Ovo se odnosi na proroke i druge Božije vjesnike koje je Bog upotrebljavao da objavi svoju volju narodu. Pošto je odbio sve ove pozive Izrael se okrenuo idolopoklonstvu, naročito kultu Baalima tj. raznim idolima i predstavnicima boga Baala.
3. ˝Uzeo ga na svoje ruke˝ je divna slika Božje ljubavi i staranja oko Efraima. Kao što otac koji ljubi svoje dijete uči ga da hoda držeći ga za ruku kada hoće da padne, tako je i Gospod radio sa Izraelom. (Pz 31,33.37; Jer 31,32) – Bog je ovaj nerazvijen narod koji je bio bez znanja strpljivo vodio i poučavao. Ali oni nisu spoznali da im je On bio liječnik, ˝da sam ih ja iscijelio.˝ Ovdje se misli na Izl. 15,26.
4. ˝Privlačio sam ih užima ljudi.˝ Ovo je druga slika očinskog staranja za Izrael, ˝konopcima ljubavi.˝ Bog se nije služio debljim užima kojima se vuče stoka koja se nekad mora silom vući na rad. Ali Bog tako ne postupa sa čovjekom. On ne upotrebljava silu nego naprotiv skida uže i gvozdeni jaram i apeluje na razum i osjećanje čovjeka. To je zato što je čovjek stvoren po Božijem obliku. Bog im daje potrebnu hranu i pored njihove neposlušnosti i pobune.

Neće se više vraćati u Egipat, no Asirac će biti njihov kralj, jer su se usprotivili vratiti se k meni.
I mač će kružiti u njihovim gradovima i uništiti njihove zavornice, proždirat će rad njihovih namjera.

5. Od vremana kralja Menahema (2. Kra 15,17-20) Izrael je plaćao danak Asiriji. Kasnije se Izrael pobunio i tražio pomoć od Egipta. (2. Kra 17,1-4) Ali Asirci su spriječili svaku pomoć od Egipta i Izrael se morao pokoriti Asiriji. Asirsko ropstvo je bila njihova kazna za njihovu neposlušnost i nemarnost.
6. Izrael ne može izbjeći asirsku invaziju; njegov mač će pogoditi sve izraelske gradove. – ˝i uništiti njihove zavornice.˝ Zavornice ili podrške bile su razne poluge utvrđenja i njihovih vrata. Neki smatraju da se ovdje misli na okolna sela koja su snabdijevala grad hranom. – Sve ove nevolje su došle na njih zbog ovih ˝namjera˝ koje su ih odvele u idolopoklonstvo i prestupanje Božijeg zakona.

Jer moj narod sklon je otpadu od mene, i ako ih se zove prema Najvišemu: niti jedan ga ne uzvisuje.
Što da činim od tebe, Efraime? Kako da te izručim, Izraele? Kako da te učinim kao Adamu, i kao Seboim? Srce mi se uznemirilo, uzbunila su se sva moja smilovanja.
Neću izvršiti žar svoga gnjeva, neću ponovo uništiti Efraima; jer ja sam Bog, a ne čovjek, Svetac u tvojoj sredini, i neću doći s gnjevom.

7. Iako je ovaj narod otpao Bog ga još uvijek zove ˝moj narode.˝ Taj narod je pozvan da služi Najvišemu ali ˝niti jedan ga ne uzvisuje˝ da dođe k Bogu. Pokvarenost je bila tako velika da nitko u narodu nije odgovorio na opomene i molbe proroka da bi živjeli duhovnim životom.
8. ˝Što da učinim od tebe, Efraime?˝ Ovo je žalosni prijelaz i uvod za proricanje kazni pošto je narod odbio obećanje milosti. U knjizi proroka Hošee često slijede jedna za drugom prijetnje i obećanja i milosti. I ako Efraim zaslužuje potpuno uništenje zbog grijeha u kojima ostaje, ipak Gospod u svojoj ljubavi i milosti stalno se trudi oko svoga naroda da bi se ovaj pokajao i obratio. – Adama i Seboim su bila dva grada u Sidimskoj dolini koje je Bog uništio. (Post 14,8; Pz 29,28) Iako je Izrael tako grešan i zaslužuje kaznu kao i ovi gradovi ipak Bog oklijeva da preda Izrael u ruku neprijatelja ili da pusti na njega uništenje.
9. ˝Neću izvršiti žar svoga gnjeva.˝ Ovako prorok opisuje Božju ljubav. Bog neće izvršiti svoj gnjev i Efraima potpuno uništiti. Božja ljubav je prema ovome narodu nekada bila velika ali je sada još veće. On ih žali i neće da napusti svoj narod, mada oni nisu dostojni ove ljubavi. On neće da ih uništi. Čovjek kažnjava da bi uništio, ali Bog kažnjava da bi popravio. Božiji gnjev je drugačiji nego čovječiji, – ljudi žele da se osvete ali Bog traži mogućnost izmirenja i opraštanja. – ˝Jer ja sam Bog, a ne čovjek.˝ Ovo je glavni razlog božanske milosti prema Izraelu. On je Bog i gleda sve sa svoga gledišta. Sve što radi, radi iz ljubavi a ne iz osvete. – ˝Svetac u tvojoj sredini.˝ Zato on i kažnjava bezakonje u narodu ali i čini milost. Pošto je svetost istina i vjernost ona ne može dalje da podnosi grijeh. – ˝I neću doći s gnjevom.˝ Ovo znači da Bog neće doći na grad kao neprijatelj da ga uništi kao što je uradio sa gradovima u sidimskoj dolini.

Oni će hoditi za Gospodom, riknut će kao lav: kad on rikne tada će dotrčati djeca s mora7;
Požurit će drhčući kao djeca iz Egipta i kao golubovi iz zemlje Asirije; i nastanit ću ih u njihovim domovima, govori Gospod.

10.˝Riknut će kao lav.˝ To će biti kad bude prikupljao rasijane. Ovo rikanje označava Izraelovu naredbu neprijateljima kada Bog poziva svoj narod da se vrati iz ropstva. Ovaj veličanstveni Božji glas je neka vrsta suda nad tim narodima. Brzo će doći sinovi odande
gdje su ih rasijali.
11.Oni će kao ptice brzo doletjeti iz Egipta. Ovo se svakako odnosi na judejsko 70. godišnje ropstvo. (Jer 29,10) ˝Egipat˝ i ˝Asirija˝ se ovdje spominju samo zato što su Hebreji bili pritisnuti od ovih zemalja. Rasijani na zapadu po otocima i na istoku doletjet će kao ptice u svoje domove.

3. Nevjerni Izrael nije slijedio primjer oca Jakova, nego je odbijao da se obrati. (12,1-14)

Efraim me okružio lažima i dom Izraelov prijevarom; ali Juda još uvijek je neobuzdan prema Bogu i Svetom.
Efraim pase vjetar i trči za istočnim vjetrom; po cijeli dan umnaža laž i nasilje; i načinili su savez sa Asirijom, i ulje nose u Egipat. (12,1.2)

1. Efraim je uvijek sinonim za Sjeverno ili Izraelsko kraljevstvo. On je Boga okružio lažima i prevarama jer se svuda mogu vidjeti znaci idolopoklonstva, dok Juda ili Južno kraljevstvo pokazuje spolja odanost Bogu. On je ˝još uvijek neobuzdan prema Bogu.˝ Ovim hoće da se kaže da je Juda još uvijek neodređen; ali on još drži pravac prema Bogu. Ali Efraim umjesto da traži Boga koji je izvor svakog spasenja, on sklapa savez sa tuđincima i pomaže im u održavanju te sile.
2. ˝Efraim pase vjetar˝ figurativno znači nešto što je prazno i uzaludno a ne stvarno i opisno. – ˝I trči za istočnim vjetrom˝ tj. koji predstavlja Asiriju, tu istočnu razornu silu koja će i njega uništiti. Istočni vjetar u Palestini je vjetar koji nanosi pijesak, uništava vegetaciju i napada ljude. Istočni vjetar je slika koja nagovještava propast. Efraim, dalje ˝umnožava laž i nasilje.˝ Cjelokupni život u Izraelu je zasnovan na laži. Ovaj se narod odrekao Boga, On se odvojio od Davidove kuće i odbacio svećenstvo Aronovih sinova. On se klanjao zlatnim teladima i ukazivao čast Baalima i Astarotama. On je razvezao sve veze moralnog života. U trenutcima nevolje oni se nisu obraćali Bogu nego čas Asiriji čas Egiptu. (v. 11,5) Ali oni su stalno tvrdili da su Božiji narod. Oni su se hvalili da je Jakov njihov otac ali su odbijali da se obrate zato ih prorok kori. Ovdje se laž i pogibao zajedno spominju kao grijeh i njegova plaća. Ukoliko se uvećava grijeh utoliko je i kazna veća jer je grijeh uzrok ove kazne. – ˝I učinili su savez sa Asirijom.˝ U starim se vremenima životinjskim žrtvama potvrđivao sporazum među ugovornim stranama. To je bio specijalni dokaz Izraelovog otpada. Izrael je davao Siriji velike darove umjesto da se daleko drži od nje. Tako je sam Izrael pomogao Asiriji da osvoji njihovu zemlju. Ništa nije moglo zasititi ovaj osvajački narod i njegovu silu. Vjerojatno su Izraelci slali ulje kao dar da bi dobili naklonost Asiraca.

Gospod ima spor i s Judom; i pohodit će Jakova radi njegovih puteva, i naplatiti po njegovim djelima.
U majčinoj utrobi, držao je petu svoga brata, i u muževnoj sili borio se s Bogom.
Da, on se borio s Anđelom i nadvladao, plakao i molio ga: našao ga u Betelu i tamo je on govorio s nama,
upravo Gospod, Bog nad vojskama – Gospod, njegov je spomen8 ime.
Ti se dakle, vrati svom Bogu; drži dobrotu i pravicu i stalno se nadaj svom Bogu.

3. ˝Gospod ima spor s Judom.˝ Ovdje se i Juda uključuje u Božije nezadovoljstvo prema svome narodu. Judin prijestup nije bio tako težak kao Izraelov u ovo vrijeme jer je narod po spoljšnjosti bio vjeran Bogu i nije tako otvoreno griješio kao Izrael. Ali ipak i Juda mora biti kažnjen. – ˝I pohodit će Jakova.˝ Jakov se ovdje u naročitom smislu izjednačuje sa Izraelom nasuprot Judi. Ali u širem smislu ime Jakov se odnosi na oba kraljevstva: na deset plemena koji sačinjavaju Izrael o dva plemena koji sačinjavaju Judu.
4. ˝U majčinoj utrobi, držao je petu svoga brata.˝ Jakov se spominje u trećem stihu zbog ova dva važna događaja koja se spominju u ovom stihu. Prorok ovim riječima hrabri narod da se ugleda na svoga pretka i da pođe njegovim putem pokajanja. Jakov je dobio ime pri rođenju jer je uhvatio brata za petu. Ali u svome zrelom dobu on se borio sa Anđelom zavjeta i nadvladao. Njegovo ime Jakov (varalica) promijenjeno je u Izrael. Riječ ˝Izrael˝ znači ˝on se borio sa Bogom.˝ Jakov je one noći počeo sa borbom ali je završio sa preklinjanjem. Kraj svake ovakve borbe nije pobjeda nad Bogom nego pobjeda samoga sebe. Priznavanja svojih slabosti je naša sila i pobjeda. Ovo Jakovljevo iskustvo je primjer za Božiji narod. Prorok želi da podstakne narod da i on tako čini.
5. ˝I tamo je on govorio nama.˝ Ove se riječi tako tumače da kada je Bog govorio Jakovu da je on već tada dobio ime Izrael. Bog je onda govorio ne samo ovome patrijarhu nego preko njega svim njegovim potomcima.
6. ˝Gospod, Bog nad vojskama,˝ (v. Jer 7,3) je onaj koji ima vlast i silu i koji vodi i kontrolira sve događaje i upravlja svemirom. On je vođa onih nebeskih četa koje je Jakov vidio nakon Borbe sa Bogom u samu zoru. (Post 32,2) ˝Gospod, njegov je spomen ime.˝ To je ime po kome je Izrael trebao da Ga se sjeća. (Izl 3,15; Ps 135,13) Da bi prorok ohrabrio narod, da ima puno povjerenje u Boga i njegovu silu za spasenje, on dodaje riječi: ˝Gospod, njegov je spomen ime.˝ Kada se spomene neko ime odmah nam dođe u pamćenje kakav je on. Tako je i sa Bogom. Njegovo ime nas podsjeća na Njegov karakter i osobine kao i postupak sa ljudima. Odmah po njegovom imenu treba da se zna da su Njegovi putovi najbolji i najsigurniji.
7. ˝Ti se dakle, vrati svom Bogu.˝ Ovo je poziv na pokajanje i predanje Bogu. Dokaz ovoga bit će ˝milost i pravda˝ i pouzdanje u Boga. Samo Gospod može u nama, slabima ljudima da razvije karakter koji treba da imamo. Mi možemo da imamo dobru volju da se vratimo Bogu i to je dobro ali nije dovoljno. Potrebna je još i Božija sila da radi da bi postigli svoj cilj. (Rim 7,18-20; Fil 2,12.13; Heb 12,20-21)

Efraim je trgovac koji drži u svojoj ruci krivu vagu, voli prevariti.
I Efraim govori: ˝Obogatio sam se ipak, stekao sam bogatstvo; u svemu mojem dobitku, nije se našlo nikakvo bezakonje, koje bi bilo grijeh.˝
Ali ja sam Gospod, tvoj Bog, od zemlje egipatske; nastanit ću te u šatorima, kao u danima praznika.
Govorio sam prorocima, umnožio viđenja, i govorio sam kroz proroke u usporedbama.
Ako je Gilead taština, oni će postati ništavni. U Gilgali su žrtvovali volove; zato će im njihovi oltari biti kao hrpe kamenja po brazdama polja.

U ovim stihovima se nalazi dalji opis o otpadu Sjevernog kraljevstva koji se opisuje u početku ovog poglavlja. Izraelov je otpad u velikoj suprotnosti sa Jakovljevom molbom za božansku milost i blagoslove.
8.˝Efraim je trgovac koji drži u svojoj ruci krivu vagu.˝ Efraim nije duhovan kao njegov predak Jakov. On se ne bori s Bogom nego je materijalistički naklonjen špekulant koji laže i čini nasilje. Umjesto ˝milosti i pravde˝ koje Bog traži on nečasno trguje i vrši nasilje.
9.˝Obogatio sam se ipak.˝ – ˝Ipak˝ (Heb ˝ak˝, sigurno, zacijelo) je njihov odgovor na Božiji poziv. On kaže: ja sam se obogatio a nisam nikakvo zlo učinio. Na meni se nikakvo bezakonje ne može naći. To je odgovor na ozbiljni poziv proroka. On hoće da kaže da je postao bogat svojim naporima a ne Božijim blagoslovima. On se hvali svojim bogatstvom koje je stekao lažima i nasiljem.
10. U ovom se stihu nalaze dvije rečenice sa različitom sadržinom. Prva je: ˝Ali ja sam Gospod, tvoj Bog, od zemlje egipatske.˝ a druga rečenica se ovako objašnjava: kao što su nekada Hebreji bili robovi u Egiptu tako će ih Gospod opet vratiti u ropstvo u Asiriju. Gospod će kao što je nekada doveo svoj narod iz Egipta gdje su stanovali u pustinji pod šatorima na putu za obećanu zemlju, isto to učiniti još jednom. To je prijetnja da će Gospod svoj narod istjerati iz dobre zemlje i odvesti ih u pustinju zbog njihovoga ponosa i nezahvalnosti.
11. ˝Gospod je govorio preko proroka.˝ On im je davao viđenje. – ˝Govorio sam prorocima,˝ Ta ˝govorenja˝ su simboli i usporedbe koja su pomoću vidljivog prikazivala nevidljivo. Proroci su često narodu iznosili Božije mišljenje i pouke pomoću slika kao na pr. vinograd, zvijeri itd. Ove usporedbe se bolje razumiju i ostaju trajno u pamćenju.
12. U ovom stihu se postavlja pitanje na koje treba odgovoriti. To pitanje je: ˝Da li je bezakonje u Gileadu? A odgovor je: ˝To je u stvari i ništa drugo.˝ Obično se tumači da su Gilead i Gilgal dva dijela Sjevernog kraljevstva. Gilead je istočni a Gilgal zapadni. Prorok je ranije iznio veliko zlo stanovnika Gileada. (6,8) Stanovnici Gilgala nisu bili ništa bolji od stanovnika Gileada koji je na istoku Jordana. Grijeh će odvesti narod u taštinu a posljedice će biti moralno i fizičko opadanje koje se mora završiti sa vječnom smrću. Njihov glavni grijeh je idolopoklonstvo. – ˝Zato će im njihovi oltari biti kao hrpe kamenja po brazdama polja.˝ ( heb ˝galim˝ znači: gomila kamenja) Isto tako treba da budu idolski žrtvenici u Gileadu (heb ˝gomila svjedočenj˝) i u Gilgalu pretvoreni u gomile kamenja. Ovo predstavlja ne samo uništenje žrtvenika nego i cijele zemlje. Pomoću slike mnogih gomila kamenja po brazdama na njivama prikazuje se razmjera idolopoklonstva ovoga naroda.

I Jakov je pobjegao u ravnicu Sirije, i Izrael je služio za jednu ženu, čuvao je stada za ženu.
I Gospod je izveo Izrael iz Egipta po proroku, i čuvao ga kroz proroka.
Efraim ga je gorko izazivao na gnjev, i njegov Gospod ostavit će na njemu njegovu krivicu krvi i vratiti mu njegove pogrde.

13. ˝I Jakov je pobjegao u ravnicu Sirije.˝ Jakovljev bijeg i služba Labanu se uspoređuje sa iskustvom Izraela u Egiptu. Jakov (Izrael) je morao da podnese dvije nevolje. Prva je ona koju je on odnio u Siriji (Haranu) od Labana, a druga je ona što su dvanaest Izraelovih plemena moralo podnijeti u Egiptu. Velika je razlika između Jakovljeve nevolje u Haranu i Izraelove u Egiptu, i Efraimovog stanja i ponašanja. Hošea uspoređuje Jakovljeve nevolje i teškoće sa samouzvišenjem njegovog potomstva. Prorok im ukazuje na Božiju dobrotu jer ih je spasio od ropstva. Pa ipak oni ne pokazuju ni najmanje zahvalnosti prema Bogu.
14. Prorok o kome je riječ u ovom stihu je Mojsije. (Izl 3,4-12; Ps 77,20; Izl 33,11-14) Kao što je Bog izveo Izraela tako je On htio i u ono vrijeme da pomogne i Izraelu. To isto On hoće i danas. Sredstvo kojim On želi da vodi svoj narod je njegova riječ, tj. njegovi savjeti koje smo dobili preko Božijih ljudi.
15. ˝Efraim ga je gorko izazivao na gnjev.˝ Nedostatak predaje Bogu i laž su Boga jako razgnjevili. Efraim je zgriješio i kazna se ne može ukloniti. On je prolio mnogo krvi. Sramotu koju je Efraim nanio Gospodu idolopoklonstvom i bezakonjem mora biti vraćena.
4. Božji sud nad Efraimom. (13,1-16)

Kad je Efraim govorio, bio je strah; uzvisio se u Izraelu. Ali se ogriješio Baalom i umro.
I sada nastavljaju griješiti i načinili su od svoga srebra lijevane likove, idole, po svojim mislima, što je posao obrtnika; za koje se kaže: neka ljudi koji žrtvuju , ljube teoce.
Zato će biti kao jutarnji oblak i kao rosa koja brzo nestane, kao pljeva koja odlijeće vihorom s gumna, i kao dim koji izlazi kroz rešetke.
Ali ja sam Gospod, tvoj Bog, od Egipta; i ti nisi znao za nikakvog drugog Boga osim mene, i nema spasitelja pored mene.
Poznao sam te u pustinji, u suhoj zemlji.
Po njihovoj paši, bili su siti; nasitili su se, i uzvisilo se njihovo srce: zato su me zaboravili.
I ja ću im biti kao lav; vrebat ću ih na putu kao leopard.
Napast ću ih kao medvjedica kojoj su oteti mladi; razderat ću oklop njihova srca, proždrijet ću ih kao lavica; rastrgnut će ih poljske zvijeri. (13,1-8)

1. U ovim se stihovima iznosi zašto je Efraim bio kažnjen na ˝propast.˝ (v. st 9) On je u stvari sam sebe osudio. Ovdje se daju u pojedinostima grijesi ovoga naroda i kazna kao posljedica ovih grijeha. ˝Ali se ogriješio Baalom.˝ Ovdje je riječ o klanjanju bogu Baalu koju je uveo kralj Ahab u Izraelu po Jezabelinom nagovoru. Već je klanjanje zlatnim teladima bilo uvod u idolopoklonstvo. Radom proroka Ilije i kralja Jehua ovo zlo je popustilo ali nije bilo iskorijenjeno pa se isto često ponavljalo. – ˝I umro.˝ Njegovo je idolopoklonstvo završilo sa poniženjem i političkom smrću, i trebalo je još samo da se sahrani.
2. ˝I sada nastavljaju griješiti.˝ Od vremena uvođenja u idolopoklonstvo Izrael je jednako griješio do vremena proroka Hošee. Ovo je bio prijestup druge zapovijedi jer ona zapovijeda da se duhom klanjamo Bogu a ne materiji koju je čovjek formirao. – Ali oni su prestupali i prvu zapovijed koja naređuje da se klanjamo samo Gospodu. Oni su se klanjali feničanskom Bogu Baalu. U vrijeme proroka Hošeje postojali su svi oblici idolopoklonstva i sve se više utvrđivali. – ˝Ljube teoce.˝ Ovo je bio običaj idolopoklonika. Oni su ljubili predmet njihovog obožavanja. Ako se nisu mogli približiti predmetu obožavanja (na pr. mjesecu) oni su ljubili svoje ruke i poslali poljubac predmetu obožavanja.
3. Ovaj stih pokazuje pomoću tri usporedbe bliskost suda. Efraimov će napredak biti kratkog vijeka kao jutarnji oblak ili rosa kad padne pa je nestane, kao pljeva koju odnese vjetar i kao dim koji se pokaže na dimnjaku pa ga nestane i izgubi se.
4,5. Ovi stihovi pokazuju da Božja kazna nije stroga prema nezahvalnom Izraelu. Još od vremena kad je Izrael bio u Egiptu Gospod mu je bio milostiv a on je to sve prezreo. Proroci su ga stalno opominjali na pokajanje za njegove grijehe. – Hošea ovdje naglašava da osim Boga ˝I nema spasitelja pored mene.˝ On je jedini istiniti Bog i Spasitelj. Oni bi trebali da poznaju Boga koji ih je vodio još u početku u pustinji.
6. ˝Nasitili su se.˝ Narod je izobilovao u bogatoj Božjoj dobroti i ljubavi. Ali čim su se nasitili odmah su zaboravili i postali tvrdoglavi. – ˝Zato su me zaboravili.˝ Umjesto da se sjete Njegove dobrote i milosti i usklade život prema volji svoga Dobrotvora, narod se uzoholio i zaboravio svoga Boga. Ukoliko su bili bogatiji utoliko su više zaboravili na Boga.
7. ˝I ja ću im biti kao lav.˝ Lav je pogodna usporedba da opiše uništenje Izraela koje mora bezvjetno da sljedi zbog njihovih grijeha. Krvoločne zvijeri ovdje spomenute simboliziraju svirepost (lav) i htrost ili brzinu (leopard) predstojećih asirskih napada koji će uništiti Sjeverno kraljevstvo.
8. ˝Napast ću ih kao medvjedica kojoj su oteti mladi.˝ Nema gnjevnije životinje kad joj uzmu mlade ili kad je gladna. Ove tri zvijeri: lav, leopard ili medvjed je pogodni simbol Božijeg gnjeva. Nitko se ne može spasiti od ove tri zvijeri koje predstavljaju Božiji gnjev. – ˝Razderat ću oklop njihova srca.˝ Lav će razderati membranu u koju je srce uvijeno. To je sve zato što je Izrael zatvorio svoje srce Bogu. Ova kazna će otvoriti ovo okorjelo srce.

To što je uzrok tvoje propasti, Izraele, jest to što si protiv mene, protiv tvoje pomoći
Gdje je tvoj kralj da te spasi u svim tvojim gradovima? I tvoji suci, za koje kažeš: ˝Daj mi kralja i knezove?˝
Dao sam ti kralja u svojoj ljutini i uklonio ga u svojoj jarosti.

9. ˝To što je uzrok tvoje propasti, Izraele.˝ Izrael je sam sebe upropastio svojim idolopoklonstvom, tjelesnošću i ponosom. – ˝To što si protiv mene, protiv tvoje pomoći.˝ – Ali ova propast može biti i pružena prilika za njih. Ovaj stih sadrži u isto vrijeme i žalosni kraj i ohrabrujući početak Ovo je uvjeravanje da Izraelova propast koja je prouzrokovana njihovim postupkom može da bude prilika za njihovo vraćanje Bogu.
10. ˝Gdje je tvoj kralj?˝ Iz ovih riječi jasno izlazi da kraljevi nisu mogli ništa pomoći narodu. Oni nisu mogli da ih brane i sačuvaju u utvrđenjima. Oni nisu mogli da pobijede neprijatelja. Ovdje se najprije misli na Izraelovo zahtijevanje da mu se postavi kralj kao kod drugih naroda (1. Sam 8,5) a možda se misli i na odbacivanje Rehoboama i izbor Jeroboama za kralja.
11. Kralj koga je Bog dao ˝u svojoj ljutini˝ je bez sumnje Saul. (1. Sam 6,4-7.9-22) Iz svega može da se izvuče pouka: Bog može da kazni ljude i onda kad im On po njihovoj želji i zahtjevu nešto učini.

Nepravda Efraima svezana je zajedno, sačuvan je njegov grijeh;
Doći će na njega muke žene koja rađa. On je nemudar sin; jer kad je bilo vrijeme da izađe iz utrobe, nije ga bilo.

12. ˝Nepravda Efraima je svezana.˝ Bog je svezao Efraimovo bezakonje kao što čovjek zavija novac u maramu i stavi ga na skriveno mjesto da bi ga sačuvao. Ali sada je došlo vrijeme obračuna sa Efraimom. Umjesto da se sakriju grijesi oni će se pokazati u punoj svjetlosti. Sve zavisi od toga da li su ih priznali i ostavili.
13. ˝Doći će na njega muke žene koja rađa,˝ spopašće narod iznenada. Ovako se prikazuje nastupanje Božije kazne. Izraelovi grijesi prouzrokovali su mnoge bolove i nevolje. Ali iz ovih nevolja može da se pojavi pokajanje. Tek onda i samo onda će da nastupi bolje vrijeme.

Od sile šeola okupit ću ih, osloboditi od smrti! O smrti, gdje su tvoje pošasti, o šeole, gdje je tvoje uništenje? Kajanje je sakriveno od mojih očiju.

˝Od sile šeola okupit ću ih.˝ Ove riječi su divno obećanje o uskrsnuću i konačnom uništenju smrti i šeolu. Ali ovakvo tumačenje ne odgovara ovom tekstu. Stihovi 12 i 13 govore o neizbježnosti skorog suda. Stih 15 nastavlja u toj misli. Zatim riječi 14. stiha. ˝Kajanje je sakriveno od mojih očiju˝, ne slaže se sa onim kako se obično tumači ovaj stih. Mnogi prevodioci pošto su dobro proučili tekst ovoga stiha predlažu sljedeći prijevod: ˝Hoću li ih izbaviti od šeola? Hoću li ih izbaviti od smrti? O smrti gdje su tvoje ruke? O šeole, gdje je tvoje uništenje? Suosjećanje je sakriveno od mojih očiju?˝ Iz ovoga izlazi da zato što ˝Efraimovo svezano bezakonje˝ Bog neće da spasi svoj narod od smrti. On u stvari poziva smrt i šeol da učine svoje. Suosjećanje će biti sakriveno (odsutno) od očiju njegovih dok se to obavlja. Izgleda da su riječi apostola Pavla 1. Kor 15,55 aluzija na ovaj stih. LXX prevodi: ˝Gdje je tvoja kazna, o smrti? Gdje je tvoj žalac, o hadu?˝

Jer on će nositi rod među braćom. Doći će istočni vjetar, vjetar od Gospoda, koji se penje od pustinje, i osušit će njegove izvore i presahnuti njegove studence.
Samarija će nositi svoje bezakonje, jer se pobunila protiv svoga Boga; past će od mača, njihovu će djecu smrskati i rasporiti njihove trudne žene.

15.˝ Jer on će nositi rod među braćom.˝ Ovo je izgleda igra riječi ˝Efraim˝ koja je izvedena od riječi sa značenjem biti plodan. (Post. 49,22) Ime Efraim se upotrebljava u Starom zavjetu da označi sjeverni dio podijeljenog kraljevstva zato što je Efraim bio veći i po uticaju i po brojnosti plemena od ostalih plemena koja su sačinjavala Sjeverno kraljevstvo. – Južni dio kraljevstva se zvao Juda jer je ovo pleme bilo najuticajnije i najmnogobrojnije na jugu. – ˝Istočni vjetar˝ je topli vjetar koji dolazi iz pustinje i sve suši. Moćna i surova vojska se prikazuje ovim simbolom. – ˝Oplijenit će blago˝ Ovdje se naglo sa simbola prelazi na stvarnost. Asirci su, došavši sa istoka kao vjetar, oplijenili i opustošili Izrael.
16. Samarija je bila glavni grad Sjevernog kraljevstva. Hebrejska riječ ˝ašam˝ znači držati (smatrati) krivim ali se obično prevodi sa ˝opustjeti˝ i ako je u izvorniku druga riječ. LXX prevodi: učinit će da nestane. Ovaj surovi postupak Asiraca je poznati grubi način ratovanja u staro vrijeme, naročito kod Asiraca.
5. Poziv na pokajanje i obećanje oproštenja. (14,1-9)

Hošea 14 je vhunac vijesti proroka Hošee. Prorok upućuje posljenji poziv Božjem narodu da ostavi svoje grijehe i vrati se Gospodu. Još nije kasno ali vrijeme ove prilike brzo prolazi. Oblaci rata se već pojavljuju na istoku. Asirija je bila na vrhuncu svoje moći i njene osvajačke želje su prijetile da unište Izrael.
Pošto je služba proroka Hošee trajala i za vrijeme vladavine kralja Hezekije (1,1) a osvajanje Samarije je bilo šeste godine ovog kralja (2. Kra 18,1.10) moguće je da je ova posljednja vijest bila upućena kratko vrijeme prije odvođenja u ropstvo. Vrijeme objavljivanja pojedinih vijesti nije dato u knjizi proroka Hošee i zato se to vrijeme i ne zna.

Vrati se Izraele, Gospodu, svom Bogu, jer si pao u svome bezakonju.
Uzmite sa sobom riječi i vratite se Jahvi. Recite mu: ˝Oprosti sve bezakonje i prihvati to što je dobro, i prinijet ćemo ti žrtve svojih usana.˝
Asirija nas neće spasiti; nećemo jahati na konjima i nećemo više govoriti: ´Naš Bog!´ djelu svojih ruku, jer siroče nalazi milosrđe kod tebe.˝ (14,1-3)

1. Hošea poziva posljednji put Izrael da se obrati Bogu, jer je ˝pao˝zbog bezakonja.
2. ˝Uzmite sa sobom riječi˝ Ovdje se izgleda misli na zahtjeve Mojsijevog zakona jer se kaže: ˝Nemoj se pojaviti prazan preda mnom.˝ (Izl 23,15) Možda je narod mislio da treba nešto, žrtve i darove, ponijeti sa sobom, ali prorok o tome ništa ne kaže. Oni samo treba da donesu odluku za pokajanje i da traže oproštaj. Oni treba da priznaju ˝sve bezakonje;˝ nijedno da ne izostane i Bog će im oprostiti. – ˝I prihvati to što je dobro.˝ Misli se vjerojatno na primanje pokajanja. ˝I prinijet ćemo ti žrtve svojih usana.˝ – (˝poštovanje usni naših prinijet ćemo Tebi umjesto telaca˝ – Bakotić) Hebrejska riječ ˝parim˝ znači mladi bikovi. Ispuštanjem jednog konsonanta može se ova riječ čitati kao ˝plod.˝ Ovako je u LXX, i dobro odgovara cjelokupnom tekstu. Ali ako je riječ ˝parim˝ originalna i ako se pravilno prevede onda se mora mijenjati značenje rečenice. Smisao bi bio da narod unosi svoje usne kao ranije (svoje) žrtve teladima. Izgleda da je apostol Pavao riječi u Heb 13,15 ˝plod usana koje ispovijedaju njegovo ime˝ izveo iz ovog stiha. (Hoš 14,2) Prevodioci više uzimaju smisao u LXX i sirijskom prijevodu gdje ova riječ znači ˝plod.˝
3. Asirac (Asur) ˝neće spasiti˝ se odnosi na pomoć od Asirije (v. 5,13; 7,11) a ˝neće jahati na konjima˝ na egipatsak kola i konje (v. 7,11) dakle na Egipat.
Iscijelit ću njihov otpad, ljubit ću ih svim srcem; jer se odvratio moj gnjev od njega.
Bit ću Izraelu kao rosa: cvast će kao ljiljan i pustit će korijen kao Libanon.
Raširit će se njegovi izdanci, i njegova ljepota bit će kao u masline i njegov miris kao u Libanona.
Koji stanuju u njegovoj sjeni, vratit će se; oživjet će kao žito i cvasti kao vinova loza, njihov dobar glas bit će kao vino Libanona.
Efraim će reći: ˝Što još imam s idolima?˝ Ja, ja sam ga uslišao i pogledao na njega. Ja sam kao zeleni čempres. Od mene proizlazi tvoj rod. (14,4-8)

U ovim stihovima iznosi se obećanje popravljanja i napretka
4. ˝Iscijelit ću njihov otpad.˝ Gospod će odgovoriti na njihovu pokajničku molitvu. Otpad se ovdje prikazuje kao bolest a samo božanski liječnik može da izliječi dušu. Kad su grijesi oprošteni i Kristova pravda pokrije grešnika ma kako da je bio grešan Bog više ne gleda izvještaj o njihovom grijesima nego ga ljubi pravom ljubavlju.
5. ˝Bit ću Izraelu kao rosa.˝ U zemljama gdje kiša malo pada, rosa osvježava bilje. Zato je rosa simbol plodnosti a kada nje nema onda je to simbol opustošenja. Bog je izvor duhovne plodnosti. Ljiljan je slika ljepote, čistoće i brzog rasta i napretka ali mu je korijen mekan i slab. Zato se ne može upotrijebiti za Efraima nego se uspoređuje sa jablanom. (heb riječ ˝libnet˝ – jablan) a ne sa Libanonom i libanonskim cedrom.
6. ˝Njegova ljepota bit će kao u masline.˝ (up Jer 11,16) Maslinovo drvo se nazivalo krunom plodnog drveća u Palestini. Njegovo ulje je služilo kao hrana i za osvijetljenje. Plodovi ovog drveta koji su tako bogati i korisni a zeleno lišće je stalno zeleno, je pogodna slika za Efraimovo napredovanje.
7. Efraim bi mogao da ostvari uspjeh ovdje opisan. Prorok pokušava da to iznese kao da ima nade da Božji narod neće odbiti ovaj poziv. Ovaj poziv je vrhunac ove proročke knjige. – ˝Oživjet će kao žito˝, doslovno ˝oni će oživjeti život.˝ Neki prevode: ˝Oni će procvjetati kao vrt.˝ LXX prevodi: ˝Oni će biti ispunjeni sa zrnom.˝ U originalu stoji riječ ˝zrno.˝
8. Efraim će reći: ˝Što još imam s idolima?˝ Ali tu su dodate riječi. Najbolji prijevod sa originala je: ˝O, Efraime što ja imam sa tvojim idolima?˝ ˝Ja sam ga uslišao i pogledao.˝ Ova rečenica je kao neki odgovor na prvu rečenicu i može se najbolje prevesti ovako: ˝Ja sam onaj koji čujem.˝ – Izraz ˝zeleni čempres˝ (heb ˝beroš˝ svakako označava čempres) dok neki smatraju da je to juniper.

Tko je mudar, razumjet će to; i tko je razuman, taj će spoznati, jer su putevi Gospoda pravi, i pravednici će ići po njima; otpadnici će pasti na njima.

9. ˝Tko je mudar.˝ Prorok Hošea završava svoju proročku knjigu sa molbom da njegov narod ozbiljno prouči sve riječi koje je Gospod govorio preko njega. To bi bila prava mudrost. (v. Izr 1,2) – ˝Pravednici će ići po njima.˝ Problem je jasno iznešen pred Izrael. Pred njime stoje dva puta. Oni mogu da nastave njihovim zlim putem i žnjeti teške posljedice ili obratiti se cijelim srcem Bogu i dobiti spasenje.

PROROK JOEL

UVOD

Ovaj proročki spis nam ne daje nikakvih podataka o piscu, osim imena njegovog oca. Otac mu se zvao Petuel. (Petuel znači Božija jednostavnost) Izgleda da je prorok Joel bio rođen u Judeji. Misli se da je bio levit i da je živio u Jeruzalemu jer je vrlo dobro poznavao hram i njegove obrede. Ime ovog proroka ˝Joel˝ znači: ˝Jahve je Bog.˝ Njegova proročanstva se odnose na Judu i Jeruzalem, a Izraelsko kraljevstvo on ne spominje u svom spisu
Sam prorok ne piše o vremenu kada je pisao svoju knjigu. Isto tako on ne spominje ni vladara u čije je vrijeme je radio kao što to čine drugi proroci. Ništa se sigurno ne može da zaključi ni o mjestu ove knjige među spisima proroka u Starom zavjetu jer ne znamo da li je točno kronološki uvrštena u red malih proroka. U hebrejskom originalu spis se nalazi između spisa proroka Hošee i proroka Amosa. U LXX je četvrti po redu kod malih proroka. Neki smatraju da ova knjiga treba da bude prva među malim prorocima. Drugi misle da je treba staviti među proroke poslije ropstva a treći je stavljaju u sedmo stoljeće prije Krista za vrijeme prvih godina kralja Jozije kad je bio vladar. Zato se i kralj i ne spominje.
Pošto se u ovakvom spisu spominju Grci (3,6) koji se do sedmoga stoljeća prije Krista nisu javljali u historiji Bliskog istoka, ovo doba je najvjerovatnije i vrijeme pisanja ovog spisa mada nema pouzdanih dokaza za to.
Prorok Joel zauzima vidno mjesto među prorocima Starog zavjeta i uspoređuje se sa Izaijom i Habakukom po stilu. Njegov je jezik dobar i pjesnički.
Glavne crte ovog proročkog spisa su sljedeće: neprijatelji Božijeg naroda, koji se ovdje spominju su: Feničani, Edomci i Egipćani. Uopće se ne spominju Asirci, Sirijci i Babilonci. Iz ovoga se zaključuje da je spis napisan prije asirske prevlasti u Palestini. Prorok Joel uopće ne spominje kralja.
Uzrok pisanja ovog proročkog spisa je bila dvostruka nesreća: napad skakavaca koji je trajao
više godina, a koje je pratila neprekidna dugotrajna suša. Ove dvije nesreće duboko su dirnule proroka Joela. Osim toga on je vidio još mnogo veću nesreću u bliskoj budućnosti: napad neprijatelja koji će uništiti Judeju. Zato on poziva narod na pokajanje, post i molitvu. Bog bi na ovo odgovorio praštanjem. Nesreća bi se izbjegla da je narod primio mnoge materijalne i duhovne blagoslove kao odgovor na stvarno pokajanje. Tada bi se Božiji sudovi izlili na Judine neprijatelje i oni bi bili uništeni. Nastalo bi novo kraljevstvo u Jeruzalemu i Palestini. Bog bi, izmiren sa svojim narodom, ˝boravio u Sionu˝ zauvijek.
Knjigu proroka Joela možemo podijeliti na dva dijela. U prvom dijelu Joel 1,1-2,17 opisuje se napad skakavaca i suša, a u drugom dijelu Joel 2,18-3,21 Božije obećanje milosti i obnovljenja naroda.

I NADIRANJE SKAKAVACA I POZIV NA POKAJANJE
(Joel 1,1-2,17)

1. Nadiranje skakavaca 1,1-12

Riječ Gospoda koja je došla Joelu, sinu Petuela.
Čujte ovo, vi stariji ljudi, i pazite svi stanovnici zemlje! Da li se tako dogodilo u vašim danima, ili u danima vaših otaca?
Pričajte o tome svojoj djeci, i vaša djeca njihovoj djeci, i njihova djeca sljedećem naraštaju.
Što je ostalo od gusjenica, izjeli bi skakavci; a što je ostalo od skakavaca izjeli bi crvi; a što je ostalo od skakavaca izjele bi druge štetočine.
1-4. Prorok Joel izjavljuje da ovu vijest nije izmislio nego je dobio od Gospoda da saopći narodu. Ovo su tvrdili i drugi proroci i uvjeravali one koji su ih slušali ili čitali da su te riječi od Boga.
Prorok pita da li se uopće pamti ovakvo što? Ovo treba da se priča potomstvu. U 4. stihu se iznosi to nečuveno zlo. To je nadiranje skakavaca. St. 4 se različito objašnjava. Ima tri mišljenja:
1) Neki misle na razne vrste insekata. Ali to je malo vjerojatno, jer poslije skakavaca ne bi ostalo još mnogo da se uništi.
2) Drugi ovdje vide četiri vrste skakavaca.
3) Treće je mišljenje da je ovdje riječ o četiri faze napada skakavaca.
Prvo je gusjenica (heb. ˝gažam˝, znači odsjeći tj. skakavac u fazi gusjenuce koja otkida, siječe bilje. ˝Skakavac.˝ (heb. ˝arbe˝ znači gmizati, kada se skakavac počne seliti) To je larva koja je izašla iz jajeta ˝gažama.˝ U Izl 10,4-19 upotrijebljena je ista riječ. ˝Skakavac.˝ (heb. ˝jelek˝ skakavc u letećem stadiju svog razvoja) ˝Crv˝ (heb. ˝časil˝, od riječi ˝gutati˝ i ˝uništiti˝. To je zreo insekt drugog koljena koji pustoši zemlju. I ovo mišljenje ne može se dokazati.
Postoje dva mišljenja u pogledu u opisivanju napada skakavaca.:
1. Doslovni smisao: Joel opisuje stvarni napad skakavaca, a prorok koristi priliku da narod pozove na pokajanje.
2. Alegorijski smisao: Ovo je samo slika proroka o sudu koji treba da dođe na Božiji narod. Kasnije, u vrijeme Jeronima insekti su služili kao simbol napada Asiraca, Babilonaca, Perzijanaca, Makedonaca, Sirijaca i Rimljana. Ovo se mišljenje nije moglo održati. Ali, ma koje mišljenje prihvatili pouka Joelove knjige ostaje uvijek u važnosti: Prorok cilja na veliki Gospodnji dan i oslobođenje Izraela u taj dan, ako se pokaje. Ali Izrael se nije pokajao. Pisci inspirirani u Starom zavjetu iznosili su razne vijesti i obećanja koja se nisu mogla ostvariti u ono vrijeme zbog nevjerstva Izraela. Sve će se to ipak ostvariti u doba kršćanstva nad onima koji ostanu vjerni.

Probudite se, pijanice i plačite, i naričite, svi koji pijete vino, jer je odstranjen mošt od vaših ustiju!
Jer se nadvio narod nad moju zemlju, silan i bez broja; njihovi su zubi kao zubi lava, i ima velike zube lavice.
Učinio je moj vinograd pustinjom i polomio moju smokvu: savim ju je ogulio i bacio, te su pobijelili njeni izdanci.
Glasno nariči kao mlada žena, koja se opasala kostrijeću radi muža svoje mladosti!
Oduzeta je jestiva žrtva i naljev od doma Gospoda; tuže svećenici, sluge Gospoda.
Polja su opustošena, zemlja je u tuzi; jer je opustošeno žito, mošt se osušio, uvenula je maslina.
Sramite se, vi ratari, urličite vi vinogradari, zbog pšenice i ječma! Jer je propala žetva na polju.
Loza se osušila i smokva uvenula; mušmule, palme i jabuke, posušilo se svo poljsko drveće; iščezlo je svo veselje sinova ljudskih. (1,5-12)

5-12. Ovi stihovi opisuju teške posljedice ove velike pošasti – zemlja je opustila. Sve je uništeno. Prorok poziva da svi oplakuju njihovu tešku sudbinu. Oni su kao pijanice i sada treba da se otrijezne i plaču zato što ih je stiglo zlo. To je zato što su odbacili Božiju milost. Oni treba da plaču i da žale što su prezreli Božiji poziv, milost i zaštitu.
Napad se prikazuje kao ˝silan narod˝. Ovo je jedino mjesto gdje se narod prikazuje ovakvim simbolima. Izgleda da prorok u ovome vidi napad neprijateljske vojske. Sve što je zeleno; uništeno je; ostalo je samo drvo.
˝Nariči kao mlada žena˝ misli se na djevojku koja je isprošena koja iskreno voli svoga zaručnika i koji je umro prije stupanja u brak. Umjesto vjenčanice ona oblači grubu kostrijet u žalosti. Prema Mojsijevom zakonu isprošeni su se smatrali vezanim kao i u braku.
˝Jestiva žrtva i naljev˝ su beskvasne žrtve od zrna i ulja. (Lz 2,1) Dio ovih žrtava je pripadao svećenicima zato će i oni da budu tako pogođeni.
Stih 10 slikovito iznosi neplodnost zemlje zbog suše i napada skakavaca.
˝Sramite se, vi ratari, urličite vi vinogradari˝, žitarice, grožđe i masline je bila glavna hrana u Palestini. Dalje se nabrajaju posljedice napada, suše na rodnom drveću i biljkama da bi se što slikovitije prikazala veličina nesreće.
Stihovi 10-12 opisuju slično zlo kao i četvrto od posljednjih sedam zala. (Otkr 16,8.9)

Opašite se i jadikujte, vi svećenici; urličite vi sluge oltara! Dođite, prenoćite u kostrijeti, vi sluge mog Boga! Jer su oduzete jestive žrtve i naljev u domu vašeg Boga.
Naredite post, sazovite svečani skup; skupite starješine i sve stanovnike zemlje, u dom Gospoda, vašeg Boga i vičite Jahvi!

13,14. Prorok se najprije obraća svećenicima jer oni služe oko oltara. Opasati se kostrijeti je poznati simbol žalosti i pokajanja koje je trebalo da nastane. Prvi treba da počnu svećenici ˝Šarat˝ od glagola – služiti. Ovdje se misli na sve svećenike. ˝Naredite post˝ (heb. ˝kadaš˝, postiti) svakako uz neke vjerske obrede pred narodom ili bar objavljivanje takvog posta. Svi treba da dođu u Božiji dom na ˝svečani skup˝ (heb. ˝asara˝, glagol ˝asar˝ znači uzdržati se od rada).
O, kakav dan! jer blizu je dan Gospoda, i on dolazi kao pustošenje od Svemogućega.

15.˝Jer je blizu dan Gospoda˝. Ovaj se izraz nalazi u spisu proroka Obadije (st. 15) koji je opći izraz proroka. (Iza 13,6) Ovo je svečana opomena koja se uvijek javlja kada Bog želi da se umiješa u ljudske poslove. Joel ne ukorava Judejce za neki određeni grijeh ali ako bi za sve to Bog sudio svom narodu, on bi u svakom stanju bio osuđen. Prorok ovdje najprije ukazuje na ovakav sud nad Judom a zatim uopće proriče o sudnjem danu koji će pogoditi cijeli svijet.
U historiji Izraelskog naroda bilo je više ovakvih ˝dana Gospodnjih˝. Sva ta opisivanja ovog ˝dana˝ prevazilazi okvir lokalnog suđenja i može da se jasno nazire nagoviještanje objavljivanja ˝velikog dana Gospodnjeg˝ koji će suditi i uništiti zle zauvijek.
Ne oduzima li se hrana ispred naših očiju, radost i veselje od doma našeg Boga!
Upljesnivala su se zrna sjemena u svojim ljuskama; opustjele su žitnice, raspali se hambari, jer je nestalo žita.
Kako stenje stoka! Stada goveda su u nevolji, jer nema paše; isto tako trpe i stada sitne stoke.

16-18. Svugdje se vidi samo materijalna šteta, propast, tako da nema plodova ni da se prvine i zahvalne žrtve prinesu u hramu. Nekada kada su se ove žrtve prinosile Gospodu bilo je radosti i veselja. Ali ovaj napad zla i suše ukinuli su ovu radost.
˝Upljesnivala su se zrna sjemena u svojim ljuskama˝. Ova je rečenica nejasna u hebrejskom originalu. Neki prevode riječ ˝sjeme˝ sa ˝sušene smokve˝ a riječ ˝uplijesniti˝ (heb. ˝abaš˝) sa ˝smežurati se˝, ˝uvenuti˝. Sve uzdiše pa i stoka, jer nema paše. Goveda i ovce crkavaju.

Vičem k tebi, Gospode, jer je vatra pojela pašu i plamen spalio svo poljsko drveće.
I poljske zvijeri također viču ka tebi; jer su presušili vodotoci i vatra je progutala pustinjske paše.

19,20. Prorok najzad vapi Gospodu jer ˝plamen spalio sve˝. Česta je slika u palestini da se biljke i drveće suše i zapale od suše ili toplog pustinjskog vjetra.
˝Vičem k tebi Gospode˝, je prorokov uzdah Bogu zbog patnje cijele prirode zbog velike suše.
I poljske zvijeri također viču ka tebi; jer su presušili vodotoci i vatra je progutala pustinjske paše.

2. Jer dolazi dan Gospoda 2,1-11

Trubite u trubu na Sionu, i najavite uzbunu na mojoj svetoj gori! Neka drhte svi stanovnici zemlje; jer dolazi dan Gospoda, jer je blizu.
Dan tame i pomrčine, dan tamnih oblaka i oblaka mrkle noći: to je zora koja se raširila po gorama, veliki i moćni narod, kakvog nije bilo od vječnosti, i kakvog neće biti poslije toga od pokoljenja na pokoljenje.

1. Stihovi od 1-11 opisuju dalje strahote napada skakavaca kad je on započeo.
˝Trubite u trubu˝. ˝Truba˝ (rog) heb. ˝šofar˝ je bila truba načinjena od ovnovskog roga kojima su se davali razni znaci. Trubljene u rog je bio znak objavljivanja rata ili kakve pošasti (Jer 4,5-7)
˝Jer dolaz dan Gospoda˝. Pošto se ovaj dan približava i i malo je vremena za pokajanje narod treba da ustane od duhovnog sna, ponizi se i pokaje. Oni treba da očiste svoje duše, drhteći pred Bogom.
2. Oblak je pokrio zemlju i dan je taman i mračan ˝dan tamnih oblaka i oblaka mrkle noći˝ je u stvari ˝veliki i moćni narod˝ kakvoga nikada nije bilo niti će biti.
Za ovo ima tri tumačenja:
1) Jedni misle da se ovdje radi o pjesničkom opisivanju napada skakavaca.
2) Drugi misle da su oba ova opisivanja alegorične prirode i da je ovdje riječ o dvama neprijateljskim napadima.
3) Ima i treće mješovito tumačenje koje izgleda da je najvjerojatnije: Prvo opisivanje se odnosi na skakavce a drugo objavljuje dolazak strašnog neprijatelja. Mnogi smatraju da je ovo viđenje apokaliptično i da se u drugoj projekciji odnosi na kraj svijeta. Jedno je sigurno: Ovdje se prikazuje slika nekog uništenja u budućnosti, služeći se događajima opisanim u prvom poglavlju.

Pred njim, proždire vatru, i za njim liže plamen; pred njim je zemlja kao vrt Eden, a poslije njega suha pustinja i nitko mu ne izbjegne.
Njihov izgled je kao izgled konja; i trče kao jahači konja.
Buče kao bojna kola, skaču po vrhovima gora, pucketaju kao plamen vatre koji proždire
slamu, oni su silan narod kao naoružan za borbu.
Pred njim drhću narodi, blijede sva lica.
Trče kao junaci, uspinju se na zidove kao ratnici; i svaki ide svojim putem i ne mijenjaju svoje staze;
i ne požuruju jedan drugoga, svaki ide svojim putem; i bacaju se između oružja, i ostaju nepovrijeđeni.
Trče po gradu, uspinju se na zidove, ulaze u kuće; kroz prozore prodiru u kuće kao lopov
Pred njima drhti zemlja, koleba se nebo; tamni sunce i mjesec i zvijezde gube svoj sjaj.
11. I Gospod pušta svoj glas pred svojom vojskom, jer je njegov tabor vrlo veliki, jer je moćan izvršitelj njegove riječi; jer je veliki dan Gospoda i vrlo strašan, i tko ga može podnijeti.

3-11. U ovim stihovima se opisuje napad ˝ovog velikog naroda.˝
Ova tama usljed nadiranja skakavaca je slika tame i mraka ˝dana Gospodnjeg˝. Nadiranje skakavaca se uspoređuje sa moćnom vojskom kao nekim vjesnikom ˝dana Gospodnjeg˝. Red ove vojske je savršen. On prodire i uništava sve, a sama ostaje nepovrijeđene od neprijateljskog oružja. Napad skakavaca je kao vatra koja za sobom ostavlja potpuno sprženu zemlju. (st. 2)
˝Edenski vrt˝ je ovdje simbol plodnosti. (st. 3)
Skakavci izgledaju proroku kao konji s obzirom na njihov oblik glave. U Otkr 9,4 ratnici, konjanici se isto opisuju u vidu skakavaca. Hebrejska riječ ˝prašim˝ znači konjanici na konjima. (st.4)
U st. 5 kao i u Otkr 9,9 šum skakavaca koji žure uspoređuje se s hukom kola u pokretu. Ova huka je nastala zbog uništenja ˝proždiranja˝ svega zelenog.
Svi su se uplašili pred ovim strašnim narodom (vojskom). Lica će ˝pocrniti˝ Ovdje se misli na sud koji pocrni od vatre. LXX prevodi: ˝Svako je lice crno kao sud.˝ (st.6)
Skakavci se dalje uspoređuju sa discipliniranom vojskom. Oni idu naprijed kao hrabri junaci. (st.7)
Oni neće skakati jedan na drugoga, niti se tiskati. Svako oružje protiv njih bezuspješno. Nitko ih neće moći zadržati. (st.8)
˝Trče po gradu.˝ Hebrejska riječ ˝Šakak˝ znači navaljivati, srljati na nešto. Najbolji je prijevod: ˝Oni će srljati na grad.˝ Skakavci će ulaziti kroz prozore u kuće. Ulazit će kroz prozore kao lopovi. U staro vrijeme prozori nisu imali staklo, te su skakavci lako mogli da uđu u kuću kroz prozor. (st.9)
Stih 10 je u vezi sa st.11 i u njemu se opisuju fizičke pojave u vrijeme ˝dana Gospodnjeg.˝ (Iza 13,9-11, Am 8,9) Ovo što se sada opisuje nisu mogli da prouzrokuju skakavci. Jezik je ovdje potpuno hiperboličan. Ovaj živi opis napada skakavaca samo služi kao slika suda koji će nastati nad Judom na ˝dan Gospodnji.˝
St.11 je izgleda proročanstvo o babilonskom napadu koja je ovdje živo opisana a u kojoj je već kralj Hezekija bio obaviješten. (2. Kra 20,16-18) Izraz ˝pred vojskom svojom˝ može da se objasni i razumije pomoću Jeremijinog tumačenja o Babilonu u Jer 51,2. U Mt 22,7 Isus naziva rimsku vojsku ˝svoju vojsku˝ jer ona izvršuje njegov sud. U ovom stihu ozbiljno i svečano ˝Gospod pušta svoj glas˝ i poziva na pokajanje, jer želi da izbjegne ovo ratovanje protiv svog naroda.
3. Novi poziv na pokajanje (2,12-17)

Ali i sada još, govori Gospod: ˝Vratite se k meni cijelim svojim srcem u postu i plaču i ridanju.˝
I razderite, ne svoje haljine, nego svoja srca i vratite se Gospodu, svom Bogu; jer je milostiv i milosrdan, spor na gnjev i velike dobrote, i kaje se nad zlom.
Tko zna? Može se povratiti i pokajati i ostaviti blagoslov iza sebe: jestive žrtve i naljev za Jahvu, vašeg Boga.

12-14: Gospod poziva svoj naro da se ˝obrati˝ i ˝razdere˝ svoja srca. Izraz ˝razderati˝ upotrebljava se za raskidanje haljina što je bio znak žalosti. (Post 37,34; Još 7,6)
Cijepanje srca je znak stvarnog pokajanja koje nije samo spoljnji dokaz žalosti. Bog koji upravlja svijetom katkada objavljuje kazne nepokajanom i nepokornom narodu. Ako se narod pokaje i poravi Bog može da povuče kaznu kojom je zaprijetio.
˝Vratite se Gospodu, svom Bogu.˝ Sudovi i kazne ne bi bile potrebne ako bi se dogodila promjena kod naroda. Molitve ne mijenjaju Božije misli i namjere. ˝U kome nema promjene ni sjene od promjene.˝ (Jk 1,17) Molitva čini promjenu na onom koji moli. Kad se uvjeti ispune kod molitelja, Bog izliva blagoslove na njega.
˝Tko zna? Može se povratiti i pokajati.˝ Bog je taj koji odlučuje da li je potrebna kazna. Pokajnik koji je promijenio srce treba da je uvjeren iako uslijedi kazna. Ona je samo za njegovo dobro. S obzirom na veliki Gospodnji dan koji će konačno i uskoro da se dogodi ovaj prorokov poziv ima dvostruku primjenu: za ljude u svijetu to je poziv da se odreknu grijeha i da prihvate Krista kao svog osobnog Spasitelja koji je jedino sredstvo dano čovjeku da se spasi a za mlake vjernike ovo je poziv da se probude iz svog duhovnog sna i da osiguraju svoje spasenje.

Trubite u trubu na Sionu, naredite post, sazovite svečani skup.
Skupite narod, sazovite sabor, dovedite starješine, skupite djecu i dojenčad na grudima, neka izađe zaručnik iz svoje sobe i zaručnica iz svoje bračne sobe.
Neka plaču svećenici, sluge Gospoda između trijema i oltara i kažu:´Poštedi, Gospode, svoj narod i ne daj u sramotu svoje nasljedstvo, da ne bude na porugu narodima!´ Zašto da se kaže među narodima: ´Gdje je njihov Bog?´˝

15-17. Prorok ovdje daje uputstva svećenicima, narodnim starješinama i narodu što da rade pošpto su razderali svoja srca da bi im Bog oprostio.
Po nabrajanju raznih grupa vidi se da je poziv upućen cijelom narodu. Prorok čak kaže svećenicima kako da se mole Bogu pred Gospodom. Oni treba da napuste svaki posao i poste kao u praznike. Svećenici treba da plaču ˝između trijema i oltara.˝ Trijem je bio na ulazu u hram. (1. Kra 6,3). Bakreni žrtvenik je stajao u dvorištu pred trijemom. (2. Ljet 8,12; 1. Kra 8,64) Prema tome mjesto svećenika bilo je na ulazu u hram.

BOŽJA OBEĆANJA
(Joel 2,18-3,21)
1. Odgovor na pokajanje. 2,18-32

Vjeruje se da se narod pozvan na pokajanje ovom prilikom pokajao. St. 18-32 bi bio Božiji odgovor na ozbiljnu molitvu svećenika, spomenutu u st. 17. Ali obećanja koja su bila uvjetovana nikada se nisu ispunila zato što Izraelci nikada nisu svim srcem odgovorili na Joelov poziv. Neka od ovih obećanja će se ispuniti u načelu u kršćanskoj crkvi.

Tada će revnovati Gospod za svoju zemlju i smilovati se svom narodu.

˝Tada će revnovati Gospod za svoju zemlju.˝ To će biti ako se narod pokaje, st. 18-30 iznose Božiji milostivi odgovor na ozbiljnu molitvu svećenika iznesenu u prethodnim stihovima.. Obećanje je bilo uvjetno i kako Izraelci nisu nikada cijelim srcem odgovorili na Joelov poziv jer se obećanje nije ni ispunilo.
I odgovort će Gospod i reći svom narodu: ˝Gle, šaljem vam žita i mošta i ulja, da se nasitite; i neću vas više činiti porugom među narodima.˝
I udaljit ću od vas onoga koji dolazi sa sjevera i otjerati ga u bezvodnu i pustu zemlju, njegovu prednju stražu u prednje more i njegovu stražnju stražu u stražnje more9 i podići će se njegov smrad, i podignuti njegov neugodni miris, jer je učinio mnogo zla.

19.20. Na pokajanje Gospod uvijek odgovara milošću. Gospod bi dao: žita, vina i ulja. Ovo su glavni proizvodi Palestine. Ovi produkti zemlje se često spominju u Bibliji. Ovako bi se nadoknadila sva šteta koju bi skakavci načinili.
Gospod bi uklonio ˝sjeverac˝ (heb. ˝ćefoni˝, neprijatelja). Ovdje se govori da neprijatelj dolazi sa sjevera, a skakavci tamo dolaze sa juga ili s istoka, iz pustih predjela. Ovdje je očigledno spomenut sjever zato što su Judini neprijatelji obično ulazili u Palestinu sa sjevera. Možda je ovaj napad skakavaca i bio sa sjevera ali napad neprijateljske vojske obično prijeti sa sjevera. (Iza 14,31; Jer 1,13)
Neki misle da se ovdje navješćuju Asirci a neki Babilonci. Ali ovi se narodi uopće ne spominju u ovoj knjizi. Neki misle da je Gospod uklonio ovaj napad, a i skakavce tako otjerao. Ponekad kad napadnu skakavci pojavi se jak vjetar koji odbije sredinu skakavaca prema Arabijskoj pustinji, u dva njihova krajnja krila, jedno Mrtvo more a drugo Sredozemno more. Tada je oslobođenje konačno i potpuno.

Ne boj se, zemljo; veseli se i raduj, jer Gospod čini nešto veliko!
Ne bojte se, zvijeri iz polja, jer će se zazelenjeti livade u stepi! Drvo će donijeti svij rod, smokva i vinova loza dat će svoj prinos.
A vi, djeco Siona, radujte se i veselite se u Gospodu, vašem Bogu! Jer vam daje ranu kišu u pravoj mjeri, i spušta svoje kapi kiše: ranu i kasnu kišu kao nekada.
Žitnice će biti pune žita i vedra se prelijevati moštom i uljem.
I nadoknadit ću vam godine koje su uništili skakavci i štetočine i gusjenice i glodavci, moja velika vojska, koju sam poslao na vas.
I jesti ćete do sitosti i nasititi se i hvalit ćete ime Gospoda, vašeg Boga, koji vam je učinio čudesne stvari. I neće se nikad više posramiti moj narod.
I znat ćete da sam ja u sredini Izraela, i da sam ja, Gospod, vaš Bog, i nitko drugi. I moj narod, neće nikad više biti posramljen. (2, 21-27)

21. Prorok poziva najprije zemlju koja je mnogo stradala da se raduje jer će imati mir. Skakavci su nanijeli zemlji veliku štetu ali i Bog će učiniti velike stvari za nju.
22. I životinje koje su mnogo patile, jer nisu imale hrane, treba da se raduju. One će od sada imati dobru pašu i drveće će donositi svoj rod i pružiti im zaštitu.
23-25. Najzad prorok poziva i sinove Siona, pokajanu Božiju djecu da se raduju i vesele što se ponovo na dobrom putu Božije milosti. Bog će im dati dovoljno kiše na vrijeme, ˝ranu kišu˝, tj. kišu za sjetvu u jesen i ˝kasnu kišu˝ tj. kišu za vrijeme žetve u proljeće i zato će nadoknaditi svu štetu od skakavaca.
Rana i kasna kiša predstavljaju u kršćansko doba rad Svetoga Duha (TM 506). Krajnji cilj ovog Božijeg blagoslova nije uživanje zemaljskih dobara. Najveći dar je izlivanje njegovog Duha na svakoga čovjeka koji to traži. Izraz ˝rana kiša˝ (heb. ˝jereh˝ u većini hebrejskih prepisa), predstavljaju Svetoga Duha u danima pedesetnice, a ˝kasna kiša˝ koja čini da žetva sazrije predstavlja konačno izlivanje Svetoga Duha. Duh proroštva kaže: ˝Veliko djelo evanđelja će se završiti sa istom silom od Boga sa kojom je i otpočelo.˝ (GC 611)
Slika rane i kasne kiše može se primijeniti i na iskustvo pojedinih kršćana. Duh proroštva kaže: ˝Sveti Duh je dan da nas vodi od jednog do drugog stadija u procesu duhovnog rasta. Žetva predstavlja završetak Božije milosti u duši. (TM 506) ˝Ako rana kiša nije učinila svoje djelo kasna kiša će biti uzaludna. Oni koji žele da uzmu učešće u ˝osvježenju˝ moraju da izvojuju pobjedu nad svakom napasti.˝ (EW 71)
Kasna kiša će dati ˝silu glasnoj vici trećeg anđela˝ (EW 86) i ˝pripremiti crkvu za dolazak Sina čovječijega.˝ (AA 55) On će ˝pripremiti svete da opstanu u vrijeme kada se budu izlila sedam posljednjih zala.˝ (EW 86)
˝Jer će vam dati kišu na vrijeme.˝ Neki misle da hebrejska riječi: ˝moreh lise dakah˝ treba da se prevedu sa ˝kiše na vrijeme˝ nego ˝učitelja pravde.˝ Kako je to vrijeme ˝jake vike˝ koja treba da iznese vijest o Kristovoj pravdi oni primjenjuju ove riječi na ovu vijest. St. 24 opisuje izobilje plodova kao posljedicu bogate kiše. ˝Vino˝ spomenuto ovdje predstavlja cijeđeno grožđe heb. ˝jekabim˝
26.27. ˝I jesti će te do sitosti i nasititi se.˝ To je suprotno ranijim okolnostima života.
˝Hvalit ćete ime Gospoda, vašeg Boga.˝ Tada će se pokazati kod naroda duh zahvalnosti Bogu za ovo divno izbavljenje. Božija divna djela za svoj narod bit će jasan dokaz za one koji su pomišljali da se Bog odrekao svog naroda; da je Bog u stvari radio samo za njihovo dobro i u trenicima nevolje On nije odustao od svoje milosti, nego je radio na njihovom pokajanju i reformi, što je bilo neophodno potrebno za njih. Neki okolni narodi bi mogli da misle da su to učinili mnogobožački bogovi koji su moćniji od Jahve a sada sa ovom pobjedom nad neprijateljem svi će uvidjeti da je Jahve Bog i ˝da nema drugoga.˝

2. Obećanje izlivanja Svetoga Duha. (2,28.29)

˝I dogodit će se poslije toga, izlit ću svog Duha na svako tijelo i vaši sinovi i vaše kćeri proricat će, vaši starci snivat će snove, vaši mladići imat će viđenja.
I izlit ću svog Duha na sluge i sluškinje u onim danima (2,28-29)

28.29. Prorok Joel nam nagovještava izlivanje Svetoga Duha. Izraz ˝i poslije˝ne određuje vrijeme. Bog je imao u planu da obnovljenoj izraelskoj državi dadne duhovne darove (Ezk 39,29). Ali zbog neposlušnosti naroda obećanje se nije ispunilo. Ovo obećanje je prešlo na duhovni Izrael.
Petar objašnjava izlivanje Svetoga Duha na Pedestnicu kao djelimično ispunjenje ovog Joelovog proročanstva. Umjesto izraza ˝i poslije˝ Petar kaže: ˝I bit će u posljednje dana.˝ Ovaj Duh će se izliti ˝na svako tijelo.˝ Time hoće da prorok da kaže da će se izliti na ljude raznih godina i pola. Ovdje je riječ ne samo o primanju Svetoga Duha nego i obraćenju kao i djelima obraćenih ljudi pod utjecajem ovog nebeskog natprirodnog dara. (Da 2,4) Petar tvrdi da je to ono o čemu govori i proriče prorok Joel.
U prvoj crkvi Duh se pojavljivao ˝na korist svima.˝ (1. Kor 12,7) Postojali su razni darovi pod utjecajem Duha: ˝Riječ mudrosti, riječ znanja, vjera i iscjeljenje, da se čine čudesa, da se razlikuju duhovi˝ itd. Događaji na Pedesetnicu bili su samo djelimično ispunjenje Joelovog pročanstva. Duh proroštva kaže da će se ono potpuno ispuniti tek u posljednje vrijeme. Ono će postići u potpunosti svoje ispunjenje u pokazivanju božanske milosti koja će se pokazati u završnoj fazi evanđelja. Ovo djelovanje duha se nastavilo u toku stoljeća. Ovdje imamao slučaj tzv. postepenog ispunjenja proročanstva. Pod utjecajem ovog Duha ljudi će otkrivati Božju volju, proricati i imati snove i viđenja u vezi sa obraćenjem ljudi. Ovo je potrebno da bi Božji narod znao Njegovu volju, živio po njoj i postao ˝gotov narod˝. Ovo obećanje izlivanja Svetoga Duha obuhvata mnogo više od onog što iznose proroci Izaija, Jeremija, Ezekiel i Zaharija u svojim proročkim spisima.
3. Znaci kraja i Gospodnjeg dolaska. (2,30-32)

˝I dat ću čuda i na nebu i na zemlji: i krv i vatru i stupove dima.
Sunce će se promijeniti u tamu i mjesec u krv; prije nego što dođe veliki i strašni dan Gospoda.
I dogodit će se, da će se spasiti svaki, koji prizove ime Gospoda. Jer će biti spasenje na Gori Sion i u Jeruzalemu, kao što je govorio Gospod, i među izbjeglicama, koje će pozvati Gospod.˝

30.31. Prorok Joel iznosi predznake ˝velikog i strašnog dana Gospoda.˝ Ovaj prorok je prvi koji je objavljivao ovaj čitav niz znakova Gospodnjeg dolaska.
32. Spasenje se nudi svim ljudima. Svako može biti spašen ˝koji prizivaju ime našeg Gospoda˝ (1. Kor 1,2) Spasenje se dobiva pod uvjetom: da ˝prizove˝. Riječ ˝prizvati˝ se prvi put spominje u Post 4,26 i znači: tražiti Boga, živjeti po njegovoj volji i obavljati bogoslužje kako je On odredio. Osim toga Božji je plan bio da njegov narod proširi pravo znanje o Bogu i Njegovom spasenju među narodima koji ga još ne poznaju. Ono što je Izrael propustio da učini mora kršćanska crkva da nadoknadi.
Misao o uvjetnom spasenju se provlači skoro kod svih proroka. Spasenje nije nešta opće po svome dejstvu. Neće svi biti spašeni, nego oni koji cijelim srcem priznaju ˝prizovu ime Gospodnje.˝ Spasenje je najprije namijenjeno Izrelcima ali i ostalima (˝ostatku˝; heb. ˝seridim˝, od korijena ˝sarad˝, što znači pobjeći, otuda riječ ˝ostatak˝). Dakle, na Božijoj gori Sion pojavit će se narod izbavljenih, prikupljen od Hebreja i nehebreja (kršćana).
4. Sud nad neznabožačkim narodima. (3,1-17)

Jer gle, u onim danima, i u ono vrijeme, kad ću vraćati roblje Jude i Jeruzalema,
tada ću skupiti sve nacije i dovesti ih u dolinu Jozafata; i tamo ću se suditi s njima za svoj narod i svoje nasljedstvo Izraela, koje su rasijali među nacije; i podijelili su moju zemlju,
I bacali su kocku na moj narod; i dječaka su davali za bludnicu, i djevojke prodavali za vino koje su pili. (3,1-3)

1-3. Ovi nam stihovi pokazuju kako Bog želi da ispuni svoja obećanja nad Izraelom samo ako surađuju s njime.
˝U ono vrijeme, kad ću vraćati roblje Jude i Jeruzalema.˝ Ove riječi opisuju povratak iz ropstva. Pošto je knjiga napisana prije odvođenja u ropstvo ove se riječi svakako odnose na povratak iz babilonskog ropstva. U ovoj knjizi ima sličnih izraza kao u knjizi proroka Jeremije. (Jer 30,3.18; 31,23; 32,44; 33,7) Njegov će narod tada opet da bude prikupljen im uživa blagoslove i izobilje.
˝Dovesti ih u dolinu Jozafata.˝ Zbog blagostanja Božijeg naroda, njegovi neprijatelji će se skupiti u ˝dolinu Jozafata.˝ (Jer 30,8) i tamo će im Bog suditi zato što su rasijali njegov narod i međusobno razdijelili njegovu zemlju.
˝Dolina Jozafata˝ se spominje samo ovdje. Nepoznata je dolina po ovome imenu. Crkveni otac Euzebije iz 4. stoljeća je uspoređuje sa Kidronovom dolinom između Jeruzalema i Maslinske gore. Za ovo nema nikakvih dokaza.
Izgleda da je ime ovoj dolini dato zbog njenog značenja. Jozafat (Jehošafat tj. ˝Jehova sudi˝). Drugi pokušavaju da ovu dolinu dovedu u vezu sa ˝dolibnom blagoslova˝ u kojoj je Juda pobijedio ujedinjene neprijatelje Amonce, Moabce i one sa Seira. (2. Ljet 20,26) Ali ova se dolina nalazi južno od Jeruzalema. Izgleda da je prorok dao ime ˝dolina Jozafatova˝ cijeloj Palestini, misleći na sjajnu pobjedu koju je Gospod dao Jozafatu. Ovaj se Izraz spominje u Otkrivenju gdje se isto ne misli na neko određeno mjesto.
˝Tamo ću se suditi s njima.˝ Heb. riječ ˝Šafat˝ znači: ući u raspravljanje. Ova riječ je upotrijebljena kao posljednji dio imena ˝Jehošafat.˝ Ako Božji narod bude duhovno oživio i surađivao s Bogom po njegovom planu, onda će ih On blagosloviti i zaštititi. Obećanje iz Pz 28,1-14 ispunit će se. Ovaj će narod veoma da napreduje i mnogi će preko njih da se obrate pravom Bogu. Oni će da rastu po broju i da šire granice dok ne obuhvate cijeli svijet. Ovo će izazvati gnjev kod okolnih mnogobožačkih naroda. Oni će, naravno, pod vođstvom sotone, željeti da unište ovu državu i narod ali Bog će se umiješati i zaštititi ih.
Sve se ovo, zbog nevjerstva Hebreja, nije moglo da ostvari nad njima ali će se ostvariti nad njegovim narodom u kršćansko doba. Sotona će pokušati u posljednjim danima ljudske historije da uništi Božiji narod. Duh proroštva kaže: ˝Kao što je on (sotona) utjecao na mnogobožačke narode da unište Izrael tako će on i u bliskoj budućnosti potaknuti zle sile na ovoj zemlji da uništi Božiji narod.˝ (GC 656)
Opet će se Bog umiješati u korist svoga naroda i na kraju za vrijeme njegovog ponovnog dolaska Krist će uništiti zle. (Otkr 19,19-21)
˝I za moj narod bacat će žrijeb˝ (kocke).˝ Izgleda da je to bio opći običaj u ratno vrijeme da se robovi dijele. (Oba 11; Nah 3,10)

I vi, što ste mi, Tire i Sidone, i sva područja Filisteje? Hoćete li mi dati odštetu? I ako mi hoćete dat odštetu, dat ću da brzo i hitno ona padne na vašu glavu;
Jer ste uzeli moje srebro i moje zlato i odnijeli u svoje hramove moje najbolje dragocjenosti,
I djecu Jude i djecu Jerzalema prodavali ste djeci Grka, da ih odvedu daleko od njihova kraja.
Gle, probudit ću ih u mjestu u koje ste ih prodali i obratiti vaše djelo na vašu glavu.
I prodat ću vaše sinove i vaše kćeri u rike djece Jude i oni će ih prodati Sabejcima, dalekoj naciji; jer je Gospod rekao. (3,4-8)

4-8. Bog se izjednačuje sa svojim narodom i zato pita: ˝I vi, što ste mi, Tire i Sidone, i sva područja Filisteje?˝ Tir i Sidon su bila dva poznata Feničanska grada. Pod Palestinom treba razumjeti Filistejsku zemlju. U st. 5 i 6 se nabrajaju nasilja i nepravde koju su ovi mnogobožački narodi nanijeli Božijem narodu. Za sve to će im biti suđeno. Kako su učinili Izraelu tako će biti učinjeno njima. Oni su ih kao robove odveli daleko od njihove zemlje i rasijali po svijetu, zato će njih Izraelci prodavati Sabejcima koji su živjeli na jugozapadu Arabije i bili poznati kao čuveni trgovci.
Objavite ovo među nacijama, pripremite se za rat, probudite junake; neka dođu i neka se podignu svi ratnici!
Prekujte svoje plugove u mačeve i svoje vinogradarske noževe u koplja: neka kaže slabić: ˝Junak sam!˝
Požurite i dođite, svi narodi sa svih strana, i skupite se! Gospode, pošalji tamo svoje junake!
Neka se podignu nacije i siđu u dolinu Jozafata; jer će tamo sjesti i suditi sve narode okolo.

9-12. Stihovi od 9-17 se vraćaju na temu st. 2. Hebrejska riječ ˝goim˝ označava ˝narode.˝ Obećanje u st. 2 se nije moglo da ispuni u ono vrijeme jer Izrael nije ostao vjeran Bogu i ispunio uvjete. Izraelci nisu ispunili misiju koju om je Bog povjerio. Primjena ovog Božijeg obećanja u naše doba će se ostvariti prema obnovljenom proroštvu preko inspiriranih spisa Duha proroštva.
˝Oglasite post, podignite junake˝ (heb. ˝ur˝ podignuti, pokrenuti). Ovo su sile svijeta koje se pokreću da unište Božiji narod u posljednje vrijeme. Bit će još jednom ovakvo podizanje zlih na kraju tisućugodišnjeg kraljevstva, kada će se sotona pokrenuti sa svima onima koji su nadahnuti njegovim duhom da napadnu Novi Jeruzalem.
Adventisti vide u ovom proročanstvu proricanje ne samo za događaje u vezi sa velikim Gospodnjim danom, nego i opće vojničko pripremanje za posljednje događaje historije ovoga svijeta. Postepenim dizanjem Božijeg Duha u ovim posljednjim danima nastat će mogućnost za sotonu da navede ljude na međusobno uništenje. Sve ovo će dostići svoj vrhunac pred sam dolazak Isusa Krista. Trka u naoružanju zahtijeva da se raskuju raonici na mačeve, dok u Iza 2,4 i Mih 4,3 se nalazi obrnutu misao da se raskuju mačevi u raonike. Raonici su ekonomska i industrijska sredstva naroda koja se upotrebljavaju za ratne svrhe. Svi narodi (˝goim˝) iz okoline treba da se sakupe. Tamo će Gospod izvesti i svoje ratnike. (heb. ˝giborim˝, junake)
Pripremite srp, jer je žetva zrela; dođite, gazite nogama, jer je preša puna, vedra se prelijevaju! Jer je veliko njihovo bezakonje.
Graja, graja, u dolini odluke; jer je blizu dan Gospoda, u dolini odluke.

13.14. ˝Jer je žetva zrela… jer je preša puna, vedra se prelijevaju.˝ Sud nad narodima opisuje se pomoću dvije slike: 1) Jesenje žetve (Mt 13) i 2) branja vinograda (usp. Otkr 14,14-20). Ovo su slike Biblije koja simbolizira kraj.
˝Dolina odluke.˝ ˝Dolina odluke˝ je dolina Jozafatova. Hebrejska riječ ˝karus˝ dolazi od korijena ˝karas˝ što znači odlučiti, odrediti, utvrditi. ˝Karus˝ je pasivni particip i znači ˝odluka˝ u smislu da je sudbina grešnih naroda odlučena. Tu odluku je donio Jahve kao Sudac a ne narodi kojima se sudi. Njihov ispit je već završen. Ovo je već (˝Gospodnji dan˝). U LXX stoji ˝dolina kažnjavanja˝ (ili osvete). Ovaj izraz postoji u pridjevu i kao imenica ima različita značenja između ostalog i ˝brana za mlaćenje˝ (Iza 28,27) koji odgovara ovom značenju. U ovoj slici se prikazuje dolina gdje će zli biti mlaćeni kao što se žito mlati.

Sunce i mjesec tamne i zvijezde gube svoj sjaj.

15. Jedan od fizičkih znakova koji je u vezi sa Gospodnjim danom.
I zagrmit će Gospod sa Siona i pustiti svoj glas iz Jeruzalema; podrhtava nebo i zemlja. I Gospod je utočište svom narodu i tvrđava djeci Izraela.
I spoznat ćete, da sam ja Gospod, vaš Bog, koji prebivam na Sionu, svojoj svetoj gori. Jeruzalem će biti svet, i tuđinci više neće prolaziti njim.

16-17. Čut će se glas sa Siona i iz Jeruzalema koji će da potrese nebo i zemlju, ˝ali će Gospod biti utočište svome narodu.˝ Ovo suđenje nad neprijateljima znači u isto vrijeme i oslobođenje Božijeg naroda. Ovo će da se dogodi kad zle sile ove zemlje, pod sotoninim utjecajem odluče da unište ostatak. (Otkr. 13,15) Bog će se umiješati da spasi svoj narod.
˝I spoznat ćete.˝ Mnogi se pitaju što je Božji cilj sa svojim narodom koga su mnogobošci napali. Gospod ovdje objavljuje da će On pokazati svoju silu u izbavljenju svog naroda. Njegov karakter i namjere će se jasno tada pokazati pred svim stanovnicima zemlje.
˝I tuđinci više neće prolaziti njim.˝ Ovdje se iznosi slika Jeruzalema kakav je on mogao da bude. (Iza 65,17) Tuđinci koji se priključe Gospodu bit će pozdravljeni dobrodošlicom. Božja je namjera bila da svako tijelo dođe da mu se pokloni. (Iza 66,23) – Kad Novi Jeruzalem bude sišao na zemlju od Gospoda sotona i njegove pristalice će željeti da osvoje ovaj sveti grad ali neće uspjeti. Oni će konačno propasti.
Blagoslov nad svojim narodom. (3,18-21)

I dogodit će se u onaj dan, da će brda kapati moštom, mlijeko teći brežuljcima, i svi potoci Jude teći će vodom; i poteći će izvor iz doma Jahvina i natopiti dolinu Sitim.
Egipat će postati suhi kraj i Edom pustinja radi nasilja nad djecom Jude, jer su prolijevali nevinu krv po svoj zemlji.
A Juda će vječno živjeti i Jeruzalem od koljena na koljeno.
I očistit ću ih od krvi, od koje ih nisam očistio, a Gospod će nastavati na Sionu.

18. Stihovi 18-21 Opisuje stanje kako bi bilo poslije suda nad neprijateljima da su Jeruzalem i Izrael ostali vjerni Bogu. Ovo se isto opisuje u Iza 40-48; i Zah 14. Trebalo je uvjetno da nastane potpuna obnova zemlje. (Iza 65,17; Ezk 38,1; 40,1)
˝I natopiti dolinu Sitim.˝ Dolina Sitim pravilno ˝dolina bagrema˝ je dolina koja se nalazi u Moapskoj zemlji s druge strane Jordana prema Jerihu. Ovdje su se utaborili Izraelci prije nego što su ušli u obećanu zemlju. (Br 25,1) Ovdje se misli na ovu dolinu. Iz usporedbe sa Ezk 41,1-12 se vidi da je ova ravnica Kidron sa svojim raširenim dolinama.
St. 18 je mesijansko viđenje. Ovo je i slika očišćenja zemlje. Nova zemlja, lijepa i plodna pojavit će se kao očišćeni stan Božijeg naroda koji se pomirio sa svojim Tvorcem. Još jasnije ispunjenje ovog obećanja nalazi se u Otkr 21,22.

19. Egipat će postati pusti kraj i Edom pustinja radi nasilja nad djecom Jude, jer su prolijevali nevinu krv u svojoj zemlji.
A Juda će vječno živjeti i Jeruzalem od koljena na koljeno.

19.20. Egipat i Edom će biti poniženi i opustjet će. Ne treba da se čudimo ovom dodatku, jer ovdje nije riječ o Božijem kraljevstvu nego Mesijanskom obećanju Božijem narodu. Ovi narodi treba da budu kažnjeni za zla koja su učinili Judejcima. U Tiru i Sidonu su prodavana judejska djeca kao robovi zato se izriče sud nad njima u st. 8 (v. st. 4.6). Ovdje se radi o pravednoj odmazdi. Prvo stanovanje u obećanoj zemlji (Kanaanu) iako je rečeno da će da bude do vijeka prestalo je krivicom i padom Božijeg naroda. Oni nisu surađivali s Bogom u Njegovom programu da se sve ovo ostvari. Oni su sazidali kuće ali su u njima stanovali tuđinci. Sad im je Bog dao obećanje da će stanovati u obećanoj zemlji do vijeka. (Iza 65,21) Ovo bi se ostvarilo poslije ropstva da su bili poslušni i radili na ostvarenju Božijeg obećanja.
˝I očistit ću ih od krvi od koje ih nisam očistio, Gospod će nastavati na Sionu.˝

21. ˝I očistit ću ih od krvi.˝ (heb. ˝nakali˝ osloboditi, sačuvati od kazne). U planu evanđelja ovo očišćenje ili oslobođenje dolazi kroz Kristovu uračunatu pravdu. Isus bi to njima učinio da su vjerovali i bili poslušni.
˝A Gospod će nastavati na Sionu.˝ Ovo je posljednja crta ove mesijanske slike koja je u ovom proročkom spisu iznesena.
Red je sljedeći: Nova zemlja će biti natapana kišom i bogata u svim zemaljskim proizvodima. Sveti Duh će se izliti ˝na svako tijelo˝ a neprijatelji će biti uništeni. Jeruzalem će biti sveti grad i najzad Gospod će biti u sredini svoga naroda. Riječi iz st. 18 ˝Poteći će izvor iz doma Jahvina.˝ je živa slika duhovnog blagoslova. Sva ova divna obećanja napisana u ovoj knjizi nisu se mogla da ostvare zbog nevjerstva i neposlušnosti Izraela.

PROROK AMOS

UVOD

Ova knjiga je dobila ime od njenog pisca proroka Amosa. Hebrejsko ime ˝Amos˝ izvedeno je od glagola ˝amas˝ a znači natovariti ili nositi teret. Prema tome, ime ovog proroka znači ˝nosilac tereta˝ što i odgovara težini i ozbiljnosti svečanih vijesti, koje je ovaj prorok trebao da objavi. Ovo ime se inače nigdje više ne spominje u Starom zavjetu. Prorok sam sebe naziva ˝ pastirom˝ (1,1) ili ˝govedarom˝ (7,15)
Sam Amos u 7,14.15 piše da je bio pastir i prikupljao je ˝dudove˝ egipatske smokve. Iz ovoga se vidi da je prorok bio siromašan ali samostalan, jer je mogao da ostavi stado i ode da bere smokve. On nije bio odgajan čovjek niti se učio u proročkim školama.
Prorok Amos je bio rodom iz Tekvoe (1,1), sela koje se nalazilo južno od Betlehema, na istočnoj ivici Judejske ravnice. Bog je pozvao od stada ovog svog vjesnika da bude propovjednik suda na naročiti način. Ova jaka ličnost, svjesna svoje proročke odgovornosti i potpuno poslušan Bogu, govorila je Božja riječ ljudima bez straha. Njegove jednostavne i oštre riječi jednog pastira bile su veoma snažne i utjecajne. On se ubraja u najvažnije proroke, jer je jasno objavio narodu Božju svjetlost, mudrost i silu.
Pošto je primio Božji pozov, Amos je napustio Judeju i otišao u Izrael, svakako u vjerski centar, Betel. Ovdje se nalazio glavni hram zlatnog teleta i kraljeva ljetna rezidencija. On je javno napao službu zlatnom teletu. On se suprotstavio Amaziji, idolopokloničkom prvosvećeniku koji ga je optužio kod kralja da diže opasnu bunu u narodu. (7,10-15)
Prvi stih ovog proročkog spisa otkriva nam doba kad je prorok Amos živio. On je živio i radio u vrijeme kralja Uzije, kralja u Judeji (767-750) i Jeroboama II, kralja Izraela (782-753). Ova dva kralja vladala su istovremeno četrnaest godina.
Nastupanje Amosa pada u doba cvjetanja obiju država. Spolja je vladao mir i blagostanje. Oba kraljevstva su već dugo napredovala. Neprijatelji Edomci, Filisteji i Amonci, oko južnog kraljevstva i Sirijci, susjedi Sjevernog kraljevstva, bili su pokoreni. Ništa nije slutilo na nesreću. Ali u samoj zemlji je rastao otpad od Boga, nepravda i nemoral. Prorok Amos je otvoreno ustao protiv grijeha u narodu u to doba. On je predosjećao opasnost i govorio o raznim nevoljama i najzad otvoreno objavio odvođenje u ropstvo. Amos je bio prorok nesreće usred mira, sreće i blagostanja. On nije imenovao neprijatelja ali je nagovijestio da će da će narod biti ˝odveden dalje od Damaska˝ (5,27)
Uskoro se na horizontu počela javljati asirska sila. Izraelsko kraljevstvo je bilo u nepravednoj opasnosti. Zato je prorok Amos otišao iz Judeje u Betel, sjedište službe zlatnom teletu i kraljeva rezdencija. Njegov zadatak je bio utoliko teži jer je on bio stranac.
Glavni zadatak proroka Amosa je bio da Božjem narodu skrene pažnju na njihove grijehe da bi se pokajali. Prorok je bio veoma začuđen kada je vidio raskoš i idolopoklonstvo u gradu. On je ukoravao narod zbog njihovih grijeha i pokvarenosti i nasilja nad siromašnima, što je sve bila posljedica njihovog materijalnog blagostanja. Amos obraća još veću pažnju na bezakonje u narodu nego prorok Hošea. On nam opisuje događaje svakodnevnog života grešnog naroda. On je javno opominjao narod u Izraelu i Judi kao i okolne narode na Božji sud koji će ih pogoditi ako natave da žive u bezakonju.
Amos je bio prvi od proroka koji je pisao veći spis. On prelazi usku granicu izraelskog gledanja i vidi Boga koji vlada po svojoj pravdi nad svim narodima svijeta.
Prorok Amos svugdje odlučno zastupa monoteizam. Božja sveopća vladavina i vjerovanje u jednog Boga su glavne misli ovog proročkog spisa.
Prorok ustaje i protiv formalizma u Božjem narodu. Izraelci su bili pobožni pa ipak su bili puni požude i neopravde. Bog odbija obožavanje od strane ovakvog naroda. Ono što On traži to je čistoća srca i pravednost. Bog isto tako ne može da blagoslovi buntovnički narod. Zato Amos naročito naglašava da je Božji zavjet sa Izraelom uvjetan.

I NASLOV KNJIGE
(Amos 1,1)

Riječi Amosa, koji je bio među pastirima Tekvoe, koje je vidio u Izraelu za vrijeme Uzije, kralja Jude i u danima Jeroboama, sina Joasa, kralja u Izraelu, dvije godine prije potresa.

1. Riječi ˝koje je vidio o Izraelu˝ dokazuju da je Amos svoje otkrivenje dobio od Boga. Prorok je sve ono što kasnije opisuje vidio u božanskom otkrivenju.
Prorok Amos je bio običan pastir, rođen u malom gradu Tekvoi u pjeskovitoj i pastirskoj pokrajini Judeje, oko sedam kilometara južno od Betlehema. Danas se ovaj grad zove Teki.
Amos kao i prorok Hošea su najviše radili za Izraela, Sjeverno kraljevstvo Hebreja. Ponekad on spominje i Judu, Južno kraljevstvo Hebreja.
˝Dvije godine prije potresa.˝ Historija ne posjeduje nikakve podatke o ovom potresu. Ali kasnije prorok Zaharija spominje ovaj potres (Zah 14,5). Svakako da je ovaj potres bio prilično ozbiljan kada je ostavio utisak na naraštaj. Josip Flavije tvrdi da se ovaj potres dogodio kad je Uzija stupio u hram da kadi. (Starine IX, 10. 2. Ljet 26,16-21)

II BOŽJA KAZNA NAD SUSJEDNIM NARODIMA, JUDI I IZRAELU
(Amos 1,2-2,16)

Pred prorokom prolaze mnogobožački narodi koji okružuju Božji narod. On napominje njihove grijehe i objavljuje kaznu. Prorok zatim prelazi na Judu i Izraela. Jasno se primjećuje psihološki momenat njegovog postupanja. Kao građanin Judeje on objavljuje grijehe svojih sugrađana prije nego što osuđuje iste kod Izraela.
Kazna nad Damaskom (1,2-5)

I rekao je: ˝Gospod će zagrmiti sa Siona i pustiti svoj glas iz Jeruzalema, i livade pastira tugovat će, i osušiti se vrh Karmela.˝
Tako govori Gospod: ˝Radi tri zlodjela Damaska i radi četiri, neću opozvati svoju odluku: Jer su vršili Gilead željeznim mlatilima,
Zato ću poslati vatru na kuću Hazaela, koje će progutati palače Ben – Hadada;
I slomit ću zavornicu Damasku i istrijebiti stanovnike iz doline Avena, i onoga koji drži žezlo iz Bet Edena; i narod Sirije bit će odveden u Kir,˝ govori Gospod. (1,2-5)

2. Prorok Amos nije doživio krvave događaje poslije smrti Jeroboama II kao pr. Hošea (13,11). Amos je stariji od Hošee. On se pojavio nekoliko decenije prije pr. Izaije. Vijest proroka Amosa u ovom stihu jasno karakterizira sva njegova objavljivanja. On objavljuje i govori o kazni koja dolazi sa Siona i dolazi na Judu i Izrael, kao i preko okolnih naroda. Glas gospodara svijeta moćno odjekuje sa Siona i Jeruzalema koji je njegovo središte. Ovo je u stvari historija svijete koja je unaprijed pokazana ovom jednostavnom vidiocu. Božji sud prolazi kao vihor preko mnogih naroda i najzad ostaje nad Izraelom kao uzvraćanje na njegovo idolopoklonstvo.
˝Livade pastira tugovat će.˝ Hebrejska riječ ˝ne – ot˝ znači pašnjak. Prorok Amos koji je sam bio pastir, prirodno upotrebljava ovakav jezik da izrazi misao, da će sva zemlja iskusiti Božju kaznu.
Pod Karmelom se ovdje razumije ne vrh brda nego planinski lanac koji je bio dobro poznat sa svojim plodnošću. (Iza 33,9; Jer 50,19)
3. Prorok Amos izgovara sudove nad okolnim neznabožačkim narodima prije nego što počinje da govori o Izraelu. Ovi narodi su gonili Božji narod. Kad mnogobošci zaslužuju kaznu onda Izrael, koji je imao mnogo veću svjetlost ne može da je izbjegne.
˝Radi tri zlodjela Damaska i radi četiri.˝ Bog ovdje nije doslovan nego više naglašava da je bilo dosta zala. Ovo je bio stari, pjesnički način izražavanja. Prema tadašnjem mišljenju ˝tri zla˝ je bilo je bilo dovoljno da se konstatira veliko zlo. Ali prema Amosu 1 i 2 prešla se i ova granica. Bog je dugo snosio njihovu zloću ali sad su pređene sve granice.
˝Radi tri zlodjela Damaska i radi četiri, neću opozvati svoju odluku.˝ Damask je bio glavni grad jake sirijske države i kao takav predstaavlja cijelu Siriju. On je bio lijepo smješten, napredan i plodan, jedan od najstarijih gradova na svijetu. Kada je Rezon ustao protiv Solomona (1. Kra 11,23-25) i uzeo Damask koji je Davidu plaćao danak (2. Sam 8,5.6), ovaj grad se često pokazivao neprijateljski prema Izraelu. Zbog ovoga je dolazilo često do žestokuh sukoba. (1. Kra 15,16-20; 20,22; 2: Kra 7,10.32; 12,17.18 itd.) Jeroboam II, u čijoj državi je Amos vršio svoju proročku službu, osvojio je ponovo Damask i nametnuo mu danak. (2. Kra 14,28)
˝Jer su vršili Gilead željeznim mlatilima.˝ Ovo je izraz koji označava surovo postupanje i strašno mučenje koje su podnijeli stanovnici Gileada. Gilead je visoravan istočno od Jordana. To je zemlja koju su nekad dobili Gad, Ruben i pola Manasijinog plemena. (Još 22,1-4.9)
˝Gvozdena mlatila˝ su saonice ili kolica načinjena od dasaka teškog drveta koje su sastavljene a ispod njih učvršćeno oštro kamenje ili gvožđe. Teški kamen je bio stavljen odozgo na daske. Ovu su napravu vukli volovi kad se vršilo (Iza 28,27; 41,15). LXX prevodi ovu posljednju rečenicu ovako: ˝Zato što su testerili sa gvozdenom testerom Gileadske žene sa djecom.˝ (2. Kra 8,12)
4. Ovdje je riječ svakako o ognju tj. vatri mada se ovaj izraz često upotrebljava kao metafora za zla u vrijeme rata. – Ovaj Ben-Hadad je bio Ben-Hadad III, sin Hazaela (2. Kra 13,3). ˝Palače Ben-Hadada˝ može da označava Hazaelovu dinastiju a i sam Damask sa kraljevskom palačom. Ovaj ponosni grad treba da primi pravednu platu za svije grijehe.
5. ˝I slomit ću zavornicu Damasku.˝ Zavornice služe da se osigura grad kad se one polome grad je otvoren neprijatelju. Kazna će biti trostruka: 1) Vatra će uništiti kraljevske dvorove (st. 4) 2) Gradovi će biti istrijebljeni u polju ˝Aren˝ (polje grijeha) koje je dopiralo do grada heliopolisa (ili On ˝sunčev grad˝), današnji Balbek, sjeverno od Damaska. ˝Dom Bet Edena˝ je izgleda neka pokrajina u Mezopotamiji, smještena na obalama Eufrata (2. Kra 19,12). ˝I onoga koji drži žezlo iz Bet Edena je tadašnji sirijski vladar, Ben-Hadad III, Hazaelov sin. 3) Narod će biti odveden u ropstvo. Ova prijetnja se ostvarila za vrijeme asirskog kralja Tiglat-Pilezera 733 god. pr. Krista (2. Kra. 16,9)
Kir je bila pokrajina odakle su se Sirijci kao Aramejci preselili u Siriju (2. Kra 9,7). Kralj Tiglat-Pilezer je ubio Razima a narod preselio.
2. Kazna nad Gazom (1,6-8)

Tako govori Gospod: ˝Zbog tri zlodjela Gaze i radi četiri, neću ga opozvati: Jer su odveli sve zarobljene, da ih izruče Edomu,
zato ću poslati vatru na zidove Gaze, koja će spaliti njezine palače;
i istrijebit ću stanovnike iz Asdoda i onoga koji drži žezlo iz Askalona; i okrenut ću svoju ruku prema Ekronu i ostatak Filisteja poginut će,˝ govori Gospod Gospod. (1,6-8)

6. U 1,6-8 izriče se sud nad Filistejima koji su bili zakleti neprijatelji Izraelu. Gaza, koja je najjužnija od pet filistejskih glavnih gradova, prorok ovdje spominje na prvom mjestu kao predstavnika cijelog naroda, kao što Damask predstavlja Siriju. U st. 8 spominju se tri ostala filistejska grada: to su Asdod, Askalon i Ekron. Peti je bio Gat. On se ne spominje ili zato što nije bio značajan ili zato što je već bio uništen.
7. Gaza je kasnije pala u ruke Egipta (Jer 47,1), pa onda Aleksandra Velikog koji ju je držao više od dva mjeseca u opsadi. I drugi osvajači su je osvojili.
Glavna krivica svih ovih gradova je bila trgovina ljudskim robljem. Oni su opustjeli čitava sela i krajeve. Ovo je svakako pogodilo i Izraelce kad su ih Sirijci pobijedili. (2. Kra 10,32; 13,3). Možda su Sirijci prodavali zarobljenike Filistejima a oni opet ove u Edom. Kazna nad Gazom je dvostruka: 1) Uništenje Gaze i 2) istrijebljenje Filisteja. U vrijeme rimske prevlasti filistejsko pleme je bilo potpuno istrijebljeno.
8. Asdod je bio slavni filistejski grad na obali mora. Ovaj grad je bio smješten u prirodi kao neki amfiteater. Sa svih strana je bio divan pogled na more. Iako je ovaj mali grad imao malu luku on je razvio veliku trgovinu, koja je bila glavni izvor njegove moći i značaja.
Riječi: ˝I okrenut ću svoju ruku prema Ekronu˝ znači da će Bog kazniti ovaj grad. (Iza 1,25) Ekron se nalazio oko 12 km sjeveroistočno od Asdoda.
Svaki od ovih pet gradova je imao svog kralja ali su svi bili ujedinjeni u savez država i radili su zajednički.
3. Kazna nad Tirom (1,9.10)

Tako govori Gospod: ˝Zbog tri zlodjela Tira i radi četiri, neću opozvati: Jer su izručili sve zarobljenike Edomu i nisu se sjetili bratskoga saveza,
Zato ću poslati vatru na zidove Tira, koji će spaliti njegove palače.˝ (1,9-10)

9. St. 9 i 10 objavljuju sud na Tir, glavni feničanski grad. Tir taj veliki i ponosni trgovački grad onog doba surađivao je sa Filistejima protiv Hebreja (Ps 83,7). Prorok Amos ne optužuje ovaj grad da je on odvodio u ropstvo Izraelce ali on ih je predavao Edomcima i tako je pogazio savez koji je sklopio sa Davidom i Solomonom. Oni su odgovorni za surovo nasilje nad Hebrejima jer su ih prodavali Edomcima.
10. Asirski kralj Sargon je u vrijeme kralja Hezekije pet godina držao grad u opsadi i najzad ga osvojio. Kasnije je kralj Nebukadnezar trinaest godina držao Tir u opsadi, a kasnije ga je kralj Aleksandar Veliki osvojio i uništio. (Ezk 26,3.4)
4. Kazna nad Amonom (1,11.12)

Tako govori Gospod: ˝Zbog tri zlodjela Edoma, i zbog četiri, neću opozvati: Jer su mačem progonili svoga brata, ugušili smilovanje i jer njegov gnjev rastrgava i njegov bijes je zauvijek.
Zato ću poslati vatru na Teman, koji će spaliti palače u Bozri.˝ (1,11-12)

11,12. Pr. Amos sad o tri srodna naroda po krvi sa Izraelom: Edomu, Amonu i Moabu. Edomci vode porijeklo od Ezava. Oni su bili najbliži suradnici i najveći neprijatelji Izraelu. Edomcii su se nebratski ponašali prema Jakovljevim potomcima sve do pr. Amosa. Cijelo proročanstvo proroka Obadije je protiv Edoma.
Teman je pokrajina Edoma. Ovako se naziva i jedan grad koji je dobio to ime po plemenu koje potiče od Ezava. Glavni grad Edoma je bila Bozra (Iza 34,6) danas Busera je jugoistočno od Mrtvog mora.
5. Kazna nad Amonom (1,13 -15)

Tako govori Gospod: ˝Zbog tri zlodjela djece Amona, i četiri, neću opozvati: Jer su rasporili trbuh trudnih žena u Gileadu, da bi proširili svoje granice.
Zato ću zapaliti vatru pod zidovima Rabe, koja će spaliti njihove palače uz ratnu graju u dan boja, za oluje u vrijeme nevremena;
Njihov kralj otići će u ropstvo, on i njegovi knezovi zajedno.˝ govori Gospod. (1,13-15)

13. U st. 13-15 prorok objavljuje kaznu koja će doći na Amonce koji su bili srodnici sa Izraelcima preko Lota. U Solomonovom hramu je bilo mnogo žena iz Amona. (1. Kra 11,7.8) Amonci su u početku bili skitski narod ali kasnije su se stalno naselili o čemu svjedoče mnoge ruševine u ovoj zemlji.
˝Jer goni brata svojega mačem.˝ O neprijateljstvu Amonaca prema Izraelcima imamo mnogo mjesta u Bibliji: 1. Sam 11,1-3; 2. Sam 10,1-5; 2. Ljet 20; Neh 2,10.19; 4,1-3. Zavist i strah ujedinio je Amonce sa Moapcima. Oni su zahtijevali da Bileam prokune Izraela. (Pz 23,3.4) Nemamo izvještaja o surovim postupcima Amonaca protiv stanovnika Gileada ali znamo da je Hazael kralj u Siriji upotrijebio takva ista zvjerstva a možda su i Amonci uzimali učešće u tome (2. Kra 8,12; Hoš 13,16). Kazna će doći na Amona zbog surovog i nečovječnog postupanju prema Izraelu.
˝Da bi proširili svoje granice.˝ Amonci su polagali pravo na zemlju koju su Izraelci uzeli od kralja Siona i pokušavali da je vrate u vrijeme suca Jefte. (Sc 11) Oni su kasnije uzeli Gad poslije čega je prorok Jeremija dao svoje svjedočanstvo o propasti Amona. (Jer 49,1-6)
14. Raba ili Rabat – Amon je bio glavni grad Amona. On se nalazio istočno od Jordana na istočnom rukavcu rijeke Jabok. To je bio jedini značajni grad u ovoj zemlji. David ga je zauzeo. (2. Sam 11,1; 12,26-31)
15. ˝Njihov kralj otići će u ropstvo.˝ Hebrejska riječ ˝malkam˝ može da znači ˝njihov kralj˝ ili je to osobno ime koje je još poznato kao Moloh, glavno božanstvo kod Amonaca. (kralj = 2. Sam. 12,30; ime = 1. Kra. 11,7). Izgleda da pr. Amos ovdje hoće da kaže, da će oboje kralj i njihov bog otići u ropstvo kao znak potpune propasti ovog naroda. Ovo je kraj ispita ovog naroda.
6. Kazna nad Moabom (2,1-3)

Tako govori Gospod: ˝Zbog tri zlodjela Moaba i zbog četiri, neću opozvati: Jer ću spaliti i pretvoriti u vapno kosti kralja Edoma,
Zato ću poslati vatru na Moab, koja će spaliti palače Kerijota; i Moab će umrijeti u graji i ratnoj viki i zvuku truba;
I istrijebit ću iz njegove sredine suca i pogubiti sve njegove knezove s njim,˝ govori Gospod

1. U 2,1-3 prorok objavljuje Božju kaznu nad Moabom, bratskim narodom sa Amonom i srodnikom sa Izraelom sa Lotom.
2. Neprijateljstvo prema Izraelu pokazali su Moapci za vrijeme Bileama. U natpisu na moabskom kamenu Meša stoji sljedeće: ˝Ja sam podigao ovo mjesto u Korku za Kemoša … jer me je on spasio od svih kraljeva i učinio da pobijedim sve moje neprijatelje. Amorija kralj u Izraelu pritiskivao je Moab mnogo dana, jer se Kemoš gnjevio na svoju zemlju.˝
˝Jer ću spaliti i pretvoriti u vapno kosti kralja Edoma,˝ Ovo opoganjenje tijela edomskog kralja (2. Kra 23,16; Jer 8,1.2) smatralo se kod Izraelaca velika nemilost i poniženje. Inače se nigdje ne spominje. Ali prorok ovdje naročito ističe ovo opoganjenje i zato ono mora da ima neku vezu sa postupanjem prema Božjem narodu. Ovo se izgleda dogodilo u vrijeme kad su se Edomci ujedinili sa Joramom i Jozafatom protiv Meše, moapskog kralja. (2. Kra 3,7.9). Jeronim spominje hebrejsko predanje, da su Moapci poslije ovoga rata u kome su Edomci pomagali Izraelu iskopali tijelo edomskog kralja da bi ga opoganili iz osvete.
Kerijot je bio jedan od glavnih gradova i Moabskoj zemlji. (Jer 48,24.41) Ovaj grad se spominje i na moapskom kamenu. Kazna Moaba će biti uništenje glavnog grada vatrom.
3. Ovdje se za vladara upotrebljava ime ˝sudac˝ jer je on glavni vođa naroda. On i sve starješine u narodu bit će istrijebljene.
7. Kazna nad Judom (2,4.5)

Tako govori Gospod: ˝Zbog tri zlodjela Moaba i zbog četiri, neću opozvati svoju odluku: Jer su odbacili zakon Gospoda i nisu držali njegove uredbe i zavele su ih njihove laži, za kojima su išli njihovi očevi,
zato ću poslati vatru na Judu, koja će spaliti palače u Jeruzalemu.˝

4. Pošto je objavio kaznu nad svim okolnim narodima prorok Amos sada prelazi na glavnu temu svoga proročanstva. On prelazi na Božji narod i iznosi kaznu nad njima. Izraelci su odbacili veću svjetlost nego što su je dobili mnogobožački narodi, zato že njihova kazna biti veća. Amos najprije u st. 4 i 5 proriče o Južnom kraljevstvu i onda najzad, prelazi na glavni predmet proročanstva o Sjevernom kraljevstvu u st. 6-8.
˝Jer su odbacili zakon Gospoda.˝ Zakon (Tora) je opće ime za sve zakone i naredbe koje je Bog dao svom narodu. Mnogobožački narodi su bili osuđeni zbog neprijateljstva prema Božjem narodu i gaženju savjesti, ali Juda se ovdje osuđuje i kažnjava zbog nepoštivanja Boga i njegovog zakona. On je pred Bogom više odgovoran nego drugi narodi. Čekajući Judu tj., svoj vlastiti narod, prorok Amos jasno pokazuje Božju pravičnost i neporočnost.
Judine laži kojima su se oni sami prevarili bili su idoli kojima su služili umjesto Boga.
5. Ovo se proročanstvo ispunilo prvi put kad je kralj Nebukadnezar razorio i zapalio Jeruzalem 586. god. pr. Krista. (2. Kra 25,8.9; Jer 17,27; Hoš 8,14). Drugi put su rimski vojnici vojskovođe Tita zapalili Jeruzalem i hram 70. god. pr. Krista.
8. Kazna nad Izraelom (2,6-16)

Tako govori Gospod: ˝Zbog tri zlodjela Izraela i četiri, neću opozvati: Jer su prodali pravednika za novac i sirotog za par cipela;
oni, koji žarko čeznu da vide na glavi siromaha prah i koji iskrivljuju put krotkoga; i čovjek i njegov otac idu istoj bludnici da obesčaste moje sveto ime;
i pružaju se pored svakog oltara na založenim gornjim haljinama, i u domu svog Boga piju vino od novca kazni.

6. Kao vrhunac vijesti za razne narode, prorok Amos sada objavljuje Izraelu njegovu nepravdu, surovost, raskoš i idolopoklonstvo. Božje proricanje na kraju se baca svom svojom silinom na zločesti Izrael. Bog preko proroka Amosa ne osuđuje toliko Izraela za ˝odbacivanje Gospodnjeg zakona˝ kao kod Jude, jer ga oni nisu svakako više ni poznavali, nego spominju nepravdu i nasilje nad drugima. On je najgori od svih okolnih naroda jer je pravdu i pravo bogoslužje obesčastio. Podmićuju suce, osuđuju nevine, predaju siromašne nizašto u ruke bogatašu.
Sandale su bile skupe u ono vrijeme. To je bio dokaz da su bili gramzivi i nemilostivi. Surovost i nemoral idu zajedno.
7. Oni nemilosrdno pritješnjuju siromahe. Ova slika koja se ovdje iznosi prikazuje želju onih koji pritiskuju siromahe da ih vide slomljene na zemlji ili da stave u tako bijedno stanje da posipaju po svojim glavama prah. (Job 2,12)
˝Smjerni˝ su ponizni, miroljubivi i pobožni ljudi, nasuprot oholima, samopouzdanima i onima kojima Bog nije potreban u životu. Oni ovakve gaze i odriču im sva prava.
8. Ove, ovako uzete ˝haljine˝ bile su široki ogrtači siromašnih koje su oni nosili danju i noću i sa njima se pokrivali. Ako netko siromašnima uzme ovu odjeću kao zalog, on treba da mu je vrati do noći (Izl 22,26.27; Pz 24,10-13). Prorok ovako optužuje bezdušne bogataše koji lišavaju siromašne najpotrebnijeg i tako gaze zakon.
Oni isto piju vino koje su oduzeli od oglobljenih.
˝U domu svog Boga.˝ Ovdje je riječ o Božjem domu u kome je Izrael služio Bogu u vidu zlatnog teleta. Ovo bogoslužje je bilo uvedeno u Sjevernom kraljevstvu kad se Izrael odvojio od Jude pod vođstvom Jeroboama I. (1. Kra 12,25-33)

A ipak sam ja istrijebio pred njima Amoreje, koji su bili visoki kao cedri i jako kao hrastovi; i poništio sam njegov rod odozgor i njegov korijen odozdol.
A ipak, izveo sam vas iz zemlje egipatske i vodio vas četrdeset godina kroz pustinju, da biste zaposjeli zemlju Amoreja.
I podigao sam proroke između vaših sinova, nazireje od vaših mladića. Nije li tako djeco Izraela, govori Gospod?
Ako li ste vi davali vino nazirejima da piju, i zabranjivali prorocima i govorili: ˝Ne prorokujte!˝
9. Gospod ukorava Izrael zbog njegove nezahvalnosti za zaštitu i dobro koje im je On učinio. Bog je prognao Amoreje i druge narode u Kanaan zbog njihovih zločina. Može li Izrael očekivati da izbjegne njihovu sudbinu?
Amoreji je opće ime za stanovnike Kanaana koje su Izraelci potisnuli ili protjerali kad su zauzeli ovu zemlju. (Post 15,16; Još 3,10; Sc 1,34)
10. ˝A ipak, izveo sam vas iz zemlje egipatske.˝ Ovdje Gospod još jednom naglašava da je On to učinio. Oslobođenje iz Egipta i vođenje kroz pustinju se spominju kao dokaz naročite naklonosti i zaštite koju je Bog ukazao svom narodu. Izgleda da se prorok Amos i oni koji su ga slušali bili dobro upoznati sa Petoknjižjem gdje se o ovom mnogo govori.
11.12. Bog preko proroka objavljuje svoju volju (Br 12,6) koju su oni objavljivali narodu. Nazireji su se savjetovali da se odreknu žestokih pića, brijanja i da se čuvaju obredne nečistoće. (Br 6,2-7)
Umjesto da narod koristi život ovih posvećenih ljudi, on je nagovarao nazireje da prekrše svoj zavjet, a umjesto da prihvati svjedočenje proroka, on je odbacio opomenu i vijesti i često zlo postupao preme Božjim poslanicima. Nezahvalni i neposlušni narod nije podnosio one koji su svojim životom osuđivali njegov loš život.

Gle, pritisnut ću vas, kao što kola pritišću, koja su puna snoplja.
I neće uspjet bijeg brzome; i jaki neće ojačati svoju snagu, i junak neće spasiti svoj život;
I koji služi lukom neće se oduprijeti; i onaj koji je brz, neće uteći, i koji jaše na konju, neće spasiti svoj život;
I među junacima najsrčaniji, umaći će gol u onaj dan, govori Gospod.

13. Sam Bog opominje da će biti kažnjeni zbog ovih grijeha.
˝Gle, pritisnut ću vas.˝ Hebrejska riječ ˝uk˝ znači; potisnuti ili teturati se. Bog će ih potisnuti do zemlje ili učiniti da se teturaju pod pritiskom kazne kao što natovarena kola pritiskuju onoga koji je pod njima.
14-16. Oni koji su brzi neće naći mjesta da se sklone, niti jaki ostvariti svoje namjere. Nijedna se snaga ne može usporediti sa Božjom silom. Izraelci su radili sve suprotno Božjoj volji i pored dobra što im je Bog jednako činio.
U ovim stihovima prorok aludira na odvođenje u ropstvo. Ratnici će odbaciti sve što bi moglo smetati njihovom bjekstvu.

III PRORČKE VIJESTI IZRAELU
(Amos 3,1-6,14)

U Amos 3-6 iznose se u vidu ukora i prijetnji grijesi izraelskog naroda u pojedinostima. Bog pokazuje svojoj djeci veliku ljubav i pažnju, ali i traži od njih vjernost i pravdu (usp. Lk 12,47.48). Sud mora da počne od Božje kuće.

1. Pouzdanost proročke vijesti. (3,1-8)

Čujte ovu riječ, koju govori Gospod o vama, djeco Izraelova, o cijelom rodu, kojega sam izveo iz Egipta.
Govoreći: Samo sam vas poznao od svih pokoljenja zemlje; Zato ću pohoditi na vama sva vaša zlodjela.

˝Čujte, ovu riječ.˝ Ovo su riječi u početku 3.,4. i 5. glave ove knjige. Ove glave sadrže tri različite vijesti koje ukazuju jasno na grijehe Izraela i približavanje vremena Božje kazne za te grijehe. U prvoj vijesti Bog optužuje Izrael pred sudom Božanske pravde i ističe razlog rastavljanja između Njega i njegovog naroda. Glavna misao ove vijesti nalazi se u 3. stihu.
Sve ovo se odnosi na svih dvanaest plemena kojima je Gospod kokazao svoju naklonost kad ih je ˝izveo iz zemlje Egipatske.˝ (2,10). Ipak sve ovo što se objavljuje odnosi se naročito na Sjeverno kraljevstvo.
2. Bog je bio u naročitom odnosu prema Izraelcima. Ali, kad je Izrael, kao narod odbio da živi po Božjoj volji i snosi odgovornost na povlašteni položaj bio mu je oduzet i predan Božjem duhovnom narodu, na zemlji, Kršćanskoj crkvi. Mi smo vjerom i našim duhovnim rođenjem ušli u Božju duhovnu obitelj. Sad smo Božji sinovi. (1. Iv 3,1) i ˝sunasljednici Kristovi˝. (Rim 8,7) Zato mi preuzimamo sva preimućstva ove obitelji.
Zbog ovih visokih preimućstava i velike svjetlosti koja je osvijetlila njihov put, Gospod će naročito kazniti Izrael za njegova bezakonja. Glavno bezakonje u Sjevernom kraljevstvu bilo je otpad. (3,14; 4,4; 5,4.5)
U ovoj glavi se čini naročiti ukor i prijeti kaznom zbog velike moralne pokvarenosti, poroka i raskoši s jedne strane, a zanemarivanje običnih dužnosti prema bližnjima, s druge strane. Prorok Amos strogo osuđuje velike i bogate zbog nemarnosti i zloupotrebe njihove moći i uticaja.
Naročita vjera koja je ujedinjavala Izrael s Bogom učinila ga je još odgovornijim. Upravo zato što je ovaj narod izabran i povlašten, Bog će ga kazniti, jer mu je krivica velika.

Mogu li ići dvoje zajedno, a da se ne dogovore?
Riče li lav u šumi, ako nema plijena? Pušta li mladi lav svoje glasove iz svoje jazbine, ako nije nešto uhvatio?
Pada li ptica u zamku na zemlji, ako nije položena zamka? Diže li se mreža sa zemlje, ako se ništa nije uhvatilo?
Ili, hoće li truba trubiti u gradu, a narod da se ne prestraši? Ili dogodi li se neko zlo u gradu, ako ga Gospod ne bi poslao?
Jer Gospod, Svemogući, ne čini ništa, a da ne objavi svoju tajnu svojim slugama, prorocima.
Lav je riknuo, tko se neće uplašiti? Gospod, Gospod je rekao, tko neće prorokovati?˝

3. Kao što dva čovjeka ne mogu ići zajedno ako nemjau iste ciljeve pred sobom, tako isto i Gospod objavljuje da ovako ne može više ići sve dokle god je Izrael prionuo za bezakonje. ˝Ići˝ za Bogim znači biti u dobrim odnosima i imati dobre nvike što je izraz ovih odnosa. To je zajednica koja se zasniva na uzajamnom skladu i istom duhu. Dva čovjeka moraju da idu u istom pravcu ako žele da zajedno idu.
4. Prije izgovaranja suda nad Izraelom, prorok iznosi neke usporedbe. Na ovaj način potvrđuje istinu da svaka posljedica ima svoj uzrok. Lav užasno riče kada napada svoju žrtvu. Isto tako kad Bog podigne svoj glas preko svog proroka, narod treba da je siguran da će ga Bog kazniti.
5. Kao što ptica ne može da se uhvati ako nije namještana mreža, tako isto i grešnik koji se uhvatio u mrežu bezakonja ne može da izbjegne svoju kaznu. Ove mreže su bile u vezi sa nekom zamkom koja kad se dodirne mreža uhvati ptica.
Kao što se mreža ne može zatvoriti ako ništa nije uhvaćeno, tako i prorok ne bi objavio Božju kaznu da krivci nisu zaslužili.
6. Truba načinjena od ovnovskog roga je služila za razne signale. Kad iznenada zatrube trube u gradu građani se uplaše. Tako isto će i vijest proroka Amosa da prouzrokuje uzbunu.
Izraz ˝zlo˝ označava neku nesreću, žalost ili kaznu. Ovdje se propast Izraela i osvajanje glavnog grada, Samarije, prikazuje kao da dolaze od Gospoda. (Iza 45,7) Neprijatelj može da bude oruđe u Božjoj ruci (Is. 10,5 PK 291).
7. Sva zla kojima prijeti se doći će na Izraela ali Bog najprije šalje opomene narodu preko svojih proroka. Ovo potvrđuje da je Bog milostiv. Bog otkriva kazne koje će poslati u nadi da neće morati to da učini. Bog je opomenuo faraona prije nego što je poslao zla na Egipat. Prije nego što su Rimljani razorili Jeruzalem, Isus je prorekao uništenje ovog grada i razorenja hrama. – I danas prije Kristovog dolaska i propasti ovog svijeta Bog nas ozbiljno opominje preko njegove Riječi i Duha proroštva.
Iako je Izrael prijetio prorocima, da ne prorokuju (2,12), Bog objavljuje da će nastaviti da unaprijed objavljuje svoju volju preko svojih vjesnika, proroka. Oni nisu samo njegove vjerne sluge nego i povjerljivi ljudi kojima On povjerava njegove namjere i preko njih objavljuje svoje opomene i savjete.
8. Kao što rika lava izražava strah kod ljudi i životinja, tako isto Božja riječ ima uticaja na proroke, zato oni ne mogu da ne govore ono što im Gospod kaže. Lav u šumi je Bog, a Izrael žrtva koju lav vreba. Plijen je već uhvaćen u mreži.
Proroci kao Božje sluge, kojima Gospod unaprijed otkriva svoje namjere i tajne u saglasnosti su sa svojim Bogom i idu sa njim ka istom cilju. Zato narod treba da se probudi i prihvati Božju volju objavljenu preko proroka.
2. Kazna je neizbježna, jer se Izrael nije pokajao. (3,9 – 4,13)

Objavite u palačama u Asdodu i u palačama u Egiptu i recite: ˝Skupite se na brdima Samarije i vidite veliki metež u njezinoj sredini i tlačenja u njezinoj unutrašnjosti!˝
Oni koji ne znaju što je činiti pravo, govori Gospod, gomilaju nasilje i grabež u svojim palačama.
Zato tako govori Gospod: ˝Neprijatelj će opkoliti zemlju, poništiti tvoju silu, i opljačkati tvoje palače.˝
Tako govori Gospod: ˝Kao kad pastir istrgne dvije noge ili komad uha iz ralja lava, tako će se izbaviti djeca Izraelova koja sjede u Samariji na uglu ležaja i na divanu.˝

9. Prorok Amos na ovaj način poziva mnogobošce da promatraju bezakonje u Izraelu. Dvorani i moćni u Asdodu (Filisteji) i Egiptu pomagali su Izraelu u uvođenju ovakvog dvorskog života.
Samarija, glavni grad u Izraelu bio je podignut na brežuljku usred ravnice koja je bila okružena brdima. Prorok slikovito poziva promatrače da se sakupe sa svih strana i da promatraju ˝naredbe˝ i nosilje u gradu, što je čudnovato čak i ovim mnogobošcima.
10. Stanovnici Samarije i Izraelci zaboravili su pravdu koja je temelj društvenog poretka i zaštite. Duhovno slijepi, grešnici, ne samo da ne znaju da učine dobro nego i ne mogu da ga shvate.
11. Ovaj se stih odnosi ili na asirskog kralja Salamansara, koji je više puta napadao Izrael i opsjedao Samariju. (2. Kra. 17,3-6; 18,9-12) ili na njegovog sljedbenika Sargona koji izvještava da je osvojio grad i pokorio stanovnike.
12. Božja kazna će biti tako opća da će svi, osim malog ostatka Izraelaca, da iskuse ovu kaznu. Ova slika potpuno odgovara jednom pastiru kao što je bio prorok Amos.

Čujte i posvjedočite u domu Jakova, govori Gospod, Bog nad vojskama.
U dan kad ću pohoditi Izraelove prijestupe na njemu, kaznit ću i oltare u Betelu; i odsjeći ću rogove oltara i baciti na zemlju.
Razorit ću zimsku kuću zajedno s ljetnom kućom; i poništit će se bjelokosne kuće, iščeznit će mnoge kuće, govori Gospod.

13. Izgleda da su ove riječi upućene mnogobošcima koji su trebali da potvrde grijeh u Izraelu (v. st. 9). Oni su trebali da posvjedoče da je tako. Samo u ovom stihu u Starom zavjetu nalazi se ova puna titula.
14. Bog će kazniti Izrael za njegove grijehe. Tom prilikom će se uništiti i ˝oltari u Betelu.˝ Jeroboam I je prvi podsigao otpadnički žrtvenik. (1. Kra 12,26-33) Njegovi sljebenici su to dalje nastavljali.
˝Odsjeći ću rogove oltara.˝ Na četiri ugla žrtvenika nalazili su se rogovi (Izl. 27,2). Ovaj žrtvenik koji je služio za idolopoklonstvo dijelt će istu sudbinu kao i idolopoklonici. Ovaj stih spominje uništenje ˝Betelskih oltara˝ kao nedostojnog takmaca jeruzalemskom hramu i žrtveniku, koje Bog jedino priznaje.
15. Zimski i ljetnji kraljev dvorac bit će uništeni (Jer. 36,22) kao i ˝bjelokosne kuće.˝ Arheologija je potvrdila da su mnoge kuće bogatih u ono vrijeme iznutra obložene slonovačom.

4 (1-3)

Čujte ovu riječ, krave bašanske, koje ste na brdima Samarije, koji ugnjetavate siromahe, krivo činite ubogima, i govorite svojim gospodarima. ˝Donesite da pijemo.˝
Zakleo se, Gospod, Gospod, svojom svetosti: ˝Gle, doći će dani na vas kad će vas izvlačiti kukama, i vaše potomstvo ribarskim udicama.
Izlazit ćete kroz pukotine zida, ne obazirući se nikamo, i bit ćete bačene u Harmon, govori Gospod.˝

1. Nije jasno da li pod izrazom ˝krave˝ prorok misli na raskošne žene u Samariji ili na muškarce raznježenog karaktera. Ipak u st. 1-3 proizlazi da Amos ovdje govori o raskalašenim vođama i raskošnim ženama u Samariji.
Bašan je pokrajina na sjeveroistoku Palestine, istočno od Jordana. Ova pokrajina je poznata kao zemlja sa odličnim pašnjacima i mnogo stoke. Prirodno je da Amos kao pastir daje ovakvu usporedbu.
Samarija je smještana na brežuljku po imenu Šemerova gora. Otuda je Samarija dobila svoje ime (1. Kra 16,24)
˝Koji ugnjetavate siromahe, krivo činite ubogima.˝ Ove se riječi odnose na nasilje ovih raskošnih žena, koje sve ovo savjetuju svojim muževima da bi dobile sredstva za svoj raskoš i razvrat. Primjer za ovo je bila Jezabela. Riječ gospodarima može se odnositi na njihove muževe ili vođe u narodu.
2. Bog se zaklinje svojom svetošću da će da kazni Izraela zbog njegove nesvetosti. On ne može vječno da podnosi nepravdu i nasilje. Njihovi neprijatelji, koji su oruđe u Božjim rukama, izvršit će kaznu. Izrazi ˝kuke˝ i ˝udice˝ pokazuju da će oni da budu potpuno pod neprijateljskom vlašću. Oni će biti pohvatani kao životinje i ribe da bi ih iništili. Kad je riba uhvaćena na udicu to je velika muka za nju, naročito ako se opire.
3. Kao što stoka izlazi kroz otvore na ogradi, tako će i Izrael izlaziti u očajanju, kad Samarija padne. Svako će ići pred sobom naprijed, jer neće moći da pobjegne. Tako će otići u ropstvo.
Hebrejska riječ ˝Harmon˝ nema određeno značenje. LXX prevodi posljednji dio ovog stiha ovako: ˝I vi ćete biti bačeni na brdo Reman.˝ Uopće teško je da se zna smisao ovih riječi, ako nije ovdje riječ o mjestu u koje će biti odvedeni u ropstvo.

Idite u Betel i giješite10! U Gilgalu, i umnažajte prijestup! I donosite u jutro svoje žrtve, svakog trećeg dana11 svoje desetke;
I dimite kruh s kvascem za zahvalnu žrtvu, i objavite dobrovoljne prinose! Jer tako volite činiti, djeco Izraelova, govori Gospod, Gospod.
Zato sam vam dao također da vaši zubi ostanu čisti u svim vašim gradovima, i bude nedostatak kruha u svim vašim mjestima; a ipak se niste vratili k meni, govori Gospod.
Oduzeo sam vam kišu tri mjeseca prije žetve; i dao vam kišu tri mjeseca prije žetve; i dao sam kišu na jedan grad, a na drugi ne, jedno polje je bilo natopljeno, a polje, na kojem nije bilo kiše, osušilo se;
I dva, tri grada išli su u drugi da piju vode, i nisu bili siti. A ipak se niste vratili k meni, govori Gospod.
Udario sam vas sa snijeti i glavnicom u žitu; a skakavci su požderali velik broj vaših smokvika i maslinjaka. A ipak se niste vratili k meni, govori Gospod.
Poslao sam među vas pošast, poput kuge u Egiptu; ubijao sam vaše mladiće mačem, dok su konji bili istovremeno zarobljeni i odvedeni kao plijen, i napunio sam vam nosnice smradom vaših tabora. A ipak se niste vratili k meni, govori Gospod.
Izveo sam preokret među vama, kao što je Bog izveo obaranje Sodome i Gomore, a vi ste bili kao ugarak spašen iz vatre. A ipak se niste vratili k meni, govori Gospod.
Zato ću ti tako učiniti, Izraele. Jer ću to učiniti s tobom, Izraele, pripravi se da sretneš svog Boga!
Jer gle, onaj koji stvara brda i vjetar, objavljuje ljudima što je njegova misao; koji stvara zoru i mrak, koji hoda po visinama zemlje: Gospod, Bog nad vojskama, njegovo je ime.

4. Prorok sad govori protiv formalizma u ironiji. Izraelci su naročito pokazivali revnost za žrtve i desetak, ali su zanemarivali što je pretežnije od toga: dobrotu, milost i pravdu. Ovo nas podsjeća na Isusove optužbe protiv farizeja. (Mt 23,23 i dalje…)
˝Idite u Betel.˝ Prorok Amos ironično poziva Izrael da vidi njihovu predanost za idolopoklonstvo. Betel se naročito spominje zato što je on bio naročito mjesto njihove idolopokloničke službe (3,14). Za Gilgal vidi Hoš 4,15
Izraelci su predano obavljali idolopokloničku službu po uzoru na levitsko bogoslužje. Amos govori u ironiji ne toliko o svakodnevnom prinošenju žrtava koliko o žrtvama pojedinaca koje se nisu prinosile dnevno. Ali ova predanost nije dokaz prave pobožnosti. Spoljašnja forma i običaji se često ne podudaraju sa našom osobnom pravdom u životu, ali oni umiruju našu savjest. Ovakvo stanje Amosovog doba, bit će izrazito i stanje u vrijeme pred Kristov drugi dolazak. (v. 2. Tim 3,1.5) Kazna za grijeh vjerske prirode je mnogo lakša nego razapinjanje tijela i napuštanje grijeha. Ona uspavljuje prijestupnika i pruža mu zadovoljstvo.
˝Trećeg dana12 svoje desetke.˝ LXX prevodi: ˝Svakog trećeg dana.˝ U izvorniku stoji doslovno ˝tri dana.˝ Prorok optužuje narod u jakoj ironiji, da svoje desetke donose svaka tri dana. Dakle, Izraelci prinose, svoje žrtve svakog dana i daju desetak svaki treći dan, ali oni ne mijenjaju svoje srce, ne pokazuju pravo pokajanje. Sve to svjedoči o sve većem otpadu.
5. Zakon naređuje da se ništa što se prinosi žrtvovanje na žrtvenik ne mijesi s kvascem. (Lz 6,17) Kolači koji se mijese s kvascem i prinose se, ne stavljaju se na žrtvenik da izgore nego pripadaju svećeniku koji obavlja službu. (Lz 7,13.14). I ovdje prorok ironično optužuje narod zbog njihove samovoljne predanosti. Oni ne samo stavljaju na žrtvenik kolače sa kvascem nego i pokazuju kako su darežljivi i prinose na žrtvenik i ono što je po zakonu određeno za drugu upotrebu.
Prorok dalje optužuje narod da objavljuje i razglašava kako oni sve to čine dobrovoljno a ne usljed neke prinude. Oni se hvale da vole da daju. Ali njihova se vjera sastojala u spoljnjem obliku bogoslužja, jer su zaboravili da je ˝poslušnost bolja od žrtve.˝ (1. Sam 15,22)
6. ˝Da vaši zubi ostanu čisti.˝ Ovo je slika gladi koju je Bog poslao po svim gradovima u Izraelu kao što se dalje u ovom stihu kaže: ˝Da bude nedostatak kruha u svim vašim mjestima.˝ Narod je već ranije bio obaviješten da glad može da nastupi kao posljedica otpada. (Lz 26,14-20; Pz 28,47.48).
Bog je dozvolio da nastane glad, suša, bolesti, kuga i nevolje ali Izrael je odbio da se vrati Bogu. Kad su se riječi pokazale bezuspješne, Bog je upotrijebio kazne. Ali ni one nisu pomogle. Zato se ovdje kaže: ˝A ipak se niste vratli k meni, govori Gospod.˝
7. Bog im je uskratio kišu tri mjeseca pred žetvu. Prva kiša je u jesen, krajem listopada ili početkom studenog. Ona prati sjetvu, zatim u prosincu ponovo počinje kiša koja traje do ožujka. Ona priprema žetvu. Kada ona izostane žetva propadne.
8. Zbog suše bila je velika nestašica vode. Mnogi su morali da idu daleko da dobiju vodu. Ova suša je umorila i iscrpila narod.
9. Usljed suše i jakog istočnog suhog vjetra biljke i drveće se osušilo. Osim toga Bog je poslao i medljiku. Ovo je bolest od koje zrno postaje blijedo, žuto i bez ploda. Ni gusjenice tj. skakavci su napadali vrtove, vinograde i plodna drveća. Ali, oni se nisu obratili.
10. Zatim je došao onaj ponor (kuga) koji se javlja u Egiptu. – Mnogi su mladi poginuli u ratu sa Sirijcima a konji odvedeni. Usljed pomora mnogi su umirali a leševi nisu bili sahranjivani, te se podizao smrad. Ali oni se ne obratiše.
11. Hebrejska riječ ˝hafak˝ je upotrijebljena da se opiše uništenje Sodome i Gomore. Usporedba propasti Izraela sa uništenjem Sodome i Gomore otkriva veličinu njihovog grijeha i prema tome i kazne. (usp. Iza 1,9.10)
˝Kao ugarak spašen iz vatre.˝ Ovo je biblijski izraz koji znači izbavljenje iz neminovne propasti. Ugarak izvađen iz vatre već je počeo da gori. (Zah 3,2; 1. Kor 3,15; Jd 23). Alli oni se ne pokajaše.
12. Ova Božja strogost može da nagna narod da se pokaje. Bog pokušava sve da spasi prije nego što kazni. Kad dobro ne pomogne, Bog šalje kaznu. On ne želi uništenje nego da im se otvore oči, da vide svoje bezakonje i pokaju se.
˝Izraele, pripravi se da sretneš svog Boga! Ova proročka riječ znači, da budu spremni na kaznu. Oni koji se pokaju, bit će im oprošteno, i uživat će Božju zaštitu u vrijeme kazne.
Ovaj stih je temelj druge vijesti proroka Amosa. On opominje Izrael, da je On spreman na sud nad svojim narodom. Ovo se njima unaprijed objavljuje da bi se pripremili. Ove riječi nisu nikakvo ohrabrenje nego prijetnja ali i poziv svom narodu da se vrati.
13. U ovom stihu se uzdiže Božja sila i nadmoćnost. Ona se ovdje prikazuje u ljudskom obliku i djelovanju. Bog kao Tvorac upravlja svim na svijetu, i najveći su pod njegovom kontrolom.
U Njegovoj službi su sve prirodne sile.
˝Objavljuje ljudima što je njegova misao.˝ Ovdje je riječ o ljudskim mislima a ne Božjim. Bog u svom sveznanju objavljuje čovjeku njegove misli prije nego što se on izjasni svojim riječima. Katkad Bog to čini preko ljudske savjesti, nekad On to čini preko svojih proroka koji, nadahnuti, otkrivaju ljudima njihove pobude i pravo stanje srca.
Starozavjetni pisci često govore o Bogu kao ˝Gospodu nad vojskama˝ (Jer 7,3) ali prorok Amos to naročito čini jer je Bog Tvorac. On objavljuje Onog koji je nad svim. Ne samo Onoga koji je Bog Izraelov nego kao Boga i vladara svemira.
3. Plač i poziv na pokajanje (5,1-27)

Čujte ovu riječ, ovu tužaljku koju izričem nad vama, dome Izraela!
Pala je djevica Izrael, neće više ustati; pružila se na svojoj zemlji, nitko je ne podiže.
Jer tako govori Gospod, Jahve: ˝U gradu iz kojeg je izlazila tisuća, ostat će stotina, a iz kojeg je izlazila stotina, ostat će deset, za dom Izraela.˝

U 5,1-3. prorok Amos plače usred cvjetanja Izraela zbog njegovog pada. Pošto je prorok izgovorio zla koja će doći na buntovnički Izrael, on sada mijenja svoj ton kao žalosni promatrač ispunjenja onoga što je prorečeno.
1. Ovo je treća od tri vijesti proroka Amosa (3,1; 4,1;5,1). Smisao ove vijesti nalazimo u 5,4.
2. Djevojka (djevica) je izraz za Izrael i pored njene nevjernosti Bogu. To je zato što se Bog nježno starao o njoj i čuvao je od neprijatelja.
3. Ovaj stih pokazuje kako će velika kazna biti za Izrael. Samo desetina stanovnika u gradu će ostati u životu.

Jer tako ogovori Gospod domu Izraela: ˝Tražite me i živite.
A ne tražite Betel i idite u Gilgalu, i ne idite u Beeršebu; jer će se Gilgala odvesti i Betel poništiti.
Tražite Gospoda i živite, da on ne prodre u dom Josipa kao vatra i spali ga, a u Betelu ne bude nikoga da je gasi.
Pretvorili su pravdu u pelin i bacaju je na tlo – ;
Tražite onoga koji je stvorio Vlašiće i Orion, i koji mijenja smrtnu sjenu u jutro i dan potamnjuje u noć, koji zove vode mora i izlijeva ih na površinu zemlje: Gospod je njegovo ime;
koji podiže pustošenje na jakoga i razaranje na tvrđavu.

4. St. 4-6 sadrže opravdanje za uništenje i posljednji pokušaj da se to izbjegne. Bog hoće, u svojoj bezgraničnoj milosti, da zaboravi prošlost, ako se Izrael okrene Bogu. Gospod voli kad se grešnik obrati k Njemu jer onda njegovi napori oko nas imaju pozitivnih rezultata. Sve dok sud ne pogodi grešnika prijetnje su samo sredstvo opomene. St. 4 je temelj prorokove treće vijesti. Ako Izrael bude tražio Bpga ono što je rečeno neće se dogoditi. Riječ ˝živite˝ je obećanje onima koji traže Boga svim srcem.
5. Betel i Gilgala su središte idolopokloničke službe. (Hoš 4,15; Am 4,4). Beeršeba je bio grad 80 km kužno od Jeruzalema. I ovaj grad je bio ponekad mjesto idolopoklonstva (2. Kra 23,8) i Izraelci su ga posjećivali iako je izvan njihove zemlje (8,14)
˝I Betel poništiti.˝ Prorok Amos objavljuje da Betel, što znači doslovno ˝Božji dom˝, nije samo Bet – Aven (kuća grijeha ili kuća zle sile Hoš 4,15) nego i ˝ništa˝. Drugim riječima, Betel umjesto da postane mjesto bogoslužja pravom Bogu, postao je kuća idola i zato će biti ˝ništa˝ tj. ˝uništen.˝
Od tri grada koja se spominju kao središte idolopokloničke službe, prorok spominje samo dva da su osuđeni na uništenje. To je, izgleda, zato što Beeršeba nije bila na teritoriji deset plemena zato prorok ne spominje njenu sudbinu. Kad je Izrael pao, Beeršeba nije bila uništena.
6. ˝Tražite Gospoda i živite.˝ Bog poziva narod: ˝Tražite me.˝ Mene tražite a ne mjesta lažnog bogoslužja. Gospod naglašava njegovu obećanu milost grešnicima da ne bi u očajanju išli iz grijeha u grijeh.
Kad Bog kažnjava, On je kao vatra koja sve pali. Bog želi da se svi ljudi spase, ali svatko tko je odlučio da i dalje ide svojim zlim putem ne može da izbjegne Božju pravednu kaznu.
˝Da on ne prodre u dom Josipa kao vatra.˝ Josip je Efraimov otac. To je bilo glavno pleme u Sjevernom kraljevstvu. (Hoš 4,17) Dakle, izraz ˝dom Josipa˝ je isto što i Izrael.
7. Pelin je biljka sa vrlo gorkim okusom. Ovo je slika kako je moralna pokvarenost bila velika u Izraelu. Oni su pravdu pretvorili u gorku nepravdu i tako je oborili.
8. Hebrejska riječ ˝kirma˝ označava sazviježđe Plejade (Job 38,31), a riječ ˝kesil˝ (Job 9,9) ooznačava sazviježđe Orion.
Riječi: ˝Koji mijenja smrtnu sjenu u jutro˝ je samo suprotno riječima iz st. 7 ˝pravdu u pelin i bacaju˝ i druge katastrofe, kao i na kišu koja se stvara od pare koja se podiže sa zemlje i mora.
9. Ovaj stih je nejasan u hebrejskom originalu; zato se i različito prevodi: ˝koji podiže pustošenje na jakoga i razaranje na tvrđavu.˝ (BĐ) ˝On čini da dođe pogibija na jake, da se obori pustoš na tvrđavu.˝ (IŠ) itd.

Oni mrze onoga koji izriče pravicu na vratima, i gade se na onoga koji govore pravo.
Zato što gazite siromaha i uzimate od njega dar u žitu, sagradili ste kuće od tesana kamena, a nećete stanovati u njima, sadili ste krasne vinograde, a nećete piti njihovo vino.
Jer znam da ima mnogo vaših prijestupa, i mnogobrojni su vaši grijesi; – tlače pravednika, uzimaju mito i izvrću pravicu bijednoga na vratima.
Zato mudar šuti u ovo vrijeme, jer je ovo zlo vrijeme.

U ovim stihovima prorok naglašava socijalnu nepravdu u tri vida: 1) Oni mrze Onoga koji oštro kažnjava grijeh, 2) ugnjetavaju siromašne i pravedne i 3) bogati iskorištavaju siromašne i traže mito.
10. Na istoku se dijelila pravda, davale obavijesti i trgovalo pred gradskim vratima. Prostor ispred glavnih vrata grada Samarije bio je veliki. (1. Kra 22,10; 2. Kra 7,1). Očevidni dokaz stanja u otpalom Izraelu je bio omalovažavanje i preziranje pravde.
11. Izgleda da je ovdje riječ o prisilnom davanju koje su primale vođe u narodu. Ovo što ˝uzimate od njega dar u žitu˝ odnosi se na interes za pozajmljen novac ili hranu.
Riječi. ˝ali nećete stanovati u njima˝ je opomena da će ih stići kazna. Ova izjava je sušta proturječnost onom obećanju o kome piše prorok Izaija. (Iza 65,22)
12. Ovo podmićivanje ne odnosi se samo na davanje novca da se na sudu nešto dobije, nego i na novac koji se davao da bi netko izbjegao kaznun na koju je osuđen zbog nekog zločina, iako zakon zabranjuje u Br 35,51 da se uzima otkup za život ubice.
Riječi: ˝izvrću pravicu bijednoga˝ pokazuje nemogućnost siromašnih da ostvare svoje pravo, zato što nije u stanju da plati.
13. Zbog ovakvog stanja pravedni i razumni ljudi morali su u ono vrijeme da šute. Vrlo je teško kada savjesni i pošteni ljudi ne smiju ništa da kažu, jer gruba sila vlada.

Težite za dobrim, a ne zlim da biste živjeli; i Gospod Bog nad vojskama, bit će s vama, kao što kažete.
Mrzite zlo, a ljubite dobro i sudite pravicu na vratima; možda će Gospod Bog nad vojskama, biti milostiv ostatku Josipa.

14. Prorok poziva Izraela da čini dobro, a ne kao što su oni bili naklonjeni da čine zlo. On ih, dalje, podsjeća da i oni mogu željeti da čine dobro, ako najprije ne napuste zlo. Ali, tko hoće da bude živ pred Bogom neka čini dobro.
˝Kao što kažete.˝ Od vremena kada je Izrael odlučio da izabere Gospoda i odbaci Baala (1. Kra 18,39) on je služio Jahvi samo po imenu pored idilopoklonstva. Proroci su se trudili da njegovo bogoslužje bude pravo bogoslužje srcem a ne samo imenom.
15. Bog je znao da većina u Izraelu neće da se pokaje ali ipak On nudi milost ˝ostatku˝. To znači da će samo malo njih da budu izbavljeni u vrijeme propasti njihovog naroda i grada. Možda ovdje prorok upotrebljava ime ˝Josip˝ umjesto ˝Efraim˝ zato da bi im skrenuo pozornost na pretke koji su primili Jakovljev blagoslov. Zbog toga ovaj ostatak treba da bude spašen.

Zato tako govori Gospod, Bog nad vojskama, Gospod: ˝Bit ću na svakom trgu jadikovke! I po svim ulicama govorit će se jao, jao! I zvat će ratara da jauče, i narikače da nariču;
I po svim vinogradima bit će jauk. Jer ću proći posred tebe,˝ govori Gospod.

16.17. Prorok ovdje misli na neki veliki pomor koji će proći svom zemljom. Pošto se bezakonje ukorijenilo u Izrelu, Božja kazna mora da dođe. Tada će da bude kuknjava i tamo gdje je uvijek bilo živo i veselo. Prorok opisuje kako ljudi napuštaju svoje poslove u polju i skupljaju se da oplakuju njihovu nesreću. Najamljeni su narikači koji znaju da pjeveju tužne, pogrebne pjesme. Tamo gdje su se nekad veselili, sada nariču.

Teško onima koji žele dan Gospoda! Čemu će vam dan Gospoda? Bit će tama, a ne svjetlo:
Kao kad netko uteče od lava i sretne ga medvjed; i dođe kući i nasloni ruku na zid, i ujede ga zmija.
Neće li dan Gospoda biti kao tama, a ne svjetlo, i mrak, a ne sjaj?

18-20. Amos opominje one koji se uzdaju u zavjet Izraela sa Gospodom i misle da Bog traži formalizam i nagrađuje one koji su takvi. Izraelci su očekivali da će im ˝dan Gospoda˝ donijeti oslobođenje od neprijatelja i veliko blagostanje. Izrael je očekivao da uživa naročiti položaj među narodima. Prorok ih opominje da će im taj dan donijeti sasvim nešto suprotno.
˝Čemu će vam dan Gospoda?˝ Prorok im kaže da, suprotno njihovom očekivanju, ˝dan Gospoda˝ bit će dan nevolje i pogibli zbog cijelog naroda, zbog njihovih grijeha. Oni će biti odvedeni u ropstvo.
Prorok ponovno opominje narod na st. 20 da se ne prevare i ne uzdaju u ˝dan Gospoda˝, da će im on donijeti neko dobro.

˝Mrzim, prezirem vaše praznike, i ne mogu mirisati vaše svečane skupove:
Jer kad mi prinosite paljenice i vaše jestive žrtve, nemam zadovoljstva u njima; i neću pogledati zahvalne žrtve od vaše ugojene stoke.
Ukloni galamu tvojih pjesama od mene, ne želim slušati igru tvojih harfi.
Ali pravda neka poteče kao voda i pravednost kao stalni tekući potok!
Da li ste mi prinijeli za četrdeset godina u pustinji žrtve i prinos, dome Izraelov?
Da, nosili ste šator svog kralja i svoje idole, zvijezdu vašeg boga, koju ste sami načinili.
Zato ću vas odvesti dalje od Damaska,˝ govori Gospod, Bog nad vojskama, njegovo je ime.

U ovim stihovima prorok Amos ustaje protiv formalizma i idolopoklonstva u Božjem narodu. (usp. Iza 1,12-14). Sustav žrtava i formalno bogoslužje može grešnika da dovede u zabludu. Oni mogu da misle da su svojim žrtvama i darovima izravnali račun sa Božjom pravdom. Proroci su bili oni koji su često ustajali protiv ovakvih pogrešnih shvatanja.
21. Vjerno obavljanje spoljnjih radnji neće privući Božju naklonost u vrijeme suda. Kod bogoslužja ne smije da se gleda samo na red i privlačnost bogoslužja isto kao i kod prehrane što se ne gleda na boju i oblik. Sadržina i duh su važni. Zbog njihovog lošeg života njihove svetkovine su bile samo izraz njihove prijetvornosti.
22. Riječi:˝Kad mi prinosite paljenice i vaše jestive žrtve˝ potvrđuje da su Izraelci stalno prinosili neke obredne žrtve prema Mojsijevom zakonu. Prinosi su bili jela ili zrna koja su se prinosila na žrtvu.
23. Pjesme koje su se pjevale za vrijeme bogoslužja bile su u Božjim ušima sam dreka zbog njihovog površnog i neozbiljnog bogoslužja. I sviranje na instrumentima nije imalo nikavu vrijednost pred Bogom. Psaltir (heb ˝nebalim˝) je bila harfa sa 12 žica. Vokalna i instrumentalna muzika je bio dio bogoslužja u hramu. (1. Ljet 16,42; 23,5; 25,6.7).
24. Sud tj. pravednost se opisuje kao tok rijeke koja ne presušuje u ljeto. Prorok je ovom lijepom usporedbom prikazao narodu svoju želju. Ova je njegova želja i danas u njegovom narodu.
25.26. Ovaj tekst je izazvao mnogo rasprava jer mu je značenje nejasno. U st. 25 postavlja se pitanje na koje se ne daje jasan odgovor. Na ovo se pitanje može trostruko odgovoriti: Da, oni su Bogu priniosili žrtve i darove, ali njihovo srce nije bilo tamo. To je bio samo formalizam. – Da, oni su to činili ali u isto vrijeme Izrael je služio egipatskim idolima koje su ponijeli sa sobom. Bog nije mogao prihvatiti njihovo djelimično bogoslužje. – Ne, oni nisu prinosili Bogu žrtve i darove. Mnogi se slažu sa ovim odgovorom, ali se njihovo tumačenje razlikuje. Jedni to objašnjavaju razvojem događaja. Oni misle da je Mojsijev zakon bio objavljen mnogo kasnije. Ovo je neprihvatljivo. Drugi misle da su životinje bile i suviše rijetke u pustinji da su se mogli obavljati svi žrtveni propisi. Najzad, kad ove stihove usporedimo sa Dan 7,42.43; Još 24,14; Ezk 20,8 i Još 5,4-7 možemo sa sigurnošću da tvrdimo, da je izraelski narod krenuo natrag u pustinji zbog nedostatka vjere i buntovničkog duha i zato živio dugo u otpadu u vrijeme kad nisu obavljali određene obrede i praznike. To je bio nevjernički i buntovnički narod osuđen na uništenje. Prorok Amos podsjećajući na ovo žalosno iskustvo u prošlosti, pokušao je da uvjeri svoje suvremenike, da će isti duh nevjerstva i bune kod njih proizvesti iste posljedice.
˝Da, nosili ste šator svog kralja i svoje idole, zvijezdu vašeg boga.˝ Hebrejska riječ ˝sikut˝ može biti da je osobno ime nekog boga ali može da znači i zaklon, šator. Riječi: ˝zvijezdu vašeg boga˝ može da se prevede ˝kralja vašeg.˝ Moloh (Milkom) je nadimak Saturna, koji se još naziva Adar ili Adrameleh. Sva ova imena označavaju ˝kralja.˝
Izgleda da se ovdje cilja na prorokove suvremenike koji su naginjali Asiriji i bili naklonjeni asirskoj službi nebeskim zvijezdama. Oni neće morati da nose svoje bogove, kad ih Gospod preseli ˝iza Damaska˝ (st. 27) tj. u Asiriju. – Nije nam poznato koji je Bog bio Hijum. Neki misle da ovo nije osobno ime nego označava podnožje idola.
˝Koju ste sami načinili.˝ Ove riječi otkrivaju razlog otpada. – samozadovoljavanje. Idolopoklonstvo je u suštini samozadovoljavanje ili samovolja. Prvi mučenik Stjepan spominje u svom govoru pred sanhedrinom ovo Amosovo proročanstvo. (Dan 7,42.43). On ovdje govori o Izraelovom idolopoklonstvu.
27. Bog je često kažnjavao otpade pomoću čovjeka, tj. zlih ljudi. (2. Sam 24,13; 2. Ljet 22,8; PK 291)
Damask je bio glavni grad Sirije na sjeveru. Dok se Asirci nisu pojavili Bog je upotrebljavao Sirijce da bi kažnjavao svoj narod. (2. Kra 13,7). Bog je bio izbavio Izrael od Sirijaca i čak im predao u ruke Damask. (2. Kra 14,23-28). Ali pošto je Izrael nastavio sa otpadom, Bog je podgao Asirce da kazne Izrael i odvedu ga ˝iza Damaska˝, tj. u daleku zemlju.
Teško onima koji ne misle na dan Gospodnji. (6,1-14)

Teško bezbrižnima na Sionu i sigurnima na brdu Samarije, velikašima, prvima među nacijama, u kojie se broji dom Izraelov!
Dođite u Kalnu i vidite, i idite odatle u Hamat, veliki grad i popnite se u Gat Filisteja: da li su odličniji od ovih kraljevstava? Da li je njihovo područje veće od vašeg područja?
Vi, koji odmičete zli dan i približavate vladavinu nasilja,
Koji ležite na bjelokosnim krevetima i ispruženi ste na svojim počivaljkama i jedete ugojene ovce iz stada i telad iz staje;
Koji pjevate uz zvuk harfe, i izmišljate, kao David muzičke instrumente;
Koji pijete vina iz čaša i mažete se najboljim uljima, a ne marite za ranu Josipovu.
Zato ćete biti na čelu onih koji idu u ropstvo, i prestat će veselje onih koji lijeno leže.

1. Ne samo Samarija nego donekle i Sion, bezbrižni su i osjećaju se sigurnim. Grad Samarija je bio smješten na brežuljku koji se uzdizao nad uzanom ravnicom. On je bio dobro utvrđen debelim zidovima i smatralo se da je neosvojiv. Njegov položaj je ulivao povjerenje da su stanovnici sigurni. Oni se nisu uzdali u Boga nego u svoju tvrđavu. Tvrđava je bila jaka jer je Asircima bilo potrebno da je drže dvije godine pod opsadom. (2. Kra 18,9.10)
Sion i Samarija su nosili ime ˝odlični od naroda.˝ (IŠ). Izrael je nosio ovu časnu titulu zato što ga je Bog izabrao da svijetu odnese znanje o nebeskom Bogu. Oni su trebali da budu uzor vođama ostalih naroda u pitanjima pravde i pravičnosti.
2. Kalna je svakako Kulani, grad blizu Arpada (Iza 10,9). Asirski kralj Tiglet – Pilezer III tvrdi da je zauzeo ovaj grad. Hamat je bio stari grad na rijeci Orontu. Isti asirski kralj dobijao je danak od ovog grada. On je izdvojio devetnaest krajeva ovog grada i dao ih svojim oficirima. Sargon II se hvalio da je uništio i korijen ovog grada. – Gat je jedan od pet glavnih filistejskih gradova. (1. Sam 6,17)
Ova tri grada prorok spominje Izraelu kao primjere naprednih gradova koji su bili uništeni. Oni su opomena i primjer nepokajanoj Samariji. Gat i Asdod je uništio Uzija i razrušio njihove zidove. (2. Kra 26,6). Asdod je kasnije bio ponovno sazidan, a Gat nestao u historiji poslije uništenja. Prorok Amos koji je bio suvremenik kralja Uzije, upotrebljava ovo kao ilustraciju sudbine koju čeka Samarija.
Gradovi spomenuti u ovom stihu su ili već u opadanju u vrijeme Amosa, zato se nisu mogli da usporede sa Sionom i Samarijom. Prorok pita Izraela da li ima pravo da očekuje bolju sudbinu nego što je bila sudbina Gata, Kalne ili Hamata?
Amos spominje Sion u isto vrijeme kao i Samariju da stanovnici Samarije ne bi proroka optužili za pristranost. Ali ovo se proročanstvo najprije odnosi na Samariju.
To je bilo doba materijalnog napretka i razvitka Samarije i Siona. Gdje je zahvalnost za Božije dobročinstvo? Oni su živjeli bezbrižno, uvjereni u svoju sigurnost. Nisu se brinuli za nevolje u narodu, zato će biti među prvima koji će biti odvedeni u ropstvo.
3. U svom grešnom uživanju oni su mislili da su zli dani Božjeg kažnjavanja daleko. Zato su vršili nasilje nad slabima i nezaštićenima.
4. Ovdje se više misli na ležaje ukrašene sa slonovačom na kojima su se bogati veselili uz dobro jelo i Gozbu. Ovaj jednostavan pastir i prikupljač divljih smokava (7,14) ovako opisuje uživanje i razvrat uglednih ljudi u Samariji. Za njih su se naročito gajila telad i uzimala najbolja jagnjad iz stada.
5. David je obraćao veliku pažnju na muziku i obrazovao horove koji su pjevali uz muzičke instrumente za vrijeme bogoslužja u Svetištu. (1. Kra 15,6; 3. Kra 23,2-5; 2. Kra 29,25-30).
6. Hebrjska riječ ˝mizrakim˝ označava velike pehare koji su se upotrebljavali za prelivanje vinom ili prskanjem krvlju. (Izl 38,3; Br 7,13; 1. Ljet 28,17; 2. Ljet 4,8.22). – Ovi knezovi i bogataši u svojoj obijesti upotrebljavali su ove pehare za vrijeme njihovih gozbi i time pokazali svoje nepoštivanje i bezbožnost.
Ovi razvratnici su, izgleda, upotrebljavali i onu kombinaciju mirisa koja je bila određena samo za bogoslužje. (Izl 30,23-25).
Izraelski narod je bio tako duboko utonuo u tjelesnost i uživanja da im propast skoro ni na um nije dolazila. Grešna sebičnost prouzrokovala je dva zla: nepoštivanje Boga i bezobzirnost prema bližnjima. – Tak je bilo i sa Adamom. Adam je zanemario Boga svojom neposlušnošću da ne jede sa zabranjenog drveta i postao bezobziran prema bližnjem kad je bacio krivicu za neposlušnost na ženu koju je volio. Isto tako ni skora propast ˝Josipovog doma˝ tj. Izraela nije ih mogla pokrenuti da se poprave i ostave uživanje i razvrat.
7. U Amos 6,7-11 objavljuje se kazna narodu za grijehe koji su spomenuti u 6,1-6. Pošto su odbačeni Bog će učiniti, da će Izrael morati da ide u ropstvo i nevolju. Izrael će biti prvo Hebrejsko kraljevstvo koje će poći u ropstvo. Tamo će oni prestati da priređuju svoje bogoslužbene gozbe (hebr. ˝mizrak˝) koje su se priređivale u čast nekom idolu.

Gospod, Gospod, zakleo se sobom, govori Gospod, Bog nad vojskama:˝Gadim se na oholost Jakova i mrzim njegove palače, i predat ću grad i sve u njemu.
I dogogit će se, ako ostane deset ljudi u jednoj kući, umrijet će.
I uzme li koga stric mu, ili koji ga treba spaliti da iznese kosti iz kuće i rekne onome u unutrašnjosti kuće: ˝Da li ima još netko tu?´ A on će reći: ´Nitko´ tada će kazati: ´Tišina, jer ne spominju ime Gospoda!´
Jer, evo, Gospod je zapovjedio, i srušila se velika kuća u razvaline i mala kuća u krhotine.
Jure li konji po stijeni, ili ore li se more volovima? Da ste promijenili pravicu u otrov i plod pravde u pelin,
I vi, koji se radujete ništavnosti i govorite: ´Nismo li svojom snagom stekli rogove?´
Jer gle, dome Izraelov, podignut ću natebe naciju, govori Gospod, Bog nad vojskama; i oni će vas tlačiti od ulaza Hamata pa sve do rijeke u ravnici.˝

8. Gospod koji ne voli oholost i razvrat, kaznit će strašno ovaj grad. Amos dalje iznosi uzbudljivu sliku, izgledalo je kao rat, opsada i prošla kuga.
Gadim se na oholost.˝ Hebrejska riječ ˝gaon˝ (uzvišenost, ponos, oholost) se odnosi na njihovu ponositost na njihove dvorce i ostale građevine (usp. Dan 4,30), koje su obično bile sagrađene nasiljem i nepravdom prema siromašnima.
9. Možda se ovih ˝deset ljudi˝ odnosi na Am 5,3, ostatak poslije ratova koje su Izraelci vodili u historiji. Izraelci nisu odjednom propali zbog nekog zla nego postepeno zato što nisu bili ujedinjeni.
˝Umrijet će˝ znači da ovih ˝deset˝ koji će se izbaviti u ratu da će poslije umrijeti od gladi ili zaraznih bolesti, naročito za vrijeme opsade Samarije.
10. Dva rođaka koji treba da obave posljednju dužnost umrlome, ne osuđuju se da spomenu Gospodnje ime. Rođak (stric) ulazi u kuću da obavi obred sahrane mrtvaca. – Neki misle da se ovaj obred sastojao u paljenju tamjana postavljenog blizu leša, dok drugi misle da je ovdje riječ o stvarnom spaljivanju mrtvih. Hebreji su redovno svoje mrtve sahranjivali ali u nekim izvanrednim slučajevima i spaljivali. (1. Sam 31,12; Lz 20,41). Spaljivanja su bila potrebna u ovo vrijeme zbog velikog broja mrtvaca, da ne bi došlo do neke zaraze ili što nisu mogli da dođu do smetljišta zbog opsade. Ako rođaci nisu mogli da sahrane mrtvaca, oni su ga spalili.
Ovaj rođak koji treba da spali mrtvaca opisuje se ovdje kao da govori onome iz kuće koji se sklonio u nekom zabijenom dijelu kuće.
˝Jer ne spominju ime Gospoda.˝ Ove riječi se različito tumače: Kao izraz velikog očajanja. Preživjeli smatraju da je ovo Bpžji sud, zato je sada kasno da se spominje ime Gospodnje. Drugo, kao strah, da, ako se njegovo ime spomene, Bog će pogledati na toga što je preživio, i onda će i na njega doći Božja kazna itd. Izgleda da je prvo mišljenje najtočnije.
11. U ovom stihu se samo ponavlja odluka da će Gospod to učiniti. To je prijetnja i potvrda kazne o kojoj je riječ u st. 8.
12. Na završetku ovog poglavlja, prorok ukazuje na ludost onih koji misle da mogu da svojom snagom uklone Božju kaznu i suprotstave se neprijatelju koji je poslan da ih kazni. – Konji ne mogu sigurno da trče po stijenama, niti volovi mogu da oru more. Poruka data i ovdje sastoji se u ovome: Pokušaj Izraela, da izbjegne neposrednu kaznu uzaludan je. Ako Izrael pođe pogrešnim putem neminovna je propast čitavog naroda.
˝Da ste promijenili pravicu u otrov.˝ Hebrejska riječ ˝roš˝ znači otrovna biljka (Ps 69,21). Pravda se pretvorila u strašnu nepravdu. Zato treba svi da iskuse strašne posljedice njihovog postupka.
˝I plod pravde u pelin.˝ Hebrejska riječ ˝lana˝ označava vrlo gorku biljku (vrsta artemizije; Pz 29,18) Ova riječ se obično prevodi sa pelin (Am. 5,7). Plod Izraelove izopačenosti u pitanju pravde bio je veoma gorka nepravda i nasilje.
13. Prorok Amos ukazuje na ludost onih koji vjeruju u ono što ne postoji, što je ˝ništa.˝ To su njihovi idoli, lažna sigurnost i hvalisanje svojom snagom.
Bog je simbol snage (1. Kra 22,11). Neki misle da je ova riječ ime tvrđave Karnaim.
14. Asirci su trebali da budu Božje oružje protiv Izraela. Oni će doći sa sjevera, ˝od ulaza Hamata˝, koji je bio grad u gornjoj Siriji (Br 34,8) pa ˝sve do rijeke u ravnici˝. Hebrejsak riječ ˝araba˝ označava nizinu od Genezaretskog jezera do Akabskog zaliva. ˝Rijeka u ravnici˝ (Arabi) je rijeka koja utiče u mrtvo more (Jordan). Ova krajnja sjeverna i južna granica označava teritorij koju je Izrael držao u vrijeme svog najvećeg napretka za vladavine Jeroboama II (2. Kra 14,25)

IV VIĐENJA O KAZNI IZRAELA
(Amos 7,1-9.10)
1. Viđenje o skakvcima

Evo što mi je pokazao Gospod, Gospod: gle, stvorio je skakavce na početku, kad otava počne nicati, otava nakon kraljevske kosidbe.
I dogodilo se, kad su izjeli svu zelen zemlje, tada sam rekao: ˝Gospode, Gospode, oprosti ipak! Kako će Jakov živjeti, jer je mali?˝
I Gospod se pokaja radi toga: ˝Neće biti.˝ rekao je Gospod.

1. Izgleda da je ovdje riječ o vremenu poslije drugog otkosa, kad je u polju počelo sve ponovo da raste. Pustošenje skakavaca u ovo vrijeme je vrlo opasno.
˝Kraljevska kosidba˝ je otkos koji je pripadao kralju za njegove potrebe.
2. Hebrejska riječ ˝eseb˝ ne znači trava nego biljka na kojoj se već pokazuje klas.
Prorok Amos, misleći da će moći da spriječi ispunjenje ovog pročanstva, ozbiljno preklinje Boga da oprosti Izraelu. Prorok se ne uzdaje u Božju pravdu nego moli za milost.
˝Kako će Jakov živjeti?˝ Prorok se pita, kako će Izrael podnijeti ivu vrstu kazne kad je slab? Kako on može sve to da preživi?
3.˝I Gospod se pokaja.˝ Kad se grešnici pokaju od zla, Bog se sažali i ne ostvari svoju namjeru da ih uništi (Jer 18,8; 42,10; Jl 2,12-14). Božja prijetnja su uvijek uvjetna proročanstva jer zavise od našeg stava i postupka.
Prorok je dobio viđenje o napadu skakavaca. Postoje razna mišljenja o tome da li ovo viđenje predstavlja stvarni napad, bilo u prošlosti, kad je Bog to činio da bi se narod pokajao, ili se odnosi na neprijateljski napad kao što je bio za vrijeme asirskog kralja Tiglet- Pilezera III. (1. Ljet 5,26)

2. Viđenje o vatri. (7,4-6)

Evo što mi je pokazao Gospod, Gospod: i gle, Gospod, Gospod pozva vatru da sudi; već je progutala veliki bezdan i gutala je nasljedstvo.
Tada sam rekao: ˝Gospode, Gospode, stani molim te! Kako će opstati Jakov jer je mali?˝
I Gospod se pokaja radi toga: ˝I to se neće dogoditi,˝ rekao je Gospod, Gospod.

4. I ovdje postoje razna mišljenja što predstavlja ova vatra: veliku sušu ili napad neprijatelja. Bog je ipak uklonio i ovo zlo. Ova ˝vatra˝ je trebala da proguta ˝veliki bezdan˝, izraz koji obično označava more. Ali ona uništava i zemlju. Ovako se pjesnički pokazuje strašna suša koja suši zemlju u dubini tako da nestanu svi podzemni izvori.
Riječi ˝progutala veliki bezdan˝, tumače neki, koji misle da je u ovom viđenju riječ o napadu naprijatelja, kao napad asirskog kralja na istočni i sjeverni dio Izraela. Tom prilikom su Asirci odveli u ropstvo neke Izraelce. (2. Kra 15,29)
5.6 Prorok opet posreduje za narod kao i u st. 2 i Gospod je na prorokovu molitvu odustao i od ovog zla
3. Viđenje o visku. 7,7-9

Evo što mi je pokazao: Gle, Gospod je stajao na okomitom zidu, i u ruci mu visak.
I Gospod mi reče: ˝Što vidiš, Amose?˝ I rekao sam: ˝Visak.˝ I Gospod reče: ˝Evo, stavljam visak usred svog naroda Izraela; neću više štedeći prolaziti pored njega.
I visine Izaka bitće opustošene i razorena svetišta Izraelova. I ustat ću s mačem protiv doma Jeroboama.˝

7-9. Izraz ˝anaš˝ (visak, konac sa olovom) nalazi se samo u ovom stihu. Tumači Biblije su uvijek visak smatrali simbolom potpunog uništenja. (Iza 34,11; 2. Kra 21,13) Neki ovu riječ prevode sa ˝oružje˝ (koplje). U svakom slučaju ova riječ je simbol Božjeg ispitivanja ponašanja Izraela. Bog mjeri viskom svoj narod.
˝Neću više štedeći prolaziti.˝ Božja je odluka pala. Izrael se neće više štedjeti. Ovog puta će da se izvrši Božja odluka, jer nema nade za pokajanje. Zato se prorok ne zauzima više za Izrael. Asirci će da pobijede sjeverno kraljevstvo i odvesti ih u ropstvo. (2. Kra 18,9-12)
Ime ˝Izak˝ je ovdje sinonim za Izrael. Njihove svetinje su se nalazile u Danu, Betelu i Gilgali a možda i na drugim mjestima.
Kralj Jeroboam II je bio moćan, jer je uspješno ratovao protiv Sirijaca. (2. Kra 14,23-28). Njegov ˝dom˝ (dinastiju) srušio je Šalum kada je kraljevog sina Zahariju ubio mačem pred narodom. (2. Kra 15,8-10)
4. Svećenik Amazija optužuje Amosa. (7,10-17)

Tada je poslao Amazija, svećenik iz Betela Jeroboamu, kralju Izraela i poručio: ˝Amos je spremio urotu protiv tebe usred doma Izraela: zemlja ne može podnositi sve njegove riječi;
Jer tako govori Amos: ˝Jeroboam će poginuti od mača, a Izrael će sigurno biti odveden iz svoje zemlje.˝ I Amazija reče Amosu:
Vidioče, odlazi, bježi u zemlju Judinu; i jedi tamo svoj kruh i tamo prorokuj.
Ali u Betelu ne možeš više prorokovati; jer ovo je svetište kralja, i ovo je kraljevsko sjedište.˝
A Amos odgovori i reče Amaziji: ˝Nisam bio prorok ni proročki sin, nego sam čuvao stoku i brao divlje smokve.
I Gospod me uzeo od ovaca i Gospod mi je rekao: ´Idi, prorokuj mom narodu Izraelu´
I sada čuj riječi Gospoda: Ti mi kažeš: ´Ne prorokuj protiv Izraela, i ne izgovaraj riječi na dom Izaka.´
Zato tako govori Gospod: ´Tvoja žena postat će bkudnica u gradu i tvoji sinovi i tvoje kćeri past će od mača i tvoja će se zemlja podijeliti mjeraćom trakom i ti sam ćeš umrijeti sam u nečistoj zemlji; a Izrael će sigurno biti odveden iz svoje zemlje.˝

10. U Izraelu je nastalo nezadovoljstvo zbog Amosove vijesti narodu. Svećenik iz Betela optužio je proroka da kuje zavjeru protiv kralja i zahtijevao od njega da se vrati u svoju zemlju, u Judeju. Amazija je, izgleda, bio glavni svećenik idolske službe. On se nadao da će prijetnjom zatvoriti usta proroku.
11. Svećenik Amazija je lažno predstavio kralju Amosovo proročanstvo. Gospod je preko proroka rekao da će ˝Jeroboam poginuti od mača˝, što ne mora znači da će sam Jeroboam poginuti od mača. Ovo je trebala da bude kazna ako se ovaj ˝dom˝ (dinastija) ne pokaje.
12. Pošto sam kralj nije ništa preduzeo protiv proroka, možda što ovu vijest nije uzeo ozbiljno i nije se bojao naroda, svećenik Amazija htio je sam na svoju ruku da zaplaši Amosa da bi napustio zemlju.
13.˝Jer ovo je svetište kralja.˝ Prorok Amos je bio hrabar da svoje proročanstvo objavi čak i u Betelu, gdje se nalazilo svetište koje je podigao sam kralj. (1. Kra 12,26-33)
˝I ovo je kraljevsko sjedište.˝ tj. kraljevska svetinja. Prorok Amos kao i svećenik Amazija smatrali su Betel religioznim centrom naroda, ime Betel znači ˝Božji dom˝ Jeroboam je ovaj ˝Božji dom˝ pretvorio u ˝kraljevski dom.˝
14. Prorok neustrašivo odgovara svećeniku Amaziji, da on nije prorok ni proročki sin. (1. Kra 20,35; 2. Kra 2,5). On se nije učio u proročkim školama nego ga je Bog poučavao u samoći, u polju i brdima kad je čuvao stoku. On je brao divlje smokve koje daleko zaostaju za pitomim smokvama. Ove smokve jedu samo siromašni brđani.
15. Kad je čuvao stada, Gospod mu je naredio i on je morao da posluša. Zato je došao u Izrael da Božju vijest objavi tom narodu.
16. Svjestan svog zadatka, prorok Amos ne dozvoljava da ga Amazija zaplaši i zatvori mu usta. On je odlučio da Božju riječ objavi Izraelu.
17. Amos objavljuje Amaziji kaznu koja će ga snaći: On koji je muž i otac, bit će zarobljen, mnogo će patiti i umrijeti u tuđoj zemlji. Njegova žena će biti kao bkudnica po gradu tj. žrtva nasilja neprijatelja. (usp. Iza 13,16), a djeca pasti od mača. Izrael će otići u ropstvo. Ova Božja odluka je nepromjenjiva i on kao pravi Božji vjesnik mora je objaviti.

5. Viđenje o zreloj žetvi i gladi za Božjom Riječi. (8,1-14)

Evo što mi je pokazao Gospod, Gospod: košarica zrelog voća.
I on reče: ˝Što vidiš, Amose?˝ I rekao sam: ˝Košarica zrelog voća.˝ I Gospod mi reče: ˝Došao je kraj mom narodu Izraelu, od sada neću više prolaziti pored njega ne štedeći ga.
I pjesme palača pretvorit će se u jaukanje, u onaj dan,˝ govori Gospod, Gospod. ˝Mnoštvo mrtvih tijela pobacao je on13 po svim mjestima… Tišina!˝

1. Hebrejska riječ ˝keis˝ znači voće koje rano sazrijeva, obučno smokve. Cilj ovog viđenja je da pokaže da je narod zreo za kaznu. Božjem strpljenju je došao kraj. On mora ići u ropstvo.
2. Hebrejska riječ˝kes˝ znači kraj. U vezi sa riječi ˝keis˝ (st. 1) dobija se igra riječi u hebrejskom.
3. Izgleda da su vjerske pjesme u vezi sa idolopoklonstvom u betelskom hramu. Ovo će se pjesme pretvoriti u kuknjavu zbog umrlih.
˝Tišina.˝ Ovaj izraz označava apatično stanje i mirnoću koja je prouzrokovana patnjama koje se ne mogu da izraze riječima. Ovakvo je bilo stanje u Izraelu poslije odvođenja u asirsko ropstvo.
˝Ovo je samo blijeda slika nevolja koje će biti za vrijeme prvih od sedam zala.˝ (GC 628)
Čujte ovo, vi koji proždirete ubogog i potirete siromahe u zemlji i govorite:
˝Kad će proći mladi mjesec da prodajemo žito, i subota da otvorimo žitnicu; da smanjimo efe i povećamo šekel, i varamo krivim vagama;
Da kupujemo siromahe za novce, i prodajemo bijednoga za par cipela; i prodajemo otpad od žita.˝
Gospod se zakleo slavom Jakova: ˝Dovijeka neću zaboraviti ni jedno od vaših djela.˝
Neće li zemlja uzdrhtati radi toga, i svaki koji živi u njoj, neće li tužiti? Neće li se sve podignuti kao Nil, i nabujati i spustiti se kao rijeka egipatska.

4. Oni koji tlače siromašne treba da uvide da je njihovo zlo postupanje prouzrokovalo Božju kaznu nad njioma. Blagostanje višeg staleža neće neće moći da pomogne tlačiteljima u vrijeme kada Izrael bude kažnjen.
5. Subota i prvi dan svakog mjeseca tzv. mladina su bili određeni za bogoslužje i zato se u ove dane nije trgovalo. (Br 28,11)
Ovaj stih otkriva formalno svetkovanje određenih praznika, bez pobožnosti i pravog duha: ovakvo bogoslužje je bilo prokletstvo a ne blagoslov.
6. Grabežljivi trgocvi jedva su dočekali da vode svoju nečasnu trgovinu sa lažnim mjerilima. Oni su čak kupovali siromašne za bagatelu koju su im dugovali. Oni su prodavali ˝otpad˝ što je služilo za hranu stoci kao hranu za ljude. Iz svega ovog se vidi da je prorok Amos bio neustrašivi zaštitnik siromašnih i nevoljnih.
7. Gospod se zakleo ˝slavom˝ Jakova tj. samim sobom, jer je On slava Jakova. Gospod se može zakleti samo samim sobom (usp. 6,8). On se zakleo da krivci neće izbjeći kazni.
8. Zemlja će se potresti kao što se more uznemiri. Zbog Božjeg suda nad njom, zemlja će podići i nadoći kao rijeka Nil te se razbiti kad joj dođe vrijeme.

I dogodit će se u onaj dan, govori Gospod, Gospod: ˝Učinit ću da sunce zađe u podne i dovest ću tamu na zemlju po bijelom danu.
I promijenit ću vaše praznike u žalost i sve vaše pjesme u jadikovke, i opasati sve bokove u kostrijet i oćelaviti svaku glavu; bit će da se tuži kao za jedincem i kraj tome bit će kao gorak dan.

9. ˝Dan Gospodnji˝ često se prikazuje kao poremećaj u prirodi (Iza 13,10; Jl 3,15 itd)
10. Gospod će pretvoriti veselje i praznovanje u žalost i naricanje. Kostrijet je bio znak žaljenja (1. Kra 20,31; Iza 15,3) isto ˝ćelava glava˝ tj. obrijana glava. (Job 1,20; Iza 3,24; 15,2)

Evo, dolaze dani, kaže Gospod, Gospod kad će postati glad na zemlji, ne glad za kruhom i ne žeđ za vodom, nego za slušanjem riječi Jahvine.
I lutat će od mora do mora i od sjevera do istoka, hodit će okolo da nađu riječ Gospodnju, i neće je naći.

11. Ovdje prorok jasno ukazuje na vrijeme, kada će zbog stalne neposlušnosti da bude kasno za Izraelce da se vrate Božjoj Riječi da bi izbjegli Božju kaznu. Nevolje ponekada nagone čovjeka da proučava Bibliju. Ali, ovo može često da bude kasno. Ovo se događa ne zato što Bog uskraćuje svoju ljubav grešniku, nego zato što je grešnik odrvenio u bezakonju i samo pokušava da izbjegne posljedice svojih prijestupa a ne da se odrekne zla. On žalosti Svetoga Duha koji očekuje pravo pokajanje i promjenu karaktera.
Izražavanje proroka Amosa daleko premašuje lokalni značaj i okvir ovog iskustva.
Bog je i moralno kaznio Izrael. Nastala je glad kruha nego Božje Riječi. Oni su uzalud tražili proroka da ih utješi i dadne im nadu. Duhovna glad je gora nego fizička. Najteže je stanje kad nestanu proročanstva i nastupi duhovna glad i mrak.
U vrijeme posljednjeg ˝dana Gospodnjeg˝, pred drugi Kristov dolazak, ponovit će se ovo iskustvo starog Izraela, jer će nepokajani sa cijele zemlje, koji će patiti zbog sedam zala, željeti da se oslobode po svaku cijenu ovih zala. Oni će se obratiti Božjoj Riječi, koju su ranije zanemarivali. (GC 629)
6. Viđenje kazne nad grešnicima. (9,1-10)

Vidio sam Gospoda kako stoji na oltaru; i rekao je: ˝Udari glavicu stupa, neka se zatresu pragovi i neka se razmrskaju na glavama svih; a ostatak pogubit ću mačem; nijedan neće uteći i nitko se neće spasiti.
Ako bi prodrli do šeola, moja će ih ruka uzeti odande: i ako bi se popeli na nebo, i odande ću ih skinuti;
I ako bi se sakrili na vrh Karmela, tamo ću ih tražiti i uzet ću ih odande; i ako bi se sakrili od mojih očiju na dna mora, zapovijedt ću zmiji tamo da ih ujede;
I ako bi otišli u ropstvo pred svojim neprijateljima, tamo ću narediti maču da ih posiječe. I usmjerit ću svoje oko na njih na zlo a ne na dobro.˝

1. Ovo je posljednje viđenje. Prorok dobiva zračak Božje slave na nebu, koja se pokazuje spremna da kazni svoj buntovnički narod. (usp Iza 6,1; Jer 10,1) Gospod naređuje uništenje idolopokloničkog središta u Betelu. Ovom prilikom uništen je tamo sav okupljeni narod. Nijedan krivac neće uteći. Bog će ih svugdje naći.
Neki tumače ovaj ˝oltar˝ (žrtvenik) kao da je to oltar teleta, kome su se Izraelci klanjali u Betelu. Gospod se prikazuje da stoji pored oltara u namjeri da ga uništi. Drugi misle, da, pošto je bilo više idolopokloničkih oltara, ovaj oltar je žrtvenik u Jeruzalemu.
Gospod naređuje anđelu da udari u gornju gredu (˝kaftor˝, stub; usp. Izl 25,31) tj. glavne stubove. Ovaj udarac treba da bude tako jak da poljulja i oslabi građevinu, naročito pragove, da bi se cijela građevina srušila.
˝A ostatak pogubit ću mačem.˝ To su oni koji su preživjeli ovo uništenje. Ni oni neće izbjeći kazni, jer će biti pobijeni mačem.
2. St. 2,4 opisuje uzaludnost pokušaja da se izbjegne propast. (Ps 139, 1-12). ˝Ako bi prodrli do šeola.˝ Šeol je zamišljeno mjesto prebivanja umrlih gdje svi oni zajedno spavaju. Gospod će ih tamo naći i uzeti. – I da su se popeli na nebo, On će ih svući.
3. Iako su se sakrili na brdu Karmel, On će ih pohvatati. Ovo brdo ima pećina provalija i dubokih razvalina u stijeni gdje se može skloniti. Ako odu na dno mora, tamo će ih zmija ujesti.
Oni neće biti sačuvani ni ako budu odvedeni u ropstvo. I tamo ih čeka smrt. Dakle, nigdje nema spasa preživjelom ostatku. Svugdje će Božje oko biti nad njima, da ne izbjegnu zasluženu kaznu

I Gospod, Gospod nad vojskama, koji dodirnu zemlju i ona se topi, a svi njeni stanovnici tuže, koji stanuju na njoj, diže se sva poput Nila, i vraća se natrag kao rijeka egipatska;
On je sazdao svoje gornje sobe na nebu i utemeljio svoj svod na zemlji; koji poziva vode mora i izlijeva ih po površini zemlje: Gospod je njegovo ime.

5. Gospod može da izvrši svoju kaznu, jer On je gospodar nad svim ˝vojskama˝ neba, ne samo nevidljivih bića nego i svih stvorenja na zemlji kao i svih stvari i sila. (Ps 46,6; 97,3-5; Mih 1,4; Nah 1,5)
6. Hebrejska riječ ˝malot˝ malo se prevodi. Pravi smisao ove riječi nije poznat. Ona se obično prevodi sa soba, stan ili prijestolje, a označava mjesto Božjeg prebivanja. – Hebrejska riječ ˝aguda˝ nema određeno značenje. U Izl. 12,22 prevodi se kao ˝kita˝ hisopa; u 2. Sam. 2,25 prevedena je sa ˝grupa˝, a u Iza. 58,6 sa ˝zbaciti spone jarma.˝ Nijeda od ovih biblijski stihova ovdje ne odgovara. Većina prevode: svod ili postrojenje.

˝Niste li mi vi, sinovi Izraela, kao sinovi Etiopski?˝ govori Gospod. ˝Nisam li izveo Izrael iz Egipta, i Filisteje iz Kaftora i Sirijce iz Kira?
Gle, oči su Gospoda, Gospoda protiv grešnog kraljevstva, i hoće ga zatrti sa zemlje; samo neću zatrti sasvim dom Jakovljev, reče Gospod.
˝Jer evo, zapovijedam, i strest ću dom Izraelov među sve narode, kao što se rešeta žito u rešetu, da ni jedno zrnce ne padne na zemlju.˝
Svi grešnici mog naroda poginut će od mača, oni koji govore: ˝Zlo nas neće dosegnuti, i neće doći do nas.˝
7. Izrael se izjednačuje sa drugim narodima. On je ozabrani Božji narod samo pod uvjetom poslušnosti Božjoj volji. (Izl 19,5.6) Ako se udalji od Njega, oni će postati stranci. Jahve nije nacionalni Bog, On je gospodar svijeta. On ne gleda tko je tko. Ako Izraelci žive u grijehu oni nisu ništa bolji od rugih.
Prorok spominje Filisteje i Sirijce da bi Izreslcima skrenuo pažnju na činjenicu, da oni nisu jedini koji stanuju u obećanoj zemlji. I ovi narodi žive u zemlji koje je Bog obećao Abrahamu. Bog je i Filisteje izveo iz Kaftora (Kreta, Jer 47,4) i Sirijce iz Kira (2. Kra 16,9). On treba sad da uvidi da njihov boravak u ovoj zemlji ovisi od Boga. Oni se ne mogu da pozovu ni na kakvo pravo.
8. Ovaj narod je grešan i zaslužio je uništenje. Ali, Bog obećava da će ostati ostatak (Jer 30,3.11). Mnogi su se vratili u Palestinu, kad su se Judejci, poslije ropstva u Babilonu, vraćali u svoju zemlju. (Hoš 1,11; 9,17)
9. Izrael će se rasijati ˝među svim narodima˝, kao što se rešeta u situ. To će biti putem proganjanja i odvođenja u ropstvo. Tada će se vidjeti koji od njih će ostati vjerni Božji sljedbenik, a koji sjediniti s mnogobošcimai odbiti da se vrate iz ropstva.
10. Svi oni koji se pouzdaju u lažnu sigurnost i odbiju da paze na opomene proroka, poginut će zato što nisu obraćali pozornost na opomene proroka.

˝U onaj dan podignut ću pali šator Davidov i zazidat njegove pukotine i podignuti njegove razvaline, i opet ga sazidati s prijašnjim danima;
da zauzme ostatak Edoma i sve narode koji će se nazivati mojim imenom,˝ govori Gospod, ˝koji čini ovo.˝
˝Evo dolaze dani, govori Gospod, kad će orač stizati žeteoca, mastilac grožđa sijača; a brda će kapati moštom i svi se bregovi rastapati.
Povratit ću zarobljene mog naroda Izraela; obnovit će srušene gradove i živjet će u njima, saditi vinograde i vino im piti, saditi vrtovr i jesdti njihv plod.
Posadit ću ih u njihovu zemlju i nikad se više neće isčupati iz zemlje koju sam im dao,˝ govori Gospod, ˝tvoj Bog.˝

11. Starozavjetni proroci završavaju svoje knjige sa mesijanskim dobom. I prorok Amos na kraju okreće tamnu sliku ovog neposlušnog naroda i posljedice zbog toga u svjetlu sliku obećanje buduće obnove. Ova obećanja samo su se djelomično ispunila po povratku iz Babilonskog ropstva. Ona su se mogla ostvariti potpuno ali Izrael i Juda nisu uspjeli da ovo pstignu. Sva obećanja će se ostvariti tek kasnije nad duhovnim Izraelom, Božjom crkvom (Da 15,13-17)
˝Šator Davidov˝ koji je pao, slikovito predstavlja žalosno duhovno stanje u Izraelu prije odvođenja u ropstvo. Šator Davidov˝ se raspao kad se pobunio Jeroboam I, nadiranjem Asiraca. Pukotine su bile djelomično zatvorene kad su se izgnanici vratili u Palestinu.
Ponovno podizanje ˝Davidovog šatora˝, jedinog zakonitog kraljevskog doma dao je mesijansko proročanstvo. (Jer 34,22.24). U Da 15,13-19 Jakov tumači ove stihove duhovno. Isus, Davidov sin, uspostavio je duhovno kraljevstvo u očekivanju slavnog dana vječnog Božjeg kraljevstva koje će naslijediti sva ostala kraljevstva na zemlji.
12. Edomci ili kako su se kasnije zvali Idumejci bili su u najbližem srodstvu sa Izraelom ali i najveći njihovi neprijatelji od svih okolnih naroda.
13. St. 13-15 opisuju naročitim riječima mnoge blagoslove koje su Izraelci mogli da prime a nisu ih dobili. Njih će primiti duhovni Izrael.
˝Orač˝ će stizati ˝žeteoca˝, jer će sijanje i žetva slijediti jedan za drugim bez prekida. Žetva i berba vinograda bit će tako obilne da će jedva moći da prikupe plodove na vrijeme, da bi poorali i posijali njive.
14.15. Ovo se obećanje najprije odnosi na povratak Hebreja iz babilonskog ropstva poslije 70 godina. (2. Ljet 36,22.23; Jer 29, 10-14)
Ali ovaj se stih odnosi i na buduće posljednje događaje velike borbe između dobra i zla, kad roblje bude zauvijek oslobođeno od ropstva grijeha. Tda će nastati vječni mir i blagostanje. (Iza 65,21.22; PK 300). Dakle, prorok Amos završava svoje proročanstvo sa osnivanjem Božjeg vječnog kraljevstva.
Obećanje dato Abrahamu da će njegovo potomstvo naslijediti Kanaan samo je djelimično ispunjeno kad su Izraelci zaposjeli obećanu zemlju u vrijeme Jošue. Bog je isto tako sproveo svoju namjeru kad su se Hebreji vratili u Palestinu, poslije babilonskog ropstva. Ali, konačno ispunjenje ovog divnog obećanja doći će tek kad sveti grad, novi Jeruzalem ˝siđe od Boga s neba˝ (Otkr 21,2) i ostane stalno u Kanaanskoj zemlji. (Zah 14,4)

PROROK OBADIJA

UVOD

O proroku koji je napisao ovaj proročki spis znamo samo ime. On se zove Obadija. (Heb Obadiah što znači sluga Jahvin) Ovo je poznato ime u Starom zavjetu, (1. Kra 18,3; 1. Ljet 7,3). Misli se da je on bio iz južnog kraljevstva. (Jude) Prikupljači kanona Starog zavjeta su ga stavili između proroka Amosa i Jone. Pošto se u ovom spisu ne spominje kralj pod kojim je ovaj prorok radio, upućeni smo na sami spis da iz njega izvučemo vrijeme pisanja. To nalazimo u st. 10-14. Ima samo dva trenutka u historiji Jude na koje mogu da se odnose ove riječi.
1. Pod vladavinom Judinog kralja Jorama ušli su ujedinjeni Filisteji i Asrabljani u Jeruzalem oko 580. godine, (v. 2. Ljet 21,8-10.16.17; 2. Kra 8,20-22).
2. Ovo zlo se dogodilo za vrijeme Babilonskog osvajanja (u 6-om stoljeću), koje je imalo svoj vrhunac u razorenju Jeruzalema 586. god. pr. Krista. Ovo drugo mišljenje je vjerojatnije jer i prorok Jeremija (Jer 49,7-22) kao i prorok Ezekiel (Ezk 25,12-14; 35 usp. Ps 137,7), isto optužuje Edom ovakav postupak prema stanovnicima Jude.
Ovaj prorčki spis opisuje kaznu koja će pogoditi Edom zbog njegovog grubog postupanja prema Judi u trenutku njegove velike nevolje i konačnu slavnu budućnost Božijeg naroda i njegovog kraljevstva. Edomljani su bili potomci Ezava (Post 36,1) Jakovljevog brata (Post 25,24-26). Njihovo prijateljstvo je bilo mnogo veće nego samo razmirice srodnika koje je možda otpočelo od slučaja prodaje prvenaštva. Ono se pokazalo i za vrijeme putovanja Izraelskog naroda u obećenu zemlju kada im Edomljani nisu dozvolili da prođu kroz njihovu zemlju. (Br 20,14-21). Dalje vidimo taj sukob između Saula (1. Sam 14,27) Davida (2. Sam 8,13.14) i Solomona (1. Kra 11,14-22). Za vrijeme Jozafatove vladavine Edomljani su zajedno sa Moapcima i Amoncima napali Judu (2. Ljet 20,22). Oni su uzgubili samostalnost za vrijeme kralja Davida, a ponovo je dobili za vrijeme kralja Joakima (2. Ljet 21,8-10). Kasnije se borba nastavila između ova dva naroda kada je Judin kralj Amazija napao Edomljane (2. Kra 14,1.7) dok za vrijeme kralja Ahaza su Edomljani opet napali Judu (2. Ljet 28,17). Kad je kralj Nebukadnezar razorio Jeruzalem, Edomljani su se tome radovali i vrijeđali Jeruzalem (v. Ps 137,7). Pošto prorok proriče zlo Edomu on izriče i obnovljenje Izraela. Jakov ˝će povratiti naselje svoje˝ (Oba 17) i još proširiti svoje granice (st. 19.20)

I PRORICANJE PROPASTI EDOMA
(Obadija st 1-16)

1.Objavljivanje kazne Edomu. St. 1-9

Ovi stihovi su vrlo slični stihovima koji opisuju isti slučaj u Jer 49,7-22. Neki misle da je prorok Jeremija uzeo ove stihove od ovog proroka.
Viđenje Obadije.
Ovako govori Gospod, Gospod za Edom: Čuli smo vijest od Gospoda, i poslan je vjesnik među narode: ˝Dignite se, i pođimo u rat protiv Edoma!˝
Gle, učinio sam te malim među nacijama, vrlo si prezren.

1. U samom početku je dat naslov: ˝Viđenje Obadije.˝ U stvari ovo nije samo jedno viđenje nego na proročko gledanje na sve ove događaje. ˝Ovako govori Gospod, Gospod za Edom.˝ Edomljani su vodili porijeklo od Ezava, i bili su u krvnom srodstvu sa Izraelcima (Judom). Oni su bili nastanjeni južno od Mrtvog mora pored Arabe. Čuli smo vijest od Gospoda, i poslan je vjesnik među narode: ˝Dignite se, i pođimo u rat protiv Edoma!˝
2. ˝Gle, učinio sam te malim među nacijama.˝ U originalu je ovdje upotrijebljen proročki perfekat i zato se i prevodi sa budućim vremenom. Upotreba ivog vremena pokazuje sigurnost njegovog ispunjenja, tj. kao da se već ispunilo.

Oholost tvog srca zavela te, ti koji stanuješ u rasjeklinama stijena, svom visokom stanu i govoriš u svom srcu: ˝Tko će me srušiti na zemlju?˝
Ako se podigneš kao orao i staviš svoje gnijezdo među zvijezde, odande ću te srušiti, govori Gospod.
Kad bi lopovi došli na tebe, ili noćni kradljivci – kako li ćeš biti oplijenjen! – ne bi li nakrali koliko hoće? Kad bi došli na tebe berači, ne bi li ostavili pabiraka?
Kako je pretražen Ezav, kako su otkrivena njegova sakrivena blaga!

3-6 Edomci su sagradili svoje gradove na grebenima svojih brda, na mjestima za koja su smatrali da ih nitko ne može osvojiti. Oni su mislili da su van opasnosti od svakog napada. ˝Koji stanuješ u rasjeklinama stijena.˝ Hebrejska riječ ˝sela˝ označava stijenu ili kamen a značaj grada Sela koji se kasnije nazvao grčki Petra je bio značajan grad u Edomu. Ovaj grad je imao uzvanredan obrambeni položaj u uzanoj ravnici okružen strmim vrletima (usp. Jer 49,16) ˝Tko će me srušiti na zemlju?˝ Ovo je samopouzdano i ponosno tvrđenje. Ezavovi potomci su gradili prirodna utvrđenja u svojoj kamenitoj zemlji. Ovako su se ponosili i Faraon i Nebukadnezar. Orao pravi svoja gnijezda visoko na stijenama (Job 39,27.28). Prorok iznosi pomoću ilustracije neizbježnost kazne nad Edomaca. I da svoje utvrde podigne čak među zvijezdama ništa mu neće pomoći. ˝Kad bi lopovi došli na tebe, ili noćni kradljivci.˝ ˝Kradljivci˝ (Heb ˝ganabim˝ od glagola ˝ganab˝ koji je upotrijebljen u dekalogu za zapovijed ˝ne ukradi˝), a lopovi (od heb. riječi ˝šadad˝ – opustošiti, zatrti, opljačkati) Ovi spomenuti ne odnose sve ali suprotno tome prorok objavljuje da ovi neće ništa ostaviti. ˝Berači˝ – Kod Izraelaca je bilo zabranjeno da se trga grožđe u vinogradu. Obični kradljivci bi po nešto ostavili ali ovi neće ništa ostaviti. Oni će sve pretražiti i potpuno opljačkati Ezava.

Svi tvoji saveznici poslali su te do granice; prevarili, nadvladali te tvoji prijatelji, koji su jeli tvoj kruh; stavili su ti zamku. U njemu nema razuma.
Neću li ja, u onaj dan, govori Gospod,14 istrijebiti mudrace iz Edoma, i razum iz gore Ezava?
Ratnici će tvoji smalaksati, tako da bude istrijebljen pokoljem svaki iz gore Ezavove.

7-9. Upravo njegovi prijatelji i saveznici će ga potpuno uništiti. ˝Poslali su te do granice.˝ Ovdje ima više tumačenja. Vjerojatno je da su se njegovi saveznici borili do edomske granice i Edomljane ostavili dalje njihovim neprijateljima. U Edomu je bilo mudrih ljudi, mislilaca i filozofa (usp. Jer 49,7) kao i mnogobrojnih uglednih ratnika. Svi će oni poginuti. Teman je mjesto u blizini Sele (usp. Jer 49,6) u centralnom Edomu.
2. Uzrok ove propasti je zlo prema Judejcima. (10-14)

Radi učinjena nasilja tvom bratu Jakovu, pokrit će te stid, i bit ćeš istrijebljen zauvijek.

10. ˝Radi učinjena nasilja tvom bratu Jakovu.˝ Edomci su Ezavovi potomci. Oni su, iako su bili u krvnom srodstvu sa Jakovom, bili krvni neprijatelji Izraelskom narodu. Zato će se istrijebiti zauvijek sa lica zemlje.

U dan kad si mu stajao nasuprot, u dan kad su mu tuđinci odvodili blago, i stranci ulazili na njegova vrata i bacali kocku za Jeruzalem, i ti si bio kao jedan od njih.
Ali nisi trebao gledati dan svog brata u dan njegove nesreće i ne radovati se nad djecom Jude u dan njihove propasti, ni razvaljivati svoja usta u dan nevolje;
Nisi trebao ulaziti na vrata mog naroda u dan njihove nevolje, i nisi trebao gledati njegovu nesreću u dan njegove nevolje, niti pružati svoju ruku na njegovo imanje u dan njegove nevolje;
Nisi trebao stajati na raskršću, da ništiš njegove bjegunce, i nisi trebao predavati njegove pobjegle u dan tjeskobe.

11-14. Što je bio Edomov veliki grijeh? Edom je ustao protiv bratske Judeje kada je neprijateljska vojska babilonskog kralja Nebukadnezara napala Jeruzalem i najzad 586. godine razorila ga. Babilonci su odveli roblje u Babilon. Edom je tada bio sa Judinim neprijateljima. On se radovao propasti svoje braće, pljačkao njihova dobra i odavao i ubijao nesretne bjegunce. St. 12-14. pjesnički i živo opisuju neosjećajnost i loše ponašanje Edoma prema Judi. ˝Ali nisi trebao gledati.˝ Ove riječi pokazuju zluradost i zadovoljstvo zbog nevolje krvnog srodnika. ˝U dan njegove nesreće.˝ Hebrejska riječ ˝neker˝ označava nesreću. – ˝Ni razvaljivati svoja usta˝ znači ne hvaliti se i ponosito govoriti. Ovdje se vidi postupnost: najprije zadovoljno gledati, zatim zluradost i najzad pogrda i samohvalisanje. Oni nisu smjeli ni ulaziti tamo i u času njegove nevolje pljačkati Božji narod. ˝Nisi trebao stajati na raskršću.˝ Ovaj zločin se sastojao u tome što su Edomci odbjegle Judejce hvatali i predavali neprijateljima u ropstvo. Oni su dobro poznavali puteve i u tome su pomogli Babiloncima.
3. Kazna Edoma u Gospodnji dan. (15.16)

Jer blizu je dan Gospoda za sve nacije: ˝Kao što si ti činio, tako će se tebi činiti: tvoje djelo vratit će ti se na glavu.
Jer kao što ste vi pili na mom svetom brdu, tako će piti sve nacije; da, pit će i iskapiti, i bit će oni kao takvi kojih nigda nije bilo.

15. ˝Jer blizu je dan Gospoda za sve nacije.˝ U Iza 13,6 nam se kaže što će biti u Gospodnji dan. Proročanstva o propasti Edoma mogu da se razumiju samo u svjetlosti proročanstva o budućnosti Izraela. Kako su ova proročanstva o obnovljenju bila uvjetna a oni nisu ispunili te uvjete ni ova pojedinost iz ovih proročanstava o propasti Edoma nije se mogla ispuniti. U vezi sa obnovom Jude (st. 17-21) trebao je da dođe dan suda nad svim narodima. Ovaj sud nikada nije došao. U starom zavjetu često nalazimo izraz ˝Gospodnji dan˝ osobito u proročkim spisima. Ovaj izraz općenito označava onaj dan kada će Bog da se umiješa i radi svom silom na kazni nepokajanih a na oslobođenju i nagradi vjernih. Za nepokajane grešnike ovo je bio i bit će uvijek dan strahote i užasa a za pokajane i obraćene dan oslobođenja i radosti. Najzad će doći i konačna ˝plaća˝ na konačnom sudu, da bi svaki primio po onome što je koji činio u tijelu, bilo dobro ili zlo. (2. Kor 5,10)
16. ˝Jer kao što ste vi pili.˝ Ovdje prorok misli na Judejce. Judejci su pili ovu čašu gnjeva na ˝svetoj gori˝ Božjoj sada u vrijeme njihove nesreće. ˝Tako će uvijek piti svi narodi˝15 ˝Uvijek˝ (Heb ˝tamid˝). Ovdje se misli na stalno trajanje, jer pošto piju ˝i bit će oni kao takvi kojih nigda nije bilo.˝ Mnogi hebrejski rukopisi umjesto ˝tamid˝ čitaju ˝sabib˝ što znači svugdje naokolo a LXX čita ˝vino˝ – ˝I bit će oni kao takvi kojih nigda nije bilo.˝ (LXX čita: ˝Bit će kao da ne postoje.˝) Ovaj izraz označava potpuno uništenje. Narodi koji se protive Bogu prestat će da postoje. Ovo se mjesto često upotrebljava da se opiše konačna sudbina zlih. Zli će konačno biti uništeni. I duša i tijelo će biti uništeni ˝u paklu˝ (vidi Mt 10,28). To je ona ˝druga smrt˝ (vidi Otkr 20,13-15). Biblija ne govori o vječnom mučenju gdje su grešnici vječno osuđeni na vječne muke.

POBJEDA I OBNOVA IZRAELA
(St. 17-21)

Ali spasenje će biti na gori Sionu, i bit će sveta; i oni iz doma Jakova ponovo će dobiti svoje nasljedstvo.
I dom Jakova bit će vatra i dom Josipa bit će plamen, a dom Ezava slama; i on će izgorjeti među njima i spaliti se. I dom Ezava neće imati ostatka, rekao je Gospod.
Oni s juga uzet će goru Ezava, a oni iz nizine zemlju filistejsku; i oni će naslijediti kraj Efraima i kraj Samarije, a Benjamin će uzeti Gilead;
A izgnana vojska djece Izraela uzet će što je pripadalo Kanaancima sve do Sarpata; i odvedeni iz Jeruzalema koji su u Sefaradu, dobit će gradove na jugu.
Spasitelji će se popeti na goru Sion, da sude goru Ezava; a Gospodu će pripadati kraljevstvo.

17. ˝Ali spasenje će biti na gori Sionu.˝ Ono mjesto koje je najviše prepatilo od Edomaca i ostalih naroda doživjet će slavno izbavljenje. Sion će i dalje biti svetinja a Jakovljev dom povratiti svoje nasljedstvo. To isto tvrdi i Joel 2,32. ˝I oni iz doma Jakova ponovo će dobiti svoje nasljedstvo. ˝Ovdje se misli poslije povratka iz ropstva. Obećanja iz st. 27-21 nisu se nikada potpuno ostvarila zbog nevjernosti Hebreja za vrijeme ropstva i poslije ropstva. Kod njih se nije pojavilo duhovno probuđenje koje je bilo potrebno da bi se ostvarila Božja obećanja.
18. Ovaj stih opisuje uništenje Edoma. Jakov i Josip će zapaliti Edom i on će izgoriti kao strnjika. Ništa neće ostati i nitko neće izbjeći ovu nesreću. Ovaj sud je Božja kazna. Gospod je ovo rekao. ˝Dom Josipa˝ je ime za Sjeverno ili Izraelsko kraljevstvo jer je Josip bio Efraimov otac tj. plemena koje je bilo najvažnije u sjevernom kraljevstvu: Po ovom Božjem planu oba kraljevstva trebala su da se ujedine u jedan narod. ˝I dom Ezava neće imati ostatka.˝ Neki misle da je ovo proricanje o pobjedama Ivana Hirkama nad Idumejcima oko 100. godine prije Krista. Ali ispunjenje ovog proročanstva je zavisno od obnove Jude. A kako je ova obnova bila uvjetna i nije se ispunila ne smije se vezivati ni za kakav događaj kasnije.
19.20. Zarobljena Izraelska vojska se ovdje dijeli na dvije grupe. Prva grupa ˝A izgnana vojska djece Izraela˝ (a oni iz nizine) (heb ˝sefelab˝) naslijedit će Kanaansku zemlju sve do Sarpate (filistejsku, efraimovsku i samarijsku zemlju), a duga grupa (˝i odvedeni iz Jeruzalema˝) koje se nalazi u Sefaradu dobit će ˝negeb˝ tj. jug (južne gradove u pustinji i goru Ezavovu). A Benjamin će imati Golead. Sarepta obalski grad u Feniciji danas je poznat pod imenom Sefarand (1. Kra 17,9) kod Sidona. Sefarand nam je nepoznato mjesto. Neki misle na Sard u Maloj Aziji ili Bosfor dokle su doprli Hebreji. Sve to je trebalo da bude jedna država i svako se mogao odlučiti gdje da živi.
21. ˝Spasitelji˝ su izgleda oni koji će doći iz zemlje ropstva (st. 20) da pomognu Jeruzalemu protiv neprijatelja. ˝Gospodu će pripadati kraljevstvo.˝ Ova izjava je Mesijanska perspektiva kojom se završava ovaj proročki spis.

PROROK JONA

UVOD

Prema predanju ovu knjigu je napisao prorok Jona. Sama knjiga ne spominje pisca. Mnogi vjeruju da je ova proročka knjiga napisana poslije babilonskog ropstva, ali stari aramejski oblici i izrazi potvrđuju da je pisana mnogo ranije. U 2. Kra 14,25 kaže se da je Jona iz Gat-Hefera, sjeverno od brda Tabora. Izgleda da je za njegovo vrijeme bilo blagostanje u Izraelskom kraljevstvu. Znamo da je ovakvo stanje bilo za vrijeme kralja Jeroboama II (793-753 pr. Krista). Ova knjiga je pisana ili prije vladavine kralja Jeroboama II ili neposredno poslije njegove vladavine. Više se ništa ne zna o ovom proroku.
Vrijeme u kojem je proricao prorok Jona bilo je vrijeme velike nevolje za Izrael (2. Kra 14,26.27). Izraelski kraljevi su činili zlo pred Gospodom te je došlo vrijeme suda nad ovim kraljevstvom. Bog preko Jone objavljuje jačanje ove države da bi ih to pokrenulo da se vrate Gospodu. Ovo je trebalo da im pokaže kako bi bilo kada bi bili sasvim poslušni Gospodu. Ali, Jeroboam II kao i njegovi sljedbenici je ˝činio što je zlo pred Gospodom˝. Za vrijeme Jeroboama II vladalo je više kraljeva u Asiriji. Za vrijeme prvog kralja Hadad-Niraria III (810-782) nastala je vjerska promjena. Jedinim i glavnim Bogom proglašen je bog Nabu (Nebo) u Borsipi. Sad možemo bolje razumjeti Jonin zadatak u Ninivi.
Knjiga proroka Jone opisuje prorokov zadatak u Ninivi. On je trebao da objavi skoru propast grada ako se ne pokaje. U knjizi se opisuje naređenje Joni da ide u Ninivu i objavi ovu vijest. Jona se obeshrabrio i pao u očajanje. On je znao da Gospod ljubi i dugo trpi pa ako on objavi ovu vijest a Bog ne ispuni izrečeno zlo, doživjet će veliku sramotu i poniženje. (Jn 4,1.2) U početku odbija Božji nalog, ali okolnosti su ga prinudile da obavi svoj zadatak. Ninivljani su se pokajali i napustili grijehe za neko vrijeme. Jona se razgnjevio ali je Bog opravdao svoj postupak.
Sam Isus ukazuje na knjigu proroka Jone čime potvrđuje njenu vjerodostojnost. Isus, kao sliku svoje smrti i uskrsnuća upotrebljava Jonino iskustvo o događaju u dubini mora.
Tumači Biblije objašnjavaju ovu knjigu historijski ili alegorijski. Oni, koji odbacuju svako čudo tumače Jonin doživljaj alegorijski. Oni smatraju da knjiga proroka Jone sadrži legendu – mit, priču ili alegoriju. Drugi, sve to objašnjavaju historijski. Oni tvrde da se, kad se čita ova knjiga, ima se utisak da se to sve stvarno dogodilo. Hebreji smatraju ovu knjigu historijskom. Obraćenje Ninive je bilo moguće kad mislimo na vjersku revoluciju u Asiriji. I sam opis grada odgovara historijskim činjenicama. I sam Isus potvrđuje da je ova knjiga istinita.

I. JONIN ZADATAK I NJEGOVA NEPOSLUŠNOST
(Jona 1,1-17)

1. Prorok Jona odbija Božji zahtjev (1,1.2)

Riječ Gospoda došla je Joni, sinu Amitaja:
˝Ustani, idi u Ninivu, veliki grad, propovijedaj protiv njega; jer njihova pakost stigla je do mene.

1. Jona (Heb. ˝Jona˝ znači golub) je ime koje se upotrebljavalo kada se govorilo iz milja. Ime Joninog oca Amitaja dolazi od heb. riječi ˝emet˝ – vjernost. Ovo se ime spominje samo u 2. Kra 14,25.
2. ˝Niniva, veliki grad˝. Niniva (Ninua) je jedan od najstarijih asirskih gradova. Osnovao ga je Nimrod (Post 10,11). Niniva je bio glavni grad asirskog kraljevstva kada je ono bilo na svom vrhuncu od IX – VII stoljeća pr. Krista. Kralj Sanherib ga je učinio slavnim gradom. Ovaj grad su 612 godine pr. Krista razorili Babilonci i Midjani i od tada se nije znalo ni mjesto gdje se Niniva nekad nalazila. Danas znamo da se ovaj grad nalazio na istočnoj obali rijeke Tigris blizu grada Mosula. Nekada je rijeka tekla zapadno od gradskog zida i tako štitila grad sa te strane. Danas se na nekadašnjem mjestu Ninive nalaze dvije glavne gomile ruševina. Jedna je ˝Nebu Junis˝ – još neispitana – gdje se nalazila Esarhadonova palata; druga je ˝Kujundžik˝, ostaci Sanheribove i Asurbanipalove palate, koja se počela iskopavati 1840. godine. U Asurbanipalovoj palati pronađena je knjižnica od 20000 tablica, koje se danas nalaze u Britanskom muzeju. U njima je bogati izvor historijskih, kulturnih i vjerskih podataka o Mezopotamiji. Obim grada se može utvrditi jer postoje ostaci zidova. Postojalo je 15 vrata dok je zid bio visok 15 metara, debeo oko 10 metara. Predpostavlja se da je Niniva imala oko 160.000 stanovnika, ali je bilo stanovnika izvan zidova. Ne mogu se ubrojiti i okolni gradovi kao Korazabat i Kala jer oni su imali svoje zidove. Prema 3,4 Jona je išao po gradu jedan dan hoda objavljujući svoju vijest. To znači da se već prvoga dana narod obraćao (3,5). Za Jonu, stanovnika Palestine gdje su gradovi brojno i prostorno mali, Niniva je izgledala veliki grad.
Prorok Nahum naziva Ninivu ˝krvnički grad˝ (Nah 3,1) punog laži i otimanja. Ipak je bilo nade za njega. On se ˝nije potpuno predao zlu˝ (PK 265). Zlo ovog grada došlo je do Boga kao kod predpotopnog svijeta (Post 6,5.11) i stanovnika Sodome i Gomore (Post 18,20.21). Izgleda da je u Jonino vrijeme došlo do vrhunca zla u Ninivi. To je bilo vrijeme njihove kazne i suda.
2. Jonino bjekstvo u Tars (1,3)

I Jona se podigao da bježi od lica Gospoda u Tars16, i otišao je u Jafu i našao lađu, koja je plovila za Tars; i platio je svoju vozarinu i sišao je na nju da putuje s njima u Tars, dalje od lica Gospoda.

3. Jona je ustao ne da bi poslušao Gospoda nego da pobjegne. On se nije pokorio Božjoj volji. Jona je smatrao da je ono što Bog traži od njega isuviše teško, a nije pomislio da Bog daje snagu da se zadatak obavi. Pošto mu se nije dopao zadatak ne znajući da mu je život u pitanju, želio je da napusti Božju službu. – Vjeruje se da je Tars bio u Španiji. Ovaj grad je bio povezan sa feničanskim gradom Tirom trgovačkim vezama (Ezk 27,12). Jona je mislio da će tamo izbjeći ovome zadatku i umiriti svoju savjest. – Jopa (danas Jafa) na sjeveruzapadu od Jeruzalema je vrlo stari pomorski grad. Ovo je bila jedina značajna hebrejska pomorska luka preko koje je stizala građa za zidanje Salomonovog hrama.
3. Bura na moru (1,4-7)

Tada podiže Gospod silan vjetar na moru i nastala je velika oluja tako da je prijetila opasnost da se lađa razbije.
I mornari su se uplašili i povikali svaki svom Bogu; i izbacivali su alat koji je bio u lađi u more, da je olakšaju. A Jona je sišao u donji dio lađe, legao tamo i zaspao tvrdim snom.
A zapovjednik lađe pristupi mu i reče: ˝Što je s tobom?˝ Ustani i prizivaj svog Boga! Možda će nas se sjetiti Bog da ne poginemo.˝
I govorili su jedan drugome: ˝Hajde da bacimo kocku da doznamo radi koga nas je zadesila ova nesreće.˝ I bacili su kocku, i kocka je pala na Jonu.

4. Bog se nije odrekao Jone iako je prorok pokušao da pobjgne od Njega. On je pokušao da naročitim teškoćama i opasnostima promijeni mišljenje i držanje kod proroka Jone. Bog u ovu svrhu upotrebljava jednostavne, prirodne stvari kao buru, ribu, tikvu, crva i sunce. Svi su na lađi mislili da će potonuti.
5. Mornari i putnici su bili Feničani i druge nacije. Mornari su bacali u more alat i robu da olakšaju teret lađi. Svaki od njih se molio svom Bogu.
6. Jona se sakrio na dno lađe gdje je duboko spavao. Ne spominje se uzrok ovakvom snu. Glavni mornar ii zapovjednik lađe probudio je Jonu i našao ga na dnu lađe. Jona je svakako nešto odgovorio na pitanje zapovjednika.
7. Mornari su vjerovali da je neko sa lađe prouzrokovao gnjev bogova zato su odlučili da bace kocku da bi doznali tko je taj. Bog se ovim poslužio da označi Jonu.
4. Mornari bacaju Jonu u more. (1,8-16)

Tada su mu rekli: ˝Kaži nam radi koga nas je snašlo ovo zlo! Što je tvoj posao, i odakle dolaziš? Koja je tvoja zemlja i od kojeg si naroda?˝
I on im reče: ˝Ja sam Hebrej; i bojim se Gospoda, Boga nebeskoga, koji je načinio more i suhu zemlju.˝
Tada su se ljudi jako uplašili i rekli mu: ˝Što si učinio!˝ Jer su doznali da bježi od lica Gospoda; jer im je on to rekao.
I rekli su mu: ˝Što da činimo, da nam se more umiri?˝ jer je more postajalo sve burnije.
I on im reče: ˝Uzmite me i bacite me u more, pa će vam se more smiriti; jer znam da je ova velika oluja došla na vas radi mene.

8. Svi su bili veoma zbunjeni. Uplašeni ljudi postavljali su mnoga pitanja Joni.
9. Ime ˝Hebrejin˝ je odmah odvajalo Izraelce od drugih naroda. ˝Gospod, Bog nebeski.˝ (Heb. ˝Jahve˝) je božansko ime, a izrazi Bog (heb. ˝Elohim˝) i hebrejski ˝Adonai˝ su samo titule. Izraz ˝elohim˝ se često upotrebljava za lažne bogove (v. Izl 18,11). Dakle, ovdje izraz Jahve označava pravoga Boga. Riječi ˝koji je stvorio more i suhu zemlju˝ naročito označavaju savršenost ovoga Boga. Mornari u velikom strahu od smrti, a pod jakim utiskom prikazanog Jahve su se veoma uplašili.
10. Oni pitaju proroka Jonu u strahu, zašto je to učinio. Oni nisu pitali iz radoznalosti već iz očajanja.
11. Jona je jedini bio upoznat s tim Bogom i zato ga pitaju što treba da učine da bi ublažili njegov gnjev. More je bilo sve nemirnije, a oni u sve većem strahu.
12. ˝Uzmite me i bacite u more.˝ Možda je Jona ovo rekao pod Božjim utjecajem, ali je časno postupio. On nije htio da drugi poginu zbog njega.

A mornari su uporno veslali da bi doveli lađu do obale, ali nisu mogli jer je more bivalo sve burnije.
Tada su prizivali Gospoda i rekli: ˝O Gospode! Ne daj da poginemo zbog duše ovog čovjeka, i ne stavi na nas nevinu krv; jer ti, Gospode, učinio si kako se tebi svidjelo.˝
I uzeli su Jonu i bacili ga u more. Tada se more smirilo.
I ljudi su se jako bojali Gospoda i prinijeli žrtvu klanicu i učinili zavjet Gospodu.

13. Ljudi su i dalje veslali prema obali misleći da Gospod ne zahtijeva ovakvu žrtvu. Lađa nije bila daleko od obale jer se u ono vrijeme obično putovalo uz obalu.
14. Sada su se mornari molili Joninom Bogu, da ne bi poginuli što će, jednoga čovjeka koji se njemu moli baciti u more. Njihova molitva je bila upućena Jahvi a ne njihovim bogovima.
15. Poslije bacanja Jone u more bura je odmah prestala. Mornarima je to bio znak da je Jahve učinio da bura prestane.
16.Jahvina moć nad prirodom je tako utjecala na njih, da su Ga se bojali. Tako su se potvrdile Jonine riječi (st. 12). Mornari su učinili što je po njihovom ograničenom znanju bilo najbolje. Oni su prinijeli žrtvu i učinili zavjet.

5. Jona u ribi (2,1)

I Gospod zapovijedi velikoj ribi da proguta Jonu; i Jona je bio u trbuhu ribe tri dana i tri noći.

1. Ništa se ne kaže da li je ova riba bila stvorena za ovaj slučaj ili je Bog upotrijebio postojeću ribu koja može da proguta čovjeka. Špekuliranje i razmišljanje o tome je bezvrijedno. Hebrejska riječ ovdje upotrijebljena je ˝riba˝. U Novom zavjetu, kada je riječ o ovom slučaju (Mt 12,40) upotrebljava se grčki izraz ˝kitos˝, koja znači morsko čudovište. U LXX je upotrijebljena grčka riječ ˝kitos˝.
˝Tri dana i tri noći.˝ Mnogo se raspravljalo o dužini ovoga vremena, s obzirom na Kristove riječi u Mt 12,40. Smatra se da ne mora ovo vrijeme biti svih 72 sata.

II JONINA MOLITVA I IZBAVLJENJE IZ RIBE
Jona (2,2-10)

I Jona je molio Gospoda, svog Boga, iz utrobe ribe i rekao:

2. Ova molitva iznosi iskustvo proroka Jone kad je bio u ribi. U njoj je riječ o spasenju kao svršenom činu. Riječi koje su odgovor na njegovu molitvu i izbavljenje su bez sumnje izrazi njegove jake vjere u izbavljenje i božansku garanciju koja mu je data da će mu se sačuvati život.
U ovoj molitvi nas nešto podsjeća na Psalme. Noviji tumači Biblije nazivaju knjigu proroka Jone psalmima poslije babilonskog doba. Al, oni ipak smatraju da je ova knjiga napisana prije babilonskog ropstva i to u vrijeme ili prije vladanja izraelskog kralja Jeroboama II kada je Jona i živio. (1. Kra 14,25)
Kada su Božja djeca u nekoj nevolji, oni mogu da vape Gospodu za pomoć kao što je to činio i prorok Jona: Sporedno je gdje se oni nalaze. Bog svugdje čuje njihovu molitvu.

˝Iz svoje nevolje povikao sam Gospodu, i on mi je odgovorio; povikao sam iz krila šeola, ti si čuo moj glas.
Jer si me bacio u dubinu, u srce mora, i okružile su me struje vode; svi tvoji talasi i vali prešli su preko mene.˝
I rekao sam: ˝Odbačen sam ispred tvojih očiju; ali ipak ponovo ću uprijeti pogled prema tvome svetom hramu.
Vode su me opkolile do duše, dubina me okružila, morska trava omotala mi se oko glave.
Sišao sam do temelja brda; nada mnom su se zatvorili zasuni zemlje zauvijek. Ali ti si me podigao živog iz jame, Gospode, moj Bože.
Kad je ginula moja duša u meni, sjetio sam se Gospoda, i k tebi je došla moja molitva u tvoj sveti hram.
Koji gledaju na lažne taštine, udaljuju milost od sebe.
A ja ću ti žrtvovati glasom hvale; što sam zavjetovao, ispunit ću. U Jahvi je spasenje.˝

3. Prorok Jona je zavapio Gospodu u svojoj nevolji. (usp. Ps 18,6; 120,1) Slično rasipnom sinu i Jona je uvidio svoje očajno stanje, on isto ˝dođe k sebi˝ tj. on je upoznao svoje bespomoćno stanje. On je ustao protiv izričite Božje naredbe. Ali, sada je mu je potrebna Božja pomoć.
4. Jona, ovdje iznosi u živom, pjesničkom opisu svoje čudnovato iskustvo.
5. U LXX se riječi: ˝Ali ću još gledati svetu crkvu svoju˝ prevode u upitnom obliku: ˝Da li ću zaista opet vidjeti tvoj sveti hram?˝ Samo promjenom jednog samoglasnika moglo bi se ovako čitati i u hebrejskom originalu.
6. ˝Duša˝ (nefeš) ovdje označava život. Voda prijeti njegovom životu. ˝Morska trava omotala mi se oko glave.˝ Ovo je bez sumnje pjesnički jezik. Jona ovdje opisuje čovjeka koji je zapao u morske dubine i on mu pjesnički stavlja morsku travu kao neki turban oko glave.
7. ˝Sišao sam do temelja brda.˝ Prorok svakako ovdje misli na temelje zemlje. Hebrejska riječ ˝eres˝ se prevodi sa zemlja. Izgleda da Jona opisuje ovdje zemlju šeola u koju se ulazi kada se podignu njeni zasuni. Njemu je izgledalo da će tamo ostati zauvijek. Ovo ne znači da prorok nije vjerovao u uskrsnuće. Riječ koja se ovdje prevodi sa ˝zauvijek˝ (Heb ˝le-olam˝) označava neizvjesno vrijeme u budućnosti, čije je trajanje ograničeno. U LXX se ova riječ prevodi sa ˝prijevornice.˝ Prijevod glasi: ˝Ja sam otišao u zemlju čije prijevornice su zauvijek zatvorene.˝ Hebrejska riječ ˝šabat˝ znači jama i upotrebljava se da označi šeol tj. kraljevstvo smrti.
8. Kada je prorok Jona klonuo on je uputio Gospodu toplu molitvu da ga izbavi.
9. ˝Lažne taštine.˝ Jona uspoređuje njegovo iskustvo sa sudbinom onih koji se klanjaju lažnim idolima. Ovakvi se udaljuju sami od Božje milosti.
10. Jona želi da Gospodu prinese hvalu kao žrtvu za njegovu milost i spasenje. On će ubuduće ispuniti sve svoje zavjete i obećanja jer je spasenje samo u Gospodu.

I Gospod zapovijedi ribi i ispljunula je Jonu na zemlju.

11. Bog je Gospodar svega što je stvorio. Vjerovanje u ovu osnovnu činjenicu nas ojačava u borbi protiv lažnih teorija o Bogu. Jedni tvrde da su zakoni prirode sam Bog a drugi da je Bog dio prirode. Biblijsko učenje je da je Bog tvorac prirode i upravlja njome. On je gospodar svega što postoji.

III JONINO PROPOVIJEDANJE I POKAJANJE NINIVLJANA
(Jona 3,1-10)

I došla je riječ Gospoda po drugi puta Joni ovako:
˝Ustani, idi u Ninivu, grad veliki i objavi mu vijest koju ću ti ja reći.˝

1. Bez ikakvog prijekora Joni za neposlušnost Gospod ponavlja naredbu da ide i da propovijeda Ninivi. Prorok Jona ovoga puta ne sluša sebe i svoju želju nego je odmah poslušan Božjem pozivu, i bez oklijevanja odlazi za Ninivu.
2. ˝Ustani, idi.˝ U ono vrijeme kada je neka lađa išla iz Jope u Tars ona je prolazila obalom sjeverne Palestine. Izgleda da se Jona kad ga je riba izbacila blizu obale, nalazio bliže Ninivi nego kada je sjeo u lađu. – ˝I objavi (heb. ˝kara˝ – viči, objavi) mu vijest koju ću ti ja reći˝, riječi su koje Bog kaže svakom propovjedniku. (usp. 2. Tim 4,1.2) Zalutale i zaplašene duše u našem nemirnom svijetu voljele bi da dobiju savjet od Boga a ne prazne i bezvrijedne riječi slabih ljudi kao što su oni sami.

Tada Jona ustade i otišao je u Ninivu po riječi Gospoda. A Niniva je bila izvanredno veliki grad od tri dana hoda.
I Jona prođe gradom dan hoda, i vikao je i govorio: ˝Još četrdeset dana i Niniva će se razoriti.˝

3. Sad je Jona spreman da izvrši naredbu koju mu Bog daje, dok je ranije prije svog velikog iskustva izbjegavao. Grad Niniva je bio ˝izvanredno˝ veliki grad. Utoliko je ovo propovijedanje bilo potrebnije.
4. ˝Jedan dan hoda.˝ Prorok nije išao jedan cio dan po gradu dok je počeo da propovijeda. Ovdje se iznosi izvještaj o Joninom propovijedanju prvog dana. Čim je prorok ušao u grad on je odmah počeo da objavljuje svoju vijest. – ˝Još četrdeset dana.˝ Jona nije samo ponavljao ove riječi iako je ovo bila sadržina njegove propovijedi. On je održavao kratke propovijedi, opomene. Riječ ˝razoriti˝ (heb ˝hafak˝) je ona ista koja se upotrebljava u Post 19,25.29 da se opiše uništenje Sodome i Gomore.

A ljudi i Ninivi povjerovali su Bogu; i naredili su post i obukli se u kostrijet od njihovog najvećeg pa do njihovog najmanjeg.
I riječ je dospjela do kralja Ninive, i on ustade sa svog prijestolja, i skine svoj plašt i ogrnuo se u kostrijet i sjeo u pepeo.
Tada odredi kralj i njegovi velikaši da se objavi u Ninivi i kaže: ˝Ljudi i stoka, goveda i ovce da ne jedu ništa i vode da ne piju;
Ljudi i stoka da budu u kostrijeti i glasno da prizivaju Boga; i svaki se treba vratiti sa svog zlog puta i svoje nepravde, koja je u njegovim rukama.
Tko zna, možda ćre se Bog povratiti i pokajati i odustati od jarosti svog gnjeva, da ne bi poginuo.
I Bog vidje njihova djela, da su se povratili sa svojih zlih puteva; i sažali se Bog i pokaja za zlo o kojem je govorio da će im učiniti, i nije učinio.

5. ˝A ljudi i Ninivi povjerovali su Bogu.˝ Ninivljani su povjerovali u Boga i Joninu vijest i pokajali se. U Asiriji su vladali za vrijeme izraelskog kralja Jeroboama II sljedeći kraljevi. Adad-nirari III, Salamansar IV, Asur- Dan III i Asur-Nirari V. Još za vladavine kralja Adad-Nirari III (810-782) dogodila se vjerska revolucija u Asiriji. Bog Nabu je proglašen za jedinog boga. Svakako je ova monoteistička revolucija nastala usljed Jonine propovijedi. – ˝Kostrijet˝ je grubo odijelo od crne kozje dlake koje se oblačilo u vrijeme žalosti i pokajanja.
6. Možda je ovaj kralj bio Adad-nirari III. Čudan je prizor vidjeti kralja jedne velike države koji se tako ponizio, obukao u kostrijet i sjeo u pepeo. To je bio rezultat propovijedanja jednog Božjeg sluge. Kakva razlika između ovog kralja i izraelskih kraljeva koji su uporno odbijali da se ponize i pokaju. I sam narod se pokajao neovisno od kraljeve naredbe. (st. 5)
7. Kada je vijest o pniznosti i pokajanju naroda dospjela do kralja, on je potvrdio post službenom naredbom. Svi njegovi velikaši priključili su se tome. – ˝Ljudi i stoka.˝ Ovo je bila čudna naredba. Ali treba da imamo u vidu da mnogobožački kraljevi nisu bili prosvijetljeni kao Božji narod. U Perziji se sjekla kosa ljudi, konja i drugih životinja kao znak opće žalosti.
8. Svi treba da vape Gospodu, ali moraju da se i pokaju i ostave nasilje kojim su uprljali prste. Sve ovo vrijedi samo onda ako je učinjeno ozbiljno i odlučnom promjenom karaktera.
9. ˝Tko zna, možda ćre se Bog povratiti i pokajati.˝ Bez sumnje da im je Jona dao nadu da će Bog povući svoju odluku ako se ozbiljno pokaju, premda se to Joni nije dopalo. (v. 4,1), ali on je morao da im objavi da je Bog milostiv. (v. 4,2)
10. Bog je vidio da su se Ninivljani zaista pokajali, zato ih nije uništio. Bog se ne mijenja ali se okolnosti mogu da promijene. (usp. Jer 18,7-10; Ezk 33,13-16) Božje objavljivanje suda i kazne su često uvjetna proročanstva. (Ezk 25,1)

IV JONIN GNJEV I BOŽJI UKOR
(Jona 4,1-11)
Jonino nezadovoljstvo. (4,1-5)

I Jona se vrlo razljutio, i bilo mu je krivo. I molio je Gospoda i rekao:
˝Oh, Gospode! Nije li to bila moja riječ, još dok sam bio u svojoj zemlji? Zato sam najprije htio pobjeći u Tars, jer sam znao da si ti milostiv i milosrdan Bog, spor na gnjev i velike dobrote, i da se sažališ nad zlom.
I sada, Gospode Gospode uzmi moju dušu od mene; jer je bolje da umrem, nego da živim.˝

1. ˝I Jona se vrlo razljutio.˝ Ovo poglavlje opisuje veliku ljudsku netrpeljivost i Božje strpljenje. Joni nije bilo samo nemilo nego je bio i ozlojeđen. On je bio gnjevan što se Bog ˝pokaja od zla.˝ (3,10) Umjesto da se raduje što je Božja milost oprostila pokajanim Ninivljanima, on je dao mjesta svome osjećaju sebičnosti i ponosa. On je mislio da će se smatrati kao lažni prorok jer se ono što je on prorekao nije ispunilo. Njegov ugled mu je bio od veće važnosti nego sve duše u ovom velikom gradu. Možda je i pomišljao da se Božje znanje budućnosti kompromitiralo kod mnogobožaca zbog neispunjenog proročanstva. Božja milost prema Ninivljanima je rasrdila Jonu, mada je ta ista milost samom njemu spasila život.
2. Velika je razlika okolnosti u kojima se sada Jona moli Bogu od onih kada je bio u ribi. Kolika je razlika u duhu Joninom tada i sada. Tada se molio za život, a sada za smrt; onda je bio ponizan a sada gnjevan.
3. Kolika razlika u Joninom zahtjevu kad ga usporedimo sa Mojsijevim. Mojsije je pokazao takav duh samoodricanja da je bio voljan da se i njegovo ime izbriše iz knjige života samo da njegov buntovnički narod može živjeti. Jona je opet potpuno obeshrabren.

A Gospod reče: ˝Da li je pravo da se ljutiš?˝

4. Jonina zlovoljnost je dolazila od sebičnosti. To nije bio plemenit gnjev kao kod Krista kad je istjerao trgovce iz predvorja hrama.

I Jona iziđe iz grada i sjeo je prema istoku grada. I načinio si tamo kolibu; i sjedio je u njoj u sjeni i gledao što će biti s gradom.
I Gospod učini da izraste kikajon17 nad Jonom, da bi se Jona sklonio u njegovu sjenu i da ga oslobodi njegove zlovolje; i Jona se jako veselio biljci što je izrasla.

5. ˝I gledao što će biti s gradom.˝ Jona je sjeo i čekao što će Bog učiniti. On je mislio na Božje riječi. ˝Da li je dobro što se ljutiš?˝ Možda Bog hoće da uništi Ninivu? Jona je bio u očekivanju.
6. Hebrejska riječ ˝kikajon˝ je ime neke nepoznate biljke. Ova riječ se različito prevodi kao: biljka ricinusovog ulja, tikva, bršljan itd. Ova biljka je čudom porasla i zato nije potrebno da znamo koja je to biljka bila. Nijedna biljka koja postoji u onom kraju ne raste ovakvom brzinom, mada stari Arkađani govore o nekoj čudnovatoj biljki po imenu ˝kukanitu.˝ Jonino zlo nije bilo toliko u fizičkom pogledu, koliko u duhovnom i duševnom, jer se osjećao ponižen razočaran i jadan. Hebrejska riječ za ˝zlovolja˝ označava nesreću, bijedu, muku.

Ali Bog naredi crvu idućeg dana, u ranu zoru, da podgrize biljku i da se osuši.
I kad je sunce izašlo, tada Bog posla vrući istočni vjetar; i sunce je palilo Jonu na glavu da je klonuo i iznemogao. I želio je da umre i govorio: ˝Bolje je da umrem, nego da živim.˝

7. Dosta je bio samo mali crv da pokvari svako zadovoljstvo.
8. Sutradan vrućina je bila vrlo velika i sunce je sve palilo. Jona je neimajući nigdje glave skloniti potpuno klonuo od žege.

A Bog reče Joni: ˝Da li je pravo da se ljutiš radi biljke?˝ I on reče: ˝S pravom se ljutim do smrti!˝
A Gospod reče: ˝Tebi je žao biljke, oko koje se nisi trudio, niti je uzgajao, koja je nastala kao sin jedne noći i kao sin jedne noći propala;
A meni da ne bude žao Ninive, velikog grada, u kojem ima više od stotinu i dvadeset tisuća ljudi, koji ne razlikuju što je desno i što je lijevo i mnoštvo stoke?˝

9. Ožalošćen i uvrijeđen Jona pravda svoj gnjev i svoju odluku da umre. Bog očekuje da prorok zauzme razuman stav.
10. Jona, čudan prorok žalio je za tikvom koja ima tako malu vrijednost i oko koje se on nije ništa trudio i radio, ali nije bio voljan da žali toliki narod u Ninivi. On se gnjevio što Bog neće da uništi Ninivljane, gnjevi se isto što je Bog dozvolio da se osuši tikva. Kakva razlika? Božji sluga se više brine i žali za tikvom nego za tolikim narodom koji je mogao da propadne.
11. Bogu je žao onih stotinu i dvadeset tisuća neukih ljudi. – Ne mogu se tumačiti ove riječi da se odnose samo na djecu i mlade jer stari gradovi nisu imali toliko stanovnika. Prije svega ovo se odnosi na ljude koji još nisu jasno razlikovali dobro od zla.

PROROK MIHEJ

UVOD

Ime Mihej (heb. Mika) je skraćeno od ˝Mikaja˝ što znači: ˝Tko je sličan Jahvi˝ U hebrejskoj Bibliji ovaj prorok je šesti po redu tzv. malih proroka.
Prorok Mihej se naziva ˝Morešćanin˝ što hoće da se kaže da je rodom iz sela Morešetgat koje se nalazilo u južnom dijelu Judeje, prema Filistejskoj zemlji. Proroka Miheja moramo razlikovati od Miheja sina Imle koji je prorokovao u vrijeme kralja Ahaba. (1 Kra 22,8-28)
O proroku Miheju ništa nije poznato osim što se kaže o njemu u njegovoj knjizi. To što se ime njegovog oca ne spominje možemo tako da objasnimo da mu je otac bio običan čovjek. Mihej je bio bez sumnje iz Jude što se može da izvede iz činjenice što on spominje Judine kraljeve (Mih1,1). Ovaj prorok je bio mlađi suvremenik proroka Izaije i Hošee, koji su počeli da rade za vrijeme kralja Uzije, Jotamovog prethodnika. (Iza 1,1; Hoš 1,1) Predanje kaže da je Mihej umro u miru u svom rodnom mjestu u početku Hezekijine vladavine, pred samu propast Samarije.
Jezik proroka Miheja je pjesnički i ritmičan.
Njegov stil odaje čovjeka sa polja koji je jednostavan i ispravan. On se ističe sa svojom čestom upotrebom slikovitog govora i igrom riječi. On je hrabar, čvrst i beskompromisan kad je riječ o grijehu a ipak nježan, sažaljiv i umije da voli. Miheja nazivaju ˝propovjednikom siromašnih˝ jer se brinuo za socijalnu pravdu. On je ustao protiv ugnjetača i pokvarenih sudaca.
Prorok Mihej je kao i njegov suvremenik prorok Izaija, obavljao svoju proročku službu u teško doba. To je bilo u drugoj polovini osmog stoljeća prije Krista, kada je Asirija kao svjetska sila imala prevlast u svijetu. U njegovoj državi, kad je prorok počeo svoj rad, vladao je kralj Jotam ˝I činio je što je pravo u očima Gospoda˝ (2. Kra 15,34) mada je narod u njegovoj državi ˝žrtvovao i kadio na visinama.˝ (2. Kra 15,35) Ahaz, Joatamov sin i nasljednik otišao je najdalje u idolopoklonstvu jer ˝žrtvovao je svoje sinove u vatri, po gnusnim načinima naroda.˝ (2. Ljet 28,3) On je izmijenio i preuredio bronzani žrtvenik i legen, i postavio u blizini hrama idolski žrtvenik kakvog je vidio u Damasku. (2. Kra 16,10-12.14-17) Zbog ovih promjena i uvođenja lažnog bogoslužja smatrao se Ahab najvećim otpadnikom i idolopokloničkim kraljem u Judeji.
Prorok Mihej je obavljao svoju proročku službu upravo u vrijeme ovog duhovnog opadanja među stanovnicima Jeruzalema i Judeje. U njegovoj knjizi se iznose moralne i vjerske prilike u narodu u to doba.
Idolopoklontvo se naglo širilo tako što se bogoslužje obavljalo samo spolja i površno a uvodilo idolopokloničko bogoslužje i običaji. I sami svećenici su otpadali. Da bi zadržali svoj ugled kod naroda oni su popuštali mnogoboštvu i umjesto da štite siromašne od samovolje bogataša oni su i sami pokazali sebični duh. U ovo vrijeme je bilo mnogo lažnih proroka koji su zadobijali naklonost naroda uvjeravajući ih da su pred njima bolji dani. Lažni proroci su uspavljivali narod duhovnim snom, umirujući ih lažnim učenjem da su oni Abrahamovi potomci i osobiti Božji narod koji može da bude siguran da ih se Gospod nikada neće odreći.
Plemstvo i ugledni ljudi bili su se predali uživanju i raskoši. Oni u svojoj želji da se bogate i postanu ugledni nisu birali sredstva i načina. Sa seljacima su postupali grubo i nepravedno. Zbog svoje nezaježljivosti oni su surovo pljačkali siromašne i lišavali ih njihovih prava i dobara.
Ponekad, poslije nekog zlog vladara dolazio je na vlast njegov sin koji je bio dobar vladar. Npr. kralj Hezekija, koji je naslijedio Ahaza bio je isto tako odan Gospodu kao što je njegov otac bio odan idolima. U 2. Kra 18,5 se kaže: ˝On se pouzdavao u Gospoda, Boga Izraelova nije bilo njemu ravnoga među svim kraljevima Jude, ni među onima koji su bili prije njega.˝ Hezekija je energično radio na tome da se ukloni idolopoklonstvo koje je postavio njegov otac. On je povratio narodu pravo bogoslužje i podigao moral i duhovno stanje u Judeji. Prorok Mihej mu je pomogao u ovome. Ovaj prorok je vodio tešku borbu cijelog svog života da se zasadi sjeme istine na suho i neplodno mjesto svog naroda. Trebalo je dosta vremena da se pokaže rod. Vladavina kralja Hezekije je bilo doba reforme u Judi. Nažalost ova reforma je bila nemoćna. Zato je došlo do objavljivanja proročanstva o odvođenju u ropstvo.
U ovoj knjizi imamo dva glavna predmeta.
Osuda narodnih grijeha i odgovarajuća kazna – odvođenje u ropstvo.
Oslobođenje Izraela iz ropstva i radost i slava mesijanskog kraljevstva.

Proročanstva proroka Miheja i Izaije imaju mnogo zajedničkog. Pošto su ova dva proroka bili suvremenici i radili pod istim uvjetima i na istoj stvari, možemo lako da razumijemo zašto su njihove vijesti i riječi slične. Iako postoji razlika u mjestu rada ova dva proroka njihova je vijest ista: Gospod će očistiti svoj narod nevoljama, a ostatak će vidjeti slavu mesijanske vladavine. Način obrađivanja proroka Miheja je odličan, pun snage i slika, ali nije postigao savršenstvo proroka Izaije.
Iako prorok Mihej kaže u početku svoje knjige ˝što je vidio u Samariji i Jeruzalemu˝, (Mih 1,1) ipak njegova proročanstva se više odnosi na Judeju nego na Sjeverna kraljevstva. Mada su se deset plemena odvojili od Jude, Jeruzalema i centra Gospodnjeg bogoslužja, ipak su oni još uvijek bili Božji narod i On je želio da uspostavi vezu s njima.
Sa prorokom Mihejom i Izaijom završava se konačno ili zlatno doba hebrejske literature a sa njihovom službom sjajno doba izraelskog prorokovanja.

I GREŠNOST I POKVARENOST NARODA
(Mih 1,1-3,12)

1. UVOD KNJIGE

Riječ Gospoda, koja je došla Miheju Morešćaninu, u danima Jotama, Ahaza i Hezekije, kraljeva Jude, što je vidio o Samariji i Jeruzalemu.

1. ˝Mihej Morešćanin.˝ Prorok je bio iz sela Morešet-Gatu (st 14) u jugozapadnoj Judeji, na granici Filisteje. Uz ime sela dodaje se ime Gat, jedan od glavnih filistejskih gradova. Ovo mjesto koje se danas zove Tel ej – Judeide je udaljeno od Jeruzalema oko 45 km.
˝U danima Jotama.˝ Proroci Izaija, Hošea i Amos počeli su da prorokuju kratko vrijeme prije proroka Miheja za vrijeme vladavine Uzije, Joatamovog oca. (Iza 1,1; Hoš 1,1; Am 1,1). Kraljevi spomenuti u ovim stihovima bili su kraljevi u Judeji za vrijeme dok je Mihej obavljao svoju naročitu dužnost u Južnom kraljevstvu. Ali ipak on je, kao Amos, proricao i za Sjeverno kraljevstvo.
Čujte, vi svi narodi, pazi zemljo i sve što je u tebi, i Gospod Gospod neka bude svjedok protiv vas, Gospod iz palače svoje svetosti!
Jer evo, Gospod izlazi iz svog svetog mjesta, silazi i hodi po visinama zemlje.
I brda se rastapaju pod njim i doline se rasjedaju kao vosak pred vatrom, kao vode, izlivene niz obronak.

2. ˝Čujte, vi svi narodi.˝ Cijeli svijet, cijela zemlja je svjedok Božjih sudova na Samariji i Jeruzalemu. Iz sudbine Božjeg izabranog naroda mogu svi narodi koji su odbili da slijede Božji savjet da čitaju svoju vlastitu sudbinu.
3.4. Ova dva stiha slikovito opisuju veliki i strašni Božji sud koji ima da dođe na Samariju i Jeruzalem (usp. Iza 26,21)
˝Izlazi iz svog svetog mjesta.˝ Bog izlazi iz svetog svog Hrama. On se dalje slikovito prikazuje kako silazi i hoda po vrhovima brda i brežuljaka (usp. Am 4,13).
˝I brda se rastapaju pod njim.˝ Gospodnji dolazak se često prikazuje slikovito pomoću poremećaja u prirodi (Sc 5,4.5; Ps 97,5 itd). Najveći poremećaj u fizičkom svijetu će se dogoditi pred i za vrijeme drugog Kristovog dolaska. (Mt 24,20; Otkr 16,18-21 GC 636.637)
2. Sud nad Izraelom i Judom (1,5-16)

Sve je to radi prijestupa Jakova i radi grijeha doma Izraelova. Odakle prijestup Jakova? Nije li od Samarije? Odakle visine Jude? Nije li od Jeruzalema?
Učinit ću od Samarije hrpu kamenja u polju, prostor za sadnju vinograda, i pobacat ću njezino kamenje u dolinu i otkriti njezine temelje.
I sve njezine livene likove razbit ću i sve njezine bludničke poklone spaliti vatrom, i učinit ću sve njezine idole pustinjom; jer ih je sabrala bludničkom plaćom i ponovo trebaju postati bludničkom plaćom.

5. St 5-7 opisuju kaznu koja treba da dođe na Sjeverno kraljevstvo, Izraela, zbog njegovih grijeha.
˝Sve je to radi prijestupa Jakova.˝ Ovo se ime ovdje spominje umjesto deset plemena koje sačinjavaju ˝Dom Izraelov˝
Kao glavni gradovi Izraela i Jude, Samarija i Jeruzalem su postali središta idolopoklonstva i bezakonja. Samariju je osnovao zloglasni Amrije i njegov sin koji je u svemu slijedio svoga oca. On je podigao u Samariji hram Bogu Baalu (1. Kra 16,23-33)
˝Odakle visine Judine.˝ LXX prevodi riječi: ˝Koje su visine Judine?˝ ovako: ˝Što je grijeh doma Judinog?˝ Ovaj prijevod daje bolju usporedbu sa prethodnom rečenicom: ˝Koje je zločinstvo Jakovljevo?˝ Sada je jasno da se riječ ˝visine˝ odnosi na mnogobožačke kipove i svetinje koje su podizane na uzvišicama gdje su Judejci obavljali idolopoklonstvo (1. Kra 14,22-24; 15,9-15; 22,43 itd). Kralj Hezekija je bio prvi od kraljeva u Judeji koji je očistio zemlju od ovih idolskih središta. (2. Kra 18,4). Ovo proročanstvo proroka Miheja objavljeno je pred samom ovom reformom.
6. ˝Učinit ću od Samarije hrpu kamenja u polju.˝ Buduće vrijeme koje prorok Mihej ovdje upotrebljava, jasno pokazuje da uništenje Samarije, koje se dogodilo u 6. godini vladavine kralja Hezekije, nije bilo još nastupilo. (2. Kra 18,9-11)
Hebrejska riječ ˝i˝ znači gomilu ruševina.
˝Prostor za sadnju vinograda.˝ Samarija će biti tako uništena da će se na njenim padinama podizati vinogradi.
˝I pobacat ću njezino kamenje u dolinu.˝ Samarija je bila sazidana na visoravni brežuljka sa strmim padinama. Rušenje će biti sve do samog temelja.
7. Svi će idoli u Samariji biti razbijeni u komade. (usp. 2. Ljet 34,3.4.7)
˝Bludničkom plaćom.˝ Hebrejska riječ ˝etnan˝ se često upotrebljava sa bludničkom plaćom. (Pz 23,18; Ezk 16,31.34; Hoš 9,1). Smisao ovih riječi nije jasan. Možda hoće da se kaže, da će svi oni biti stavljeni na rezane kipove i idole, jer su ih stvorili bludničkom plaćom. Blud se vršio u nekim mnogobožačkim hramovima kao dio bogoslužja boginji plodnosti.
˝I ponovo trebaju postati bludničkom plaćom.˝ I ova rečenica nije jasna. Jezik je ovdje bez sumnje pjesnički. Ali glavni smisao ove rečenice je donekle jasan: Samarija mora da podnese sudbinu i plaću za ono što je vjerovala.

Zato ću se udarati u prsa i jaukati; ići ću gol i bos; zavijat ću kao šakali, i uzdisati kao nojevi.
Jer su njene rane smrtne; dopiru sve do Jude, dotiče vrata mog naroda, sve do Jeruzalema.
Ne javljajte to u Gatu, ne plačite! U Bet-Leafri18 valjaj se u prašini.
Odlazi stanovnice Šafira19, u sramotnoj golotinji; stanovnica Sanana20 nije izlazila; jadikovka Bet-Ezela odstranit će vam svoj zaklon
Jer stanovnica Marota21 drhti radi svoga imanja; jer je zlo sišlo od Gospoda do vrata Jeruzaleme.
Upregni brze konje u kola, stanovnice Lakiša! Početak grijeha je bio je tu za kćer Siona, jer su se u tebi našli grijesi Izraele.
Zato ćeš dati otpusni dar Morešet-Gatu22: Kuće Aksiba23 bit će laž za kraljeve Izraela.
Još ću ti dovesti posjednika, stanovnice Mareša24. Do Adulama doći će slava Izraela.
Čupaj kosu i ostriži se za svojom milom djecom, proširi svoj ostrig kao orao lješinar; jer su odvedena od tebe.

8. ˝Zato ću se udarati u prsa i jaukati.˝ Prorok Mihej to čini zbog nesreće koja će doći na Samariju. Otuda prijeti opasnost i Judi. – Hebrejska riječ ˝arom˝ označava punu golotinju. Prorok prikazuje ovdje sebe ne samo onoga koji plače i jauče nego kao i zarobljenika koji je potpuno ogoljen i odveden opljačkan. – hebrejsak riječ ˝tanim˝ znači šakali. Prijevod ˝zmajevi˝ dolazi od greške u prijevodu u riječima ˝tanin˝ (zmija ili zmaj). Šakal je poznata životinja po svom tužnom pištanju. Hebrejska riječ ˝benat-jaana˝ znači ptica koja pušta žalostan glas.
9. ˝Jer su njene rane smrtne.˝ Za Samariju nema više milosti. Ovaj je narod napunio čašu bezakonja, i došlo je vrijeme Božjeg gnjeva. Obračun je završen.
˝Dopiru sve do Jude.˝ Znači da je i Judeja kriva i zato mora da primi svoju kaznu.
10. St 10-16 je tužaljka zbog suda koji će pogoditi Judu. Početne rečenice ove tužaljke uzete su iz Davidove tužaljke za Saulom. (2. Sam 1,20) – Ovi stihovi opisuju opustošenje raznih primorskih gradova i odvođenje Judejaca. Dest judejskih gradova treba da budu opustošeni.
Gat je jedno od pet glavnih gradova u Filisteji. On se nalazio oko 60 km jugo-zapadno od Jeruzalema. Propast Judeje ne treba da se objavi u ovom neprijateljskom gradu. Na hebrejskim riječ ˝gat˝ slična je riječi ˝objaviti˝. Mnogi misle da je ovdje u pitanju igra riječi u ironiji koja se može ovako izraziti: ˝Nemojte objaviti u gradu Objaviti.˝ Ovakvih igara riječi ima mnogo u hebrejskom pjesništvu. U ovoj glavi imamo cio niz ovakvih izreka.
˝Ne javljajte.˝ Neki nalaze u ovoj rečenici isto ovakvu igru riječi: ˝Ne plačite u gradu Plakati.˝ Ovakav bi se prijevod mogao dobiti samo ako bi donekle promijenili originalni tekst. Nije poznato za neki ovakav grad, ali se na to misli s obzirom na cio ovaj odsjek. Neki misle na Basa ili Bakim (od baka, plakati; Bekaim25 )
˝U Bet-Leafri˝. Možda je to ˝Et-Taijibe˝ blizu Hebrona. Riječ ˝apra˝ znači u korijenu same riječi prašina. Drugi su opet našli jednu drugu igru riječi koja se može ovako prevesti: ˝Valjaj je u prašini u gradu Prašine.˝
11. ˝Odlazi stanovnice Šafira.˝ Riječ ˝šafir˝ znači lijepa. Nepoznato je mjesto sa ovakvim imenom. Neki misle na Kirbet el – Kom, 25 km. jugoistočno od Gata.
˝Sanan˝ je možda isto što i Zenan koji se spominje u Još 15,37. To je grad u Judejskoj Sefeli.
˝Bet-Ezel˝ je možda Deir el – Asal, blizu Debira, u Južnoj Judeji.
12. ˝Marot˝ je izgleda Marat, blizu Hebrona. (Još 15,59)
13. ˝Lakiš˝ je bilo jako utvrđenje u Judeji oko 50 km na jugozapadu od Jeruzalema. Ovaj grad je osvojio asirski kralj Senaherib kad je napao Judeju (2. Kra 18,14). Jedan duborez koji se nalazi u Londonu opisuje opsadu Lakiša. Ruševine ovog grada nalaze se još i danas i zovu se Tel-ed-Duveir.
˝Upregni brze konje u kola.˝ Znači hitno bježanje. I ovo je igra riječi. Izraz za ovaj grad je sličan imenu: ˝Konjski grad˝.
˝Početak grijeha je bio je tu za kćer Siona.˝ Još nije objašnjeno kako je Lakiš početak i uzrok ovog grijeha.
14. ˝Zato ćeš dati otpusni dar Morešet-Gatu.˝ Ovo se odnosi na Judu. Juda treba da pošalje miraz svojoj kćeri kad se udaje (v. 1. Kra 9,16). Ovaj stih nam kazuje da se Juda treba odreći ili dati svojinu ovog grada.
˝Kuće Aksiba26 bit će laž za kraljeve Izraela.˝ Hebrejski ˝Aksib˝ je ime grada za koji se misli da je postojao u Sefeli ili Judinoj ravnici. Izgleda da je to današnji Tel el – Beida. (Još 15,44) Pošto riječ ˝aksib˝ znači laž i ovdje postoji igra riječi. Kuće ˝Aksiba˝ će biti ˝aksab˝ (laž).
15. ˝Mareša˝ Mareš je grad u Judejskoj Sefeli (Još 15,44) 45 km jugozapadno od Jeruzalema. Danas se zove Tel Sandaana. Hebrejska riječ ˝Mareša˝ je slična riječi koja znači ˝naslijeđe˝. I ovdje postoji igra riječi. ˝Još ću ti dovesti nasljednika koji će zahtijevati tvoj grad Nasljednik.˝
˝Do Adulama doći će slava Izraela.˝ Ove rečenice dobro prevodi RSV: ˝Izraelova slava doći će do Adulama.˝ Ali još nije smisao rečenice jasan. Obično se misli na plemstvo u Izraelu koje će željeti da pobjegne u mjesta kao što je Adulam sa svojim pećinama u kojima se još David krio (1. Sam 22,1.2)
16. ˝Čupaj kosu˝, znači simbol žalosti (Am 8,10). Jeruzalem ima da žali za svojom djecom koja će se odvesti u ropstvo.
˝Ostriži.˝ Hebrejski ˝gazaz˝ (odsjeći kosu). To je slično onom ˝načini ćelu.˝
˝Kao orao.˝ Hebrejski ˝nešer˝ (orao ili jastreb). Svakako vrsta gologlavog ili golovratog orla.

Prijetnja knezovima i lažnim prorocima 2,1-3,11

Teško onima koji smišljaju bezakonje i pripremaju zlo na svojim ležajima! Kad svane dan izvršuju ga, jer im je u moći njihove ruke.
Žele polja i otimaju ih, i kuće, i uzimaju ih; čine nasilje čovjeku i njegovoj kući, čovjeku i njegovu nasljedstvu.
Zato, tako kaže Gospod: ˝Evo smišljam zlo ovom rodu, iz kojega nećete izvući svoje vratove, i u kome nećete hoditi ponosito, jer je zlo vrijeme.
U onaj dan govorit će poslovicu o vama i zapjevati tužaljku. ´Dogodilo se!´ reći će; ´potpuno smo opustošeni: promijenio je dio mog naroda: kako ga je odstranio od mene! Dijeli naša polja otpadnicima.´
Zato nećeš imati nikoga koji bi u zajednici Gospoda, dodjeljivao mjeraćom vrpcom tvoj dio.˝

1. U 2,1.2 prorok Mihej osuđuje nepravdu i nasilje prema siromašnima.
˝Smišljaju bezakonje i pripremaju zlo na svojim ležajima.˝ Noću kad su na postelji oni spremaju zle planove da sutradan izvedu. (usp. Job 4,13; Ps 4,4; 36,4)
˝Jer im je u moći njihove ruke.˝ LXX prevodi hebrejsku riječ ˝el˝ kao Bog. Ali ova riječ je idiom a smisao je ˝sila˝.
2. Njihove su želje bile tako pohlepne i grabežljive za zemaljskim dobrima da su ih ostvarivali nasiljem (1. Kra 21; Iza 5,8; Hoš 5,10; Am 4,1). Ali, Mojsijev zakon je naređivao da se svake oprosne godine zemlja vrati svom prvobitnom vlasniku (Lz 25,8.10). Svojina se nije mogla prenositi s jednog na drugo pleme.
3. ˝Evo smišljam zlo ovom rodu.˝ Grijeh je duboko prodro i više se nije gledalo na obiteljske odnose. Zato će Bog izvršiti svoju odluku nad cijelim narodom. Kao što oni smišljaju bezakonje tako i Bog ˝smišlja zlo ovom rodu.˝
˝Nećete izvući svoje vratove.˝ Ova kazna će biti teški i mučni jaram, koji oni neće moći da odbace. Oni neće moći više da idu ponosito, izdignute glave. Ponos ovih nasilnika bit će slomljen. Božji sud i kazna doći će na te ljude.
4. Hebrejska riječ ˝mašal˝ ima ovdje smisao podrugljive pjesme. U ˝onaj dan˝ tj. zlo vrijeme neprijatelji će upotrijebiti izraelske riječi da pomoću njih ismijavaju njihovo jadikovanje (usp. Hab 2,6). Oni će se podrugljivo prikazivati kao ožalošćeni Hebreji i tobože oplakivati, što je nekad napredni izraelski narod teško opljačkan i upropašten, i što je ˝dio mog naroda˝sad ga ˝opustošio˝ i ˝odstranio˝. Drugim riječima, Kanaanska zemlja, koju je Bog obećao Abrahamovim potomcima, predaje se njihovom neprijateljima. Nijedno drugo ismjehivanje ne bi teže palo narodu.
˝Dijeli naša polja otpadnicima.˝ Hebrejska riječ ˝Šabeb˝ znači odmetnik. Ova se rečenica može ovako najbolje da prevede: ˝Otpadniku su podijeljena naša polja.˝ Malom promjenom u originalnom tekstu RSV prevodi: ˝Među hvatačima on dijeli naše njive.˝
5. U ovom stihu nije jasno koje izgovorio ove riječi i kome. Osuda u voom stihu nije nastavak ismjehivanja iz prethodnog stiha. Ove riječi su vjerojatno riječi proroka Miheja upućene nepokajanoj i nasilničkoj grupi ljudi koji se spominju u 2,1.2 ili uopće narodu. Prorok obavještava nasilnike da, zato što su tako nepravedno postupali sa svojim susjedima i njihovim njivama, neće u Izraelu više biti nasljedstva. ˝Mjeraća vrpca˝ je bilo uže kao mjera koja se primjenjivala pri podjeli zemlje. (Am 7,17)

˝Ne prorokujte˝, prorokuju oni. Ako ne bi prorokovali ovima, tada bezakonje neće ustupiti.
Ti, dome Jakova nazvan, da li je Gospod nestrpljiv? Ili su to njegova djela? Nisu li moje riječi dobre prema onome koji pošteno hodi?
Do još nedavno podizao se moj narod kao neprijatelj: otimate kabanicu onima koji prolaze bezbrižno, koji se vraćaju iz rata;
Otjerali ste žene mog naroda iz njihovih malih domova, pored toga oduzeli ste njihovoj djeci moju slavu zauvijek.
Ustanite i idite! Jer ova zemlja nije počivalište, radi nečistoće, koja donosi propast, i to silnu propast.
Ako tu ima čovjek koji hodi za vjetrom i laži, koji laže i govori: ˝Hoću ti prorokovati o vinu i jakom piću,˝ taj će biti prorok ovog naroda.

6. ˝Ne prorokujte.˝ Smisao ovog stiha nije jasan i zato se različito tumači. U izvorniku ovaj stih glasi: ˝Ne prorokujte, oni prorokuju, nemojte prorokovati o tome. Pogrde se neće vratiti.˝ Izgleda da su ove riječi neko protestiranje onih koje prorok Mihej ukorava.
7. ˝Ti, dome Jakova nazvan.˝ Hebrejski ˝amar˝ (kamen ˝amar˝, govoriti) otuda prijevod ˝nazvan˝. A pošto u izvorniku ima upitni prefiks, ova rečenica se prevodi i ovako: ˝Treba li to da se kaže o dome Jakovljev.˝ (RSV). Prorok Mihej ukorava govornike (st. 6) radi izražavanja čudne misli o Božjem duhu.
˝Je li Gospodnji duh pun gnjeva27.˝ Izraz ˝gnjev˝ povezan sa riječi ˝duh˝ znači: ˝duh je postao nestrpljiv˝. Ovim riječima prorok ukorava one koji optužuju Gospoda da je postao nestrpljiv zato što dozvoljava da se prijeti njegovom narodu. Ali ustvari nije tako, Bog je uvijek dugo trpio u svom postupanju sa Izraelom. Ipak, kada ljudi ostaju u grijehu oni moraju da se nadaju posljedicama njihovog zlog postupanja. (Izl 34,6.7)
˝Ili su to njegova djela?˝ Sud i kazne ne dolaze od Boga zato što ih On želi (Ps 103,8-14; Jer 18,25-32) Bog je ljubav i on uživa da čini milost a ne da kažnjava (Iza 28,21; Jer 31,20). Prorok Mihej želi da kaže da Božje kazne dolaze zbog naših zlih dijela. Grešnik sam sebe kažnjava. (GC 36,37). Kao što sunce nije odgovorno za sjenku koja dolazi od nekog neprovidnog predmeta tako i Bog nije odgovoran za bezakonje grešnika. Božja riječ je dobra i donosi blgoslov onome koji je drži.
8. ˝Do još nedavno podizao se moj narod kao neprijatelj,˝ nije jasna. Možda promjenom u hebrejskom originalu RSV ovako prevodi rečenicu: ˝Ali vi ustajate protiv mog naroda kao neprijatelj.˝
˝Kao neprijatelj˝ Ovo su riječi osude protiv više klase koja gazi narod ˝kao neprijatelja˝ i pljačka ih. Mada su ovi grešnici i otpadnici, Bog ih još uvijek, zbog svoje ljubavi, naziva svojim narodom ( usp. Iza 49,14-16; Iv 1,11)
Hebrejska riječ ˝salma˝ označava gornju haljinu kojom su se Hebreji pokrivali preko noći kad su spavali. Povjeriocu nije bilo dozvoljeno da zadrži ovu haljinu kod sebe preko noći. (Izl 22,26) Oni iz više klase uzimali su ove gornje haljine od miroljubovog i bezazlenog naroda.
9. Žene, bez sumnje udovice, koje bi oni trebali da brane na silu istjeruju iz njihovih kuća.
˝Oduzeli ste njihovoj djeci moju slavu zauvijek.˝ Znači, da su ta djeca lišena blagoslova zbog neimaštine, neznanja ili su prodana u ropstvo i tako lišena subote koju im je Bog dao.
10. Ovi nasilnici će isto tako biti istjerani iz njihove zemlje kao što su oni druge istjerali iz njihovih kuća ili imanja. Nema ovakvima više ostanka u obećanoj zemlji, koju su oni izopačili svojim bezakonjem i nasiljem.
˝Zbog nečistoće koja donosi pogibiju, neizlječivu pogibiju28.˝ Ova rečenica je nejasna u jezičkom originalu. Ovdje je riječ ili o zemlji koja će odbaciti i pogubiti svoje stanovnike ili o nečistoći koja će uništiti one koji su njome uprljani.
11. Zbog svojih bezakonja grešnici u Božjem narodu ne vole one koji ukoravaju i osuđuju njihove prijestupe. Ali one koji izjednačuju sa grijehom ili su ravnodušni prema njemu, prorokuju ugodne laži, zato su i popularni proroci. (Jer 14,13-15; 23,25-27; Ezk 13,1-7).
Hebrejska riječ ˝ruah˝ znači vjetar, zbog toga se ova rečenica ovako prevodi.
Ništa ne zavodi toliko duše kao lažno učenje u vidu Božje riječi (Mt 7,15). Ova vrsta vidioca obećava materijalni napredak i uživanja.

Skupit ću te, Jakove, sasvim skupiti; skupiti, da, skupit ću ostatak Izraela. Smjestit ću ih zajedno, kao ovce iz Bozre, kao stado usred njihove paše; bit će graje od množine ljudi.
Pred njima stupa rušilac; oni će porušiti i ući kroz vrata i izaći kroz njih; i njihov kralj će ići pred njima i Gospod na njihovu čelu.

12. ˝Skupit ću te, Jakove, sasvim skupiti.˝ Prorok Mihej sada prelazi sa većine naroda koji su krenuli zlim putovima, na manjinu ˝ostatak Izraela˝ koji ima obećanje obnove i oslobođenja iz ropstva. Ovim riječima prorok Mihej pobija stalnu optužbu lažnih proroka da je on nagovjestitelj mraka i nevolje. On ovdje optimistički tvrdi da će poslije ropstva nastati radost i veselje za one koji služe Gospodu.
Prorok kaže da će ih Bog sve skupiti. Mada Bog želi da se ˝svi ljudi spase˝ (1. Tim 2,3.4), bit će spašen samo ˝ostatak˝ koji je ozbiljno napustio grijehe i ide putem pravde. Božije milost mnoge poziva ali zbog ljudskog pokvarenog srca malo njih je izabrano. (Mt 22,14 usp. 7,13.14)
Bozor je grad u Edomu (Post 36,33). Postoji i u Moabu grad sa ovim imenom (Jer 48,24). Izgleda da ovaj stih ne misli na neki grad. Promjenom slova ova riječ se može pročitati ˝u stadu˝ što više odgovara izvornom hebrejskom tekstu.
13. Hjebrejska riječ ˝paras˝ znači probiti, slomiti. Ovdje je riječ o Gospodu koji će probiti i polomiti svako protivljenje njegovom narodu. Zarobljenici će pratiti svoga Vođu, proći kroz vrata i vratitit se iz ropstva u svoju zemlju.
Njihov Kralj, koji je izveo narod iz egipatskog ropstva, oslobodit će i na kraju spašene od ropstva i nevolja grešnoga svijeta.
3,1-4

I rekao sam: ˝Čujte vi, glavari Jakova i vi knezovi doma Izraelova: Nije li na vama, da poznate pravicu?
Koji mrzite dobro i ljubite zlo; koji im derete kožu i meso s njihovih kostiju;
I koji jedete meso mog naroda, i odirete od njih njihovu kožu, i lomite njhove noge, i komadate kao u loncu i kao meso u kotlu.
Tada će oni vikati Gospodu, i neće im odgovoriti; i on će sakriti svoje lice od njih u ono vrijeme, zbog njihovih zlih djela koja su počinili.˝
1.Prorok Mihej sada objavljuje nepravdu i nasilje upravitelja i lažnih proroka.
˝Nije li na vama, da poznate pravicu?˝ Ove vođe u državi su morale da znaju što je pravo i to da čine. Ali oni koji su imali vlast u rukama zlouptrebljavali su je. Što je čovjek ugledniji i što obavlja važniji posao to je njegov utjecaj veći. Njegov utjecaj treba da bude na dobro, ali on može svojim ugledom i utjecajem da podupre zlo.
2,3. Usp. Am 5,14.15; Iv 3,20; Rim 1,28-30.
˝Derete kožu˝ Umjesto da pastiri čuvaju i vode stado oni su ga razdirali i živjeli od toga. (Jer 34,2-6)
˝I koji jedete meso mog naroda.˝ Prorok ovdje u metafori opisuje sebičnost i pohlepu upravitelja prema narodu.
4.˝I neće im odgovoriti.˝ Pošto su oni odbacili Božju milost i obračun s Bogom je završen, za njih će biti kasno i uzaludno da mole za milost na sudu. Čovjek treba da na vrijeme koristi pružene prilike i mogućnosti a ne da nastavi svojim lošim putem.
3,5-8

Tako govori Gospod prorocima koji zavode moj narod, koji grizu svojim zubima i proglašuju mir; a tko im ništa ne daje u usta oglašuju mu sveti rat:
˝Zato ćete imati noć bez viđenja i tamu bez proricanja, sunce će zaći tim prorocima, i dan će im pocrniti.
I vidioci će biti posramljeni i vračari postiđeni, i svi će pokriti brade, jer nema odgovora od Boga.˝
Ali ja sam nasuprot ispunjen snagom po Duhu Gospoda, i s pravicom i jakosti da objavim Jakovu njegov prijestup i Izraelu njegov grijeh.

5. U 3,5-8 prorok Mihej otkriva grijehe lažnih proroka koji varaju narod i izriču Božji sud nad njima. On objavljuje da ovi samo misle o sebi. Pošto su na strani bogatih, oni zatvaraju oči pred socijalnom nepravdom u narodu.
˝Koji grizu svojim zubima.˝ Usporedbom sa sljedećim rečenicama jasno se vidi da prorok ovdje misli na jelo. Kad su proroci podmićeni dobrom hranom oni proriču blagostanje narodu. Pošto je ovdje upotrijebljena hebrejska riječ ˝našak˝ koja se inače upotrebljava u Starom zavjetu za bronzu, zmije (Post 49,17; Br 21,6-9; Izr 23,32; Heb 8,17), neki misle da je ovdje riječ o otrovu koji lažni proroci unose u narod kad prorokuju: ˝Mir je, a mira nema˝ (Jer 13,10). Ovakva lažna sigurnost je samo otrov za obmanjenu dušu.
˝A tko im ništa ne daje u usta.˝ Ovi lažni proroci postaju neprijatelji onih koji ne mogu da prevare i koji se ne daju podmititi.
6. ˝Zato ćete imati noć bez viđenja.˝ Ova prijetnja je upućena ili lažnim prorocima ili upraviteljima naroda. Prorok im kaže da neće dobiti nikakvo proročanstvo da bi ih vodilo u vrijeme njihove nevolje.
˝Sunce će zaći tim prorocima.˝ Dan kazne će otkriti neistinitost njihovih proricanja za mir. Sunce njihovog napredovanja i utjecaja zaći će.
7. Ovi ˝vidioci i vračari˝ će se tada osramotiti zato što su proricali o miru i tako varali narod. Pokrivanje ˝brade˝ ili brkova je bilo u ono vrijeme znak žalosti i sramote. (Vidi Lz 13,45; Ezk 24,17.22)
8. ˝Ali ja sam nasuprot ispunjen snagom po Duhu Gospoda, i s pravicom i jakosti.˝ Nasuprot lažnim prorocima, ˝koji slijede svoj duh.˝ (Ezk 13,3), ˝Duh Gospoda govorio je preko˝ proroka Miheja (2. Sam 23,2). Ovdje prorok spominje tri dara kojim je on bio ispunjen.
1. Silom, da propovijeda Božju vijest,
2. Sudom, tj. znanjem o sudu i Božjoj pravdi,
3. Hrabrošću da otkrije Božju namjeru protiv svih koji mu se protive.
Kako je bila velika razlika između Božjeg sluge Miheja i onih samopozvanih, hvalisavih i lažljivih proroka koji ˝zlo zovu dobro, a dobro zlo.˝
3,9-11

˝Čujte ipak ovo, vi glavari doma Jakova i vi knezovi doma Izraela, kojima se gadi pravda, i koji iskrivljujete sve što je ravno;
koji gradite Sion s krvi i Jeruzalem s nepravdom.
Njegovi glavari sude za poklone, i njegovi svećenici uče za plaću, i njegovi proroci proriču za novac; i oslanjaju se na Gospoda i govore: ´Nije li Gospod u našoj sredini? Nikakvo zlo neće nas zadesiti!

9. Stihovi 3,9-11 iznose ukratko bezakonje vođa, svećenika i proroka. Prorok osuđuje one koji treba da budu pravedne vođe a odbacuju pravdu i izvrću istinu. Oni koji treba da su uzor čistoće i čuvari pravde rugaju se Božjem zakonu i ljudima.
10. ˝Koji gradite Sion s krvi˝, svojim grabežom, pljačkom i nasiljem. (usp. Jer 22,13-15; Am 5,11)
11. Suci umjesto da sude nepristrano, po pravdi, primaju mito da bi donijeli nepravedne odluke protiv bespomoćnih i siromašnih (Iza 1,23; Ezk 22,12) što je naročito zabranjeno po zakonu (Izl 23,8 Pz 16,18-20).
Svećenici primaju darove pored svojih redovnih prihoda i zbog toga uče u korist darodavca. Ovakvi svećenici obesvećuju svoju svetu službu radi nepravednog dobitka.
Proroci prorokuju ˝za novac˝ po želji onih koji plaćaju. Njih je savladao Bileamov duh i ˝koji je volio plaću nepravde˝ (2. Pet 2,15)
˝I oslanjaju se na Gospoda.˝ Iako čine bezakonje, vođe, svećenici i lažni proroci tvrde da služe Jahvi. Njihova religija je bila samo spolja kojom su se oni zadovoljavali umjesto istine i pravde. Oni su varali sami sebe misleći da im je hram u Jeruzalemu dovoljan dokaz Božje prisutnosti i naklonosti kao i obrana od svakoga zla i nesreće. (usp. Iza 48,1.2; Jer 7,1-15)
4. Uništenje Siona i hrama 3,12

Zato će se radi vas Sion preorati kao oranica a Jeruzalem će biti ruševina a brdo doma postat će šuma.

12. ˝Sion.˝ Ovo je ime koje su Jebuziti dali utvrđenju ali kasnije se ono upotrebljavalo za greben na istoku. (usp. 2. Sam 5,7; 2. Ljet 5,2). Ovo je pjesničko ime za cio grad Jeruzalem (Ps 48,2)
˝Sion će se preorati kao oranica.˝ Ove riječi slokovito prikazuju uništenje Jeruzalema. Ovo je proročanstvo dato u vrijeme kralja Hezekije, prema Jer 26,17-19. Proročanstvo se ispunilo 586 god. prije Krista.
˝Jeruzalem će biti ruševina.˝ (usp. Neh 2,17; 4,2; Jer 9,11)
˝Brdo doma postat će šuma.˝ Ovo znaci da će nekadašnja visina Mavija postati pusta visina brda.

II MESIJANSKO DOBA I NJEGOVI BLAGOSLOVI
(Mihej 4,1-15)
1. Slava gore Gospodnjeg doma. (4,1-5)

Na kraju dana gora doma Gospodnjega bit će utvrđena na vrhu gora i uzvišena iznad bregova. I narodi će se stjecati k njoj;
I mnogi će narodi ići i govoriti: ˝Dođite i popnimo se na goru Gospoda i k domu Boga Jakovljeva!˝ I on će nas podučiti svojim putevima, i hodit ćemo njegovim stazama. ˝Jer će iz Siona izići zakon i riječ Gospoda iz Jeruzalema;
I on će suditi među mnogim narodima i izricati pravice silnim narodima nadaleko. I prekovat će svoje mačeve u crtala pluga i svoja koplja u vinogradarske noževe; neće više narod podizati mača na narod, i neće se više učiti ratu.
I sjedit će svaki pod svojom vinovom lozom i svojom smokvom, i nitko ih neće olašiti.˝ Jer su rekla usta Gospoda nad vojskama.
Jer će svi nasrodi hoditi, svaki u ime svog boga; a mi ćemo hoditi u ime Gospoda, našeg Boga, uvijek i vječno.

1-3. Riječi u Mih 4,1-3 su istovjetne sa riječima i Iza 2,2-4. Razlika u tekstu i prijevodu je vrlo mala. Npr. u Mih 4,2 se u originalu se upotrebljava glagol ˝doći˝ a u Iza 2,3 glagol ˝ići˝. To je samo pitanje hebrejske riječi ˝halak˝ koja znači ići i doći.
Ne zna se da li Mihej navodi proroka Izaiju ili Izaija Miheja; a možda oboje navode neku važniju izreku. Možda su obojica bili neovisno nadahnuti da napišu iste riječi. Obojica su bili suvremenici (Mih 1,1; Iza 1,1)
Poslije proricanja nesreće za Sion (3,12), prorok Mihej se odmah vraća na obnovljena obećanja. Ovo mjesto je jedno od onih mjesta u Starom zavjetu koja sadrže velika ohrabrenje i za današnju crkvu (CT 445,446) kao što je bilo za onaj narod, kome je bilo upućeno.
4. ˝I sjedit će svaki pod svojom vinovom lozom i svojom smokvom.˝ je slika bogatstva i sigurnosti (v. 1. Kra 4,25)
˝Jer su rekla usta Gospoda.˝ Prorok ovako potvrđuje Božje obećanje. Drugim riječima, Bog garantira da će ovako biti.
5. ˝Svaki u ime svog boga.˝ Mnogobošci u samom početku obnovljenja neće biti još obraćeni. Ali kasnije, prema Božjem planu, mnogi će biti obraćeni i uzeti učešće u službi Izraelovom Bogu.
2. Obnova i probuđenje Izraela. 4,6-10

U onaj dan, govori Gospod: ˝Skupit ću hrome i okupiti raspršene, kojima sam zlo učinio.
I od hromih učinit ću ostatak moćan narod od izgnanih; i Gospod će biti kralj nad njima na gori Sion, i od sada pa do vječnosti.
I ti, kulo stada, ti goro kćeri Siona, do tebe će doći prijašnja vlast, kraljevstvo kćeri Jeruzalemska.˝

6.7. ˝Skupit ću hrome.˝ Hebrejska riječ ˝sala˝ znači slab, hrom. Izraelci u ropstvu izjednačuju se sa raštrkanim stadom ovaca. A st. 6 i 7 iznose Božji plan sa ostatkom u Izraelu. Mislilo se da će vjersko probuđenje pokrenuti redove zarobljenika i oni će najzad prihvatiti Božji plan za njih. Prorok Mihej je očekivao dobar rezultat ovog probuđenja. Ali Hebreji su onemogućili ispunjenje ovog plana za tjelesni Izrael. Ova Božja namjera će se ostvariti tek u duhovnom Izraelu tj. među kršćanima. (Gal 3,7.9.29) Obraćeni iz svih naroda sakupit će se u Božjem kraljevstvu milosti a kad Krist dođe ovo će kraljevstvo postati kraljevstvo slave.
8. ˝I ti, kulo stada.˝ Na hebrejskom ˝migdal-eder˝. Ovo ime javlja se prvi put u Post 35,21. Ovo mjesto gdje se Jakov odmarao na svom putu iz Padan-Arama za Hebron nije poznato.
Ove kule (˝migdal˝) sa kojih su pastiri promatrali i čuvali svoja stada bila su mnogobrojna u Palestini (2. Kra 18,8; 2. Ljet 26,10). Izgleda da ovdje prorok misli na Jeruzalem odakle Jahve promatra i čuva svoj narod.
˝Goro.˝ Hebrejska riječ ˝Ofel˝ (ispupčenje ili vrh brijega) je izraz za sjeverni dio jugoistočnog brežuljka Jeruzalema (2. Ljet 27,3; 33,14, Neh 3,26.27).
˝Doći će prijašnja vlast˝ tj. ranija vlast. Izgleda da se ovdje misli na raniju vlast i slavu koja je bila za vrijeme Davida i Solomona.

Zašto sada vičeš? Nema li kralja u tebi? Ili je poginuo tvoj savjetnik, pa su te spopali bolovi kao ženu koja rađa?
Savij se od boli i stenji, kćeri Siona, kao žena koja rađa! Jer ćeš sada izići iz grada i boraviti u polju i doći u Babilon. Tamo ćeš se spasiti, tamo će te izbaviti Gospod iz ruke tvojih neprijatelja.

9. ˝Zašto sada vičeš.˝ Najprije mora da dođe nevolja ropstva pa tek onda radosti zbog prorečenih blagoslova u st. 1-8. Prije krune dolazi križ, a prije smijeha suze.
˝Nema li kralja u tebi:˝ Ove su se riječi ispunile kada su Joakim i Sedecija bili zarobljeni. (2. Kra 24,25)
˝Ili je poginuo tvoj savjetnik.˝ Riječ savjetnik je sinonim za riječ ˝kralj˝. Korijen hebrejske riječ za kralja je ˝malak˝, na akadskom jeziku ˝Malaku˝ znači savjetovati ili savjetnik.
˝Pa su te spopali bolovi kao ženu koja rađa?˝ Riječ i pojam bol ili muka označava u Bibliji brigu, strah ili iznenađenje (v. Iza 13,8; Jer 6,24; 50,43; Hoš 13,13).
10. Riječi ˝Savij se od boli i stenji, kćeri Siona,˝ odnose se na ropstvo.
˝Doći u Babilon˝ Ovdje se objavljuje odlazak u ropstvo. Judejci će biti žalosni što moraju napustiti Jeruzalem. Oni će morati da napuste grad i ˝boraviti u polju˝ dok ne stignu u Babilon. I prorok Izaija suvremenik proroka Miheja isto proriče da će Babilonci osvojiti Judeju. (Iza 39,3-8)
˝Tamo će te izbaviti Gospod.˝ Djelimično ispunjenje ovog proročanstva dogodilo se 536 god. pr. Krista za vrijeme kralja Kira (Ez 1,1-4; Jer 29,10) i Artakserksa. Ali ovi povratnici nisu bili nadahnuti duhom probuđenja koji je trebao da ima hebrejski narod pa zato nisu ni mogli da postignu ono što su proroci objavili. Narod nije prihvatio savjete proroka, pa se zato ni predviđeni Božji plan u Mih 4,1-8 nije ni mogao ostvariti u Judeji poslije Babilonskog ropstva.
3. Sionova pobjeda nad neprijateljima. 4,11-13

I sada su se skupile mnoge nacije protiv tebe, koje govore: ˝Neka se obesčasti, i neka se naše oči nagledaju Siona!˝
Ali oni ne poznaju misli Gospoda i ne razumiju njegov savjet; jer on ih je skupio kao što se skuplja snoplje na gumno.
Ustani i vrši, kćeri Siona! Jer ću učiniti tvoj rog željeznim, i tvoje kopito od mjedi, i pogazit ćeš mnoge narode; i zavjetovat ću Gospodu njihovu otimačinu, i njihovu imovinu Gospodu cijele zemlje.

11. U 4,11-13 nalazi se obećanje povratka Judejaca iz ropstva, osveta nad nasilnicima i Jehovina zaštita.
Kad se narod vrati iz ropstva i počne da se ostvaruje obećani napredak u 4,1-8 pojavit će se protivljenje. Okolni narodi će pokušati da ometaju napredak povratnika, ali Bog će se umiješati da spasi svoj narod.
12. Neprijatelji neće razumjeti i primjetiti da oni rade ne na propasti i uništenju Siona nego na svom vlastitom uništenju.
˝Kao što se skuplja snoplje na gumno.˝ Ovo je poznata slika (Iza 41,15; Jer 51,53; Hab 3,12) slična ona u Jl 3,14 koja govori o ˝dolini odluke˝.
13. ˝Ustani i vrši.˝ U ovoj slici narod se prikazuje kao volovi koji gaze, vrše žito.
˝Jer ću učiniti tvoj rog željeznim.˝ Ovo je izgleda simbol uništenja. Kao što vol probode svoju žrtvu tako će Izrael da uništi svoje neprijatelje.
˝I tvoje kopito od mjedi.˝ Žito se vršilo u ono vrijeme tako što su volovi gazoli snopove na gumnu. Volovi su uvijek vukli za sobom neku napravu. Ali, metalna kopita su u mnogome olakšala mlaćenje snopova.
Riječi: ˝I zavjetovat ću Gospodu njihovu otimačinu, i njihovu imovinu Gospodu cijele zemlje.˝ LX X prevodi ovako: ˝Vi ćete posvetiti˝. Plijen i dobit od rata nije se koristio za osobno bogaćenje, nego je trebalo da se posveti Gospodu i upotrijebi za napredak njegovog kraljevstva.

4. Rođenje i vlast Mesije. 5,1-3

I ti, Betleheme Efrato, iako si mali među tisućama Jude, iz tebe će mi izići onaj koji će vladati u Izraelu; i kojega je porijeklo od davnine, od dana vječnosti.
Zato će ih izručiti do vremena, dok ne rodi ona koja treba roditi; i ostatak njegove braće vratitt će se djeci Izraela.
I on će ustati i pasti svoje stado u sili Gospoda, u uzvišenosti imena Gospoda, svog Boga. I oni će živjeti u miru; jer će on sada biti veliki sve do kraja zemlje. I on će biti mir

1.˝I ti, Betleheme Efrato.˝ Tamo je umrla Rahela (Post 35,19). Ovo je grad oko 10 km južno od Jeruzalema (danas Peit Lahm). Grad se nekada zvao Efrat i Betlehem-Juda, svakako da bi se razlikovao od Betlehema u Zabulonu (Još 19,15.16). Betlehem je mjesto rođenje kralja Davida (1. Sam 16,1)
˝Iako si mali među tisućama Jude.˝ Hebrejski ˝alafim˝ označava pleme ili rod. Ono ˝mali˝ može da se odnosi na rod koji sačinjavaju stanovnici Betlehema ili možda na sam grad koji nije imao nekog većeg značaja.
˝Iz tebe će mi izići.˝ Hebreji smatraju ovo proročanstvo mesijansko. Na zahtjev kralja Heroda odgovor mjerodavnih je bio, da će se Mesija roditi prema proroku Miheju u ovom mjestu (Mt 2,3-6)
˝I kojega je porijeklo od davnine.˝ Hebrejska riječ ˝mosaa˝ znači ˝izlazak˝, a ˝mosaot˝ je množina. Nije potpuno jasno na što se odnosi ovaj izraz. Pošto se Mesija ovdje predstavlja kao kralj neki misle da je ovdje riječ o stupanju u kraljevsku funkciju. Drugi misle na druga mjesta u Starom zavjetu gdje se Krist pojavljuje kao na primjer Abrahamu (Post 18) ili Jakovu (Post 32,24-42).
Mihej ovdje jasno govori o Onome koji treba da se rodi u Betlehemu i njegovom prapostojanju. Kristovi ˝izlasci od početka˝ dopiru do vječnosti u prošlosti. ˝U početku je bila riječ˝ (Iv 1,1). Duh proroštva kaže: ˝Od vječnosti Gospod Isus Krist je bio jedno s Ocem.˝ (DA 19)
Hebrejska riječ ˝mosaot˝ RSV prevodi sa ˝porijeklo˝. Ali ako se riječ ˝porijeklo˝ razumije tako da je bilo nekad vrijeme kada Krist nije postojao, takav prijevod bi bio sasvim pogrešan.
2. Neki objašnjavaju ovaj stih sa patnjama i nevoljama izraelskog naroda kroz koje je on prolazio do njegovog oslobođenja od ropstva. Drugim riječima Jahve će ih ostaviti do tog vremena. Drugi misle ovdje na rođenje Mesije. (v. Iza 7,14)
3. ˝I on će ustati.˝ Mesija će ustati kao ˝dobar pastir˝, čvrsto u odbranu njegovog stada i ˝pasti ih˝. LXX dodaje ˝svoje stado˝
˝Jer će on sada biti veliki sve do kraja zemlje.˝ Mesijina vlast će biti sveopća po cijeloj zemlji. (Ps 2,7.8; 72,8; Lk 1,30-35)
5. Pobjeda nad neprijateljima. 5,4-8

I on će biti mir. Kad dođe Asirac u našu zemlju i kad će stupiti u naše palače, podignut ćemo protiv njega sedam pastira i osam knezova od ljudi.
I oni će opustošiti zemlju Asiriju mačem, i zemlju Nimroda u njezinim vratima. I on će nas izbaviti od Asirca, kad će ući u našu zemlju i kad će stupiti na naše granice.
I ostatak Jakova bit će usred mnogih naroda, kao rosa od Gospoda, kao pljusak na travu, koja ne čeka čovjeka niti iščekuje sina čovjeka.
Tada će ostatak Jakova biti među narodima, usred mnogih nacija, kao lav među šumskim zvijerima, kao mladi lav među stadom ovaca, koji kad prolazi gazi nogama, razdire i nitko ne izbavlja.
Neka je visoko uzdignuta tvoja ruka nad tvojim tlačiteljima, i neka se istrijebe svi tvoji neprijatelji!

4. Prva rečenica ovog stiha glasi doslovno: ˝I ovo će biti mir.˝ Ako se ovdje misli na čovjeka tj. na Mesiju onda se ova rečenica može usporediti sa titulom ˝Knez mira˝ koju Mesiji daju Mihejevi suvremenici. (Iza 9,6) Isus ne da će samo da vlada u miru nego on sam je osnivač i izvor mira.
˝Kad dođe Asirac u našu zemlju.˝ U vrijeme kad je prorok Mihej proricao Asirija je bila glavni neprijatelj i prijetnja slobodi Izraela (2. Kra 18,19)
˝Podignut ćemo protiv njega sedam pastira i osam knezova od ljudi.˝ Brojevi ˝sedam˝ i ˝osam˝ ovdje označavaju neodređene brojeve a misli se da je vođstvo jako da se bori protiv neprijateljskog napada.
5. Hebrejska riječ ˝raa˝ znači pasti i upravljati (RSV). Izrael će ˝opustošiti˝ svoje neprijatelje mačem. Nimrod je ovdje uzet kao sinonim za Asiriju. Ova riječ dolazi od korijena ˝marad˝ što znači ˝pobuniti se˝
6.˝Kao rosa od Gospoda.˝ Prema Božjem planu za Izrael pobjeda nad neprijateljem treba da nastane objavljivanjem evanđeoske istine. Izraelci su trebali da rasvijetle cijeli svijet pravim poznanjem Boga. Slika o rosi i kiši je vrlo pogodna za zemlju u kojoj od svibnja do listopada nema kiše.
7.˝Kao lav među šumskim zvijerima.˝ To je slika o snazi koja pobjeđuje. Božji plan je da njegov narod bude ˝glava a ne rep˝ (Pz 28,13)
8.˝I neka se istrijebe svi tvoji neprijatelji!˝ Izraelu je obećana potpuna pobjeda (Iza 60,12). Ovo je trebalo da bude preimućstvo Izraelaca poslije ropstva. Ali, ovaj narod je propustio priliku i zato Bog sada ostvaruje svoj plan u svijetu propovijedanjem evanđelja preko kršćanske crkve.

6. Ukidanje idolopoklonstva 5,9-14

9.
˝U taj dan˝ govori Gospod: ˝istrijebit ću tvoje konje iz tvoje sredine i poništiti tvoja kola.
10.
I razorit ću gradove tvoje zemlje i poništiti sve tvoje tvrđave.
I iskorijenit ću vračanje iz tvoje ruke i nećeš više imati nijednog vrača.
Iskorijenit ću tvoje rezane slike iz tvoje sredine, i nećeš se više poklanjati pred djelom svojih ruku.
Iskorijenit ću ašere iz tvoje sredine i potrti tvoje gradove.
U ljutini i jarosti, osvetitit ću se nacijama koje nisu poslušale.˝

9. U 5,9.10 se opisuje uništenje ratnog oruđa i oružja u koje su se Izraelci uzdali. Gajenje mnogo konja je bilo zabranjeno (Pz 17,16; 1. Kra 4,26)
10. Svi utvrđeni gradovi i opkopi koji su povod ljudskim planovima i prijateljima bit će uništeni
11. ˝I iskorijenit ću vračanje…˝ Vračanje, gatanje i pitanje mrtvih je bilo sveopće u ono vrijeme. Izraelcima je bilo zabranjeno da se bave vračanjem, gatanjem i dogovaranjem s mrtvima (Pz 18,9-12)
12. ˝Iskorijenit ću tvoje rezane slike.˝ Hebrejska riječ ˝pesilim˝ (od ˝pasal˝, sjeći, tesati) označava kipove koji su isklesani od drveta ili saliveni od metala. Izrael je vrlo rano pokazao naklonost prema idolopoklonstvu. Druga zapovijed Božjeg zakona zabranjuje pravljenje i klanjanje ˝pesel-u˝ (pl. pesilim Izl 20,4)
˝Iz tvoje sredine˝ Hebrejska riječ ˝masebot˝ (stupovi Pz 16,22, 1. Kra 14,23) I stupovi su bili predmet idolopoklonstva kao što su i mnogi predmeti danas kod kršćana. Kad se čovjek ovome klanja on zaboravlja na tvorca (Pz 8,17-20)
13.˝Iskorijenit ću ašere iz tvoje sredine.˝ Hebrejska riječ ˝ašerim˝ (Pz 16,21; 2. Kra 17,10) označava Aštartine idole po lugovima i gajevima.
14. Kada će pravednici jedva biti spašeni šta će biti sa bezbožnicima i grešnicima. (1. Pet 4,18)
Riječi: ˝koji ne slušaše˝ mogu se prevesti: ˝koji nisu poslušali.˝

III KAZNA ZA GRIJEH I NADA NA POKAJANJE
(Mihej 6,1-7,20)

1. Božja optužba za nezahvalnost. 6,1-5

Čujte dakle što kaže Gospod: ˝Ustani, povedi parnicu pred gorama i neka bogovi čuju tvoj glas!
Čujte, vi gore, parnicu Gospoda, i vi nepromjenjivi temelji zemlje! Jer Gospod ima parnicu sa svojim narodom, i s Izraelom se parniči.
Moj narode, što sam ti učinio, i čime sam te umorio?
Odgovori mi! Ja sam te doveo iz Egipta i izbavio te iz kuće služenja; i poslao sam Mojsija, Arona i Mirjam pred tobom.
Moj narode, sjeti se ipak što je Balak, kralja Moaba namjeravao. I što mu je odgovorio Balam, sin Beora, ono što se dogodilo od Sitima do Gilgale, da bi poznao pravedne puteve Gospoda.˝

1,2. ˝Povedi parnicu.˝ Mihej se poziva da ustane i parniči se sa Božjim narodom pred ˝gorama˝ i ˝bogovima˝ koji su svjedoci Božje milosti sa Izraelcima i njihovoj nezahvalnosti. I gore uzimaju učešća u vijećanju.
3-5. ˝Moj narode, što sam ti učinio.˝ Gospod pita narod da li zna što je On učinio za njega. (v. Iza 5,3.4; Jer 2,5.21 Iv 10,32)
˝Ja sam te doveo iz Egipta.˝ Ovo je bilo jedno od velikih dobročinstava koje je On učinio svom narodu. Izlazak iz Egipta je bio očevidni znak njegove ljubavi i brige za svoj narod. (Iza 63,11-13; Am 2,10)
Gospod se pobrinuo i za duhovne vođe u svom narodu. (Ps 77,20; Hoš 12,13)
˝Moj narode, sjeti se ipak što je Balak.˝ Balak je savjetovao (Heb ˝iaos˝ savjetovati) tj. tražio da izgovara prokletstvo umjesto blagoslova nad Božjim narodom.
˝Od Sitima do Gilgale.˝ Ovdje je nova, umetnuta rečenica koja treba da ih posjeti na njihov prelaz preko Jordana. Sitim je bio posljednji tabor Izraelaca prije prelaska preko Jordana (Još 3,1), a u Gilgalu je bilo prvo taborovanje u Kanaanskoj zemlji. (Još 4,19). Na putu od Sitima do Gilgala Izraelci su prešli preko Jordana i tamo vidjeli Božje zauzimanje u njihovu korist (Još 3,4)

2. Poslušnost je veća od žrtava. 6,6-7

S čim ću stupiti pred Gospoda, pognuti se pred uzvišenim Bogom? Hoću li stati pred njega s žrtvom paljenicom, s jednogodišnjim telcima?
Hoće li Gospod imati zadovoljstva u tisućama ovnova, i deset tisuća rijeka ulja? Trebam li dati svog prvorođenog za svoj prijestup, plod svog tijela za grijeh moje duše?

6. ˝S čim ću stupiti pred Gospoda.˝ Čovjek ne shvata Božju prirodu i zato ne razumije jedini način službe koji Bog traži i prihvata.
˝S žrtvom paljenicom.˝ Obredna služba zahtijevala je razne žrtve. One su prikazivale razne vrste plana spasenja. Ako prinošenje ovih žrtava nije bilo u pravom duhu i razumijevanju onog koji ih je prinosio, one su bile bez ikakve vrijednosti, a sam obred se Gospodu gadio. (Iza 1,11)
7. Brojne žrtve i naljevi ne mogu osigurati Božju naklonost.
˝Trebam li dati svog prvorođenog za svoj prijestup?˝ Ovdje je riječ o starom mnogobožačkom običaju kod svih naroda u ono vrijeme koji je Izraelcima bio zabranjen, ali su ga ipak neki izraelski kraljevi obavljali (Lz 18,21; 20,2; 2. Kra 3,27; 16,3; 23,10; Ps 106,27.38; Jer 7,31). Ovaj običaj se, izgleda, zasnivao na osnovu misli, da Bogu pripada što nam je najmilije i najbolje i da nebo računa na našu žrtvu i nagrađuje za nju. I pored proglasa svetosti ljudskog života (Post 9,6) propisa u otkupljenju prvorođenog sina (Izl 13,13). Ovaj utjecaj mnogoboštva je preovladavao. Pitanje koje se ovdje pokreće iznosi se pjesnički kao što je tada bio običaj i odgovor treba da bude negativan.
On ti je objavio, o čovječe, što je dobro i što zahtijeva Gospod od tebe, nego da činiš pravicu i ljubiš dobro, i ponizno ideš sa svojim Bogom.

8. ˝Objavio ti je.˝ Mihejev odgovor nije neko novo otkrivenje i ne predstavlja nešto novo u Božjim zahtjevima. Cilj plana spasenja, obnova Božjeg lika u ljudskoj duši jasno je bio objavljen još od Adama i dalje prenošen naraštaja na naraštaj. O ovome pišu i proroci Svetim Duhom. Suvremenici proroka Miheja su imali Toru kao i druge dijelove Staroga zavjeta, proročke knjige i knjige svojih suvremenika proroka Izaije i Hošee.
Jedna od glavnih dužnosti proroka je bila da pouči narod da samo spoljna pobožnost ne može da nadomjesti pravi karakter i poslušnost. Bog je tražio ne samo bogoslužje nego i njihovo srce, ne samo njihovu službu nego i njihovu dušu.
˝Nego da činiš pravicu.˝ Hebrejska riječ ˝mišpat˝ (pravo) upotrijebljena je uvijek kada se daju pouke kako da se drži Deset zapovijedi. Činiti ˝pravicu˝ znači tako podesiti svoj život da je on uvijek prema Božjoj volji ili zakonu.
˝I ljubiš dobro.˝ Hebrejska riječ ˝česed˝ se različito prevodi: dobrota, milosrđe, milost. Najbolje je prevesti milosrđe.
˝I ponizno ideš sa svojim Bogom.˝ Ponizno ići pred ili sa Bogom znači podesiti svoj život da bude u skladu sa Božjom voljom. (usp. Post 6,22; 9,6). Hebrejska riječ ˝sana˝ se ovdje obično prevodi ponizno, smjerno, brižljivo.
Cilj prave vjere je da se razvije karakter. Spoljni obredi imaju vrijednosti samo ako doprinose ovakvom razvoju. Ali, mnogo je lakše da se obavlja neki spoljni obred ili služba nego da se promijene zle naklonosti srca. Zato su ljudi voljni da obave neku spoljnu radnju i bogoslužje nego da gaje nebesko ozračje u duši. Tako je bilo sa farizejima i književnicima koje je Isus ukoravao. Oni su budno pazilii na ispunjenje materijalnih stvari, npr. u pogledu davanja desetka ali Isus im kaže: ˝A ostavili ste najvažnije stvari u zakonu; rasuđivanje i smilovanje i vjeru.˝ (Mt 23,23)
˝Da činiš pravicu i ljubiš dobro.˝ Znači raditi pravo i dobronamjerno. To su dužnosti prema čovjeku koje zahtijeva druga ploča Božjeg zakona (Mat 22,39.40). ˝I ponizno ideš sa svojim Bogom.˝ znači živjeti u skladu po načelima prve ploče Božjeg zakona. (Mt 22,37.38). To su dužnosti prema Bogu. Ljubav koja se pokazuje djelima prema Bogu i našim bližnjima je ˝dobro˝. To je sve što Bog traži. ˝Ljubav je izvršenje zakona.˝ (Rim 13,10)

3. Božji ukor i prijetnja kaznom. 6,9-16

Glas Gospoda viče gradu, i tvoje ime ima mudrost u očima: ˝Pazite na šibu karanja i onoga, koji je šalje!
Ima li još u kući bezakonika blaga bezakonja i male efe, proklete stvari.
Može li se biti čist s nepravom vagom i lažnim utezima u vreći?
Njegovi bogataši puni su nasilja i njegovi stanovnici govore laži i njihov jezik neistinit je u njihovim ustima!
Zato ću te udariti patnjom, opustošiti te radi tvojih grijeha.
Jest ćeš, ali nećeš biti sit; i tvoj trbuh ostat će prazan. Ponijet ćeš sa sobom, ali nećeš sačuvati, jer ću te predati maču.
Sijat ćeš, ali nećeš žeti; prešat ćeš masline, ali se nećeš mazati uljem, i mošt, ali nećeš piti vina.
Drže se običaji Omrija i sva djela doma Ahaba; i idite po njihovim savjetima: da te učinim užasom i njegove stanovnike za ruglo; i nosit ćete sramotu mog naroda.˝

9. U 6,9-16 iznosi se lista grijeha u Izraelu i odgovarajuće kazne koje treba narod zbog njih da pogodi. Ovdje se ne sumnjivo misli na Jeruzalem.
Smisao st. 9 nije jasan: pokušavalo se da se na razne načine ukloni dvosmislenost. LXX ovako prevodi prvi dio stiha: ˝On će spasiti one koji se boje Njegovog imena!˝
Hebrejska riječ ˝mate˝ u drugom dijelu stiha znači ˝prut˝ (štap) ili pleme. Ako ova riječ označava ˝prut˝ onda se odnosi na Asirce ˝šibu Božjeg gnjeva˝ (Iza 10,5). Ako se odnosi na ˝pleme˝ onda se pod njom podrazumijevaju Jeruzalemljani. (RSV)
10.11. Za pojam ˝blaga bezakonja˝, vidi Am 8,5; ˝male efe, proklete stvari.˝, vidi Pz 25,13.15.
12. Bogataši se osuđuju zbog njihovog nasilja, a građani za laž i prijevaru.
13-15. St. 13-15 opisuju kaznu koja će doći na narod zbog njihovih prijestupa i tvrdokornog srca. LXX ovako prevodi st. 13: ˝Ja ću početi da te udaram. – Za st. 1 vidi Lz 26,26; Hoš 4,10; Hag 1,6. Narod će uzalud željeti da spasi ono što je vrijedno, ali sve će mu se oduzeti. – St. 15. Zemlja neće dati svoga roda (usp. Pz 28,38-40 Hag 1,6).
16. ˝Drže se običaji Omrija.˝ Stari zavjet ne spominje neke naročite uredbe ovog kralja u Izraelu. Ovo se odnosi bez sumnje na propise za idolska bogoslužja koje je ovaj kralj uveo (1. Kra 16,25.26). Omri je bio osnivač pokvarene dinastije koja je dala Ahaba i Ataliju, Omrijevu kćer (1. Kra 16,29-33; 2. Kra 8,26; 11,1)

4. Pokajanje Izraela i priznanje vjere. 7,1-13

Teško meni, jer mi je kao kod berbe voća, kao kod pabirčenja poslije berbe: nema grožđa da se jede, a ranih smokava, koje želi moja duša!
Dobar je nestao iz zemlje, i nema nijednog koji pravo čini među ljudima: svi vrebaju krv, svaki tjera svog brata mrežom.
Obje su ruke usmjerene na zlo da ga izvedu. Knez zahtijeva, a sudac sudi za nagradu, veliki iskazuje lakomost svoje duše; i zajedno snuju zavjeru.
Najbolji među njima je kao trnovit grm, najpravedniji kao grm pun trnja. Došao je dan tvojih čuvara, tvog pohođenja, tada će biti njihova zabuna.
Ne pouzdajte se u prijatelja, ne oslanjajte se na povjerljivog; čuvaj vrata svojih ustiju pred onom koja leži na tvojim prsima.
Jer sin prezire oca, kći se podiže protiv svoje majke, snaha protiv svoje svekrve; neprijatelji čovjeka su njegovi ukućani.
A ja ću čekati Gospoda, gledat ću na Boga moga spasenja; moj Bog će me uslišati.
Ne raduj se nada mnom, moja neprijateljice! Jer ako sam pao, opet ću ustati; jer ako sjedim u tami, Gospod je moje svjetlo.
Podnosit ću negodovanje Gospoda, jer sam sagriješio protiv njega, dok on ne izvede moju parnicu i ostvari moje pravo. On će me izvesti na svjetlo, gledat ću njegovu pravdu.
I moja neprijateljica treba vidjeti, da je pokrije stid, jer mi govori: ˝Gdje je Gospod, tvoj Bog?˝ Vidjet će je moje oči: tada će biti pogažena kao blato na ulici.
U dan kad će se ponovo graditi tvoji zidovi, bit će uklonjene tvoje ograde;
U onaj dan, doći će k tebi iz Asirije i gradova Mazora i od Mazora do rijeke od mora do mora i od brda do brda.
I zemlja će biti opustošena radi njenih stanovnika, radi ploda njihovih djela.

U 7,1-6 prorok iznosi žaljenje zbog grijeha u narodu
1-4. Prema st.1 izgleda da je Izrael, Sion ili samo jedan dio Izraela pokajnik koji ovo govori.
˝Ranih smokava, koje želi moja duša!˝ Ovaj se izraz odnosi se na st. 2. Kao kad su plodovi pokupljeni nije više ništa ostalo u polju tako isto i poslije žetva zla ni jedan pravednik se ne može naći u Izraelu.
˝Obje su ruke usmjerene na zlo da ga izvedu.˝ Smisao ove rečenice nije jasan u izvorniku. LXX ovako prevodi: ˝Oni svoje ruke pripremaju na zlo.˝
˝Knez zahtijeva.˝ Ovdje se misli na mito, staro zlo koje se osuđuje (Iza 1,23)
˝Zajedno snuju zavjeru.˝ I ovdje je smisao nejasan. Ova riječ se nalazi samo ovdje u Bibliji i nije jasna. Prevodi se: splesti, zavijati ili uvijati.
˝Najbolji među njima je kao trnovit grm.˝ Hebrejska riječ ˝čedek˝ prevodi se sa ˝trnje˝ (Izr 15,19). Trnje je grubo, bode i bode svakoga koji prolazi pored njega.
5.6. St. 5 i 6 opisuju žalosno stanje u narodu da se ne može da ima povjerenja u prijatelja, susjeda, svoju ženu pa čak ni člana obitelji.
˝Jer sin prezire oca.˝ Isus upotrebljava riječi ovog stiha da bi opisao kako će biti moralno stanje u kršćansko doba. (Mt 10,35.36)
7. Prorok Mihej govoreći Izraelu, izražava svoju vjeru u Boga i pored kažnjavanja i sa povjerenjem gleda u budućnost na obećanu obnovu.
8. Izrael je tako siguran da će konačno biti spašen da već čuje zvonke pobjede nad neprijateljima koga je Bog upotrijebio da kazni svoj narod.
9. Ovo su riječi pokajanja. Prorok ima samo nadu u Boga. On ne traži ublažavanje kazne, jer zna ono što Bog čini za njega biti dobro.
10. ˝Gdje je Gospod, tvoj Bog?˝ Usp. Iza 37,10-13; Jl 2,17.
˝Kao blato.˝ Iza 10,6; Zah 10,5.
11. dan kad će… . Ovdje je riječ o vremenu ili određenom danu obnove.
Hebrejska riječ ˝Čok˝ označava često zapovijed ali se može prevesti i sa ˝granica˝ ili ˝ograničenje˝. Ako se ovako prevede onda ovaj stih govori o vremenu kada će se izraelska granica proširiti.
12. Božji narod će se vratiti u svoju zemlju. Hebrejska riječ ˝masor˝ može se prevesti isto sa ˝Egipat˝. Asirija i Egipat su odveli Božji narod u ropstvo. Pod ˝rijekom˝ se ovdje misli na Eufrat. Izraz ˝od mora do mora˝ nije jasan. Ne zna se na koje se more misli. Ovaj izraz podsjeća na širinu, isto kao i izraz ˝od brda do brda.˝
13. Izgleda da prorok ovdje misli na zemlju nastanjenu mnogobošcima. Kao posljedica oslobođenje Izraelaca i Božjih sudova nad mnogobošcima mnoge pokrajine će ostati bez svojih stanovnika.

5. Molitva za obnovu i Božju zaštitu. 7,14-20.

Pasi svoj narod sa svojim štapom, stado svog nasljedstva koje odvojeno stanuje u šumi usred Karmela; neka pasu u Bašanu i Gileadu, kao u danima prošlosti.
Kao u danima kad si izišao iz Egipta, dat ću da vide čuda.
Nacije će ih vidjeti i posramiti se unatoč sve svoje sile: stavit će ruku na usta, uši će im oglušiti;
Lizat će prah kao zmija, kao gmazovi zemlje; bit će zahvaćeni strahom izvan svojih utvrda; drhtat će pred Gospodom, našim Bogom, i bojati se pred tobom.
Tko je Bog kao ti, koji praštaš nepravdu i prelaziš preko prijestupa ostatka svog nasljedstva? On ne zadržava svoj gnjev za uvijek, jer mu je zadovoljstvo u dobroti.
Ponovo će nam se smilovati, poništiti naše nepravde; i bacit ćeš sve njihove grijehe u dubinu mora.
Ostvarit ćeš istinu na Jakovu i dokazati dobrotu Abrahamu, kojom si se zakleo iz dana davnine našim očevima.

14.˝Pasi svoj narod.˝ Prorok Mihej završava svoje proročanstvo sa molitvom da Bog ispuni svoja obećanja (Ps 23,1) koji će pasti stado (narod) paše njegove (Ps 95,7) svojim ˝štapom˝ (Ps 23,4) na dobroj paši pokraj potoka. (Jer 34,11-15)
˝Koje odvojeno stanuje.˝ (Br 23,9)
˝Usred Karmela.˝ Karmel znači ˝zemlja vrta˝, jer je bilo dobre paše na brežuljcima Jezdralonske ravnice.
˝Bašan i Gilead˝ se spominje zbog njihove bogate paše na istoku od Jordana. Ove pokrajine će biti ponovo obnovljene, jer je njihov narod bio odveden u ropstvo u Asiriju. (1. Ljet 5,26).
15. U ovom stihu Bog obećava da učini čuda kao nekad za vrijeme izlaska iz Egipta.
16. Neprijatelji su se ranije ponosili i pitali: ˝Gdje je Gospod, tvoj Bog?˝ (7,10). Sada će se slika okrenuti i mnogobošci će vidjeti i priznati Jahvinu silu i postidjet će se zbog ranijeg hvalisanja svojom silom.
17.˝Lizat će prah kao zmija.˝ Ovo je slika krajnje poniznosti (Ps 72,9; Iza 49,23).
˝Zahvaćeni strahom izvan svojih utvrda˝ u koje su grešnici ušli od straha od Gospoda.
18. ˝Tko je Bog kao ti.˝ Prorok Mihej završava svoje proročanstvo sa veličanjem Božje milosti. (usp. Izl 15,11; Ps 71,19).
˝Koji praštaš nepravdu˝ (usp. Izl 34,7; Iza 55,7) i ˝ne zadržava svoj gnjev za uvijek. (Usp Ps 103,9).
19. ˝Poništiti naše nepravde.˝ Bezakonje u Izraelu, koje je Mihej morao da iznese, bit će oprošteno. Iako to ovdje nije naročito spomenuto, oproštenje može da bude samo na temelju punog pokajanja i promjene. Surovost i disciplina u zarobljeništvu treba da izazove duhovno oživljenje.
Hebreji nisu ovo nikada ostvarili kao narod i zato ova divna obećanja, kojima prorok Mihej završava svoje proročanstvo, nisu se ostvarila i Izraelu kao narodu. Pojedinci, koji su primili Božju milost dobili su i oproštenje koje je ovdje obećano. Ove blagoslove mogu primiti i kršćani, jer njihovi grijesi mogu da budu potpuno oprošteni zahvaljujući Kristovoj milosti i zaslugama. Ako kršćanin izdrži do kraja njegovi grijesi se neće više nikada spominjati. Ali, ako on otpadne i izgubi spasenje svi njegovi grijesi pojavit će se ponovo na sudu. (Ezk 18,21-24)
20. ˝Ostvarit ćeš istinu na Jakovu i dokazati dobrotu Abrahamu.˝ (v. Post 17,1-9; 22,16-18; 28,13-15) Ova obećanja koja su se trebala da ispune nad tjelesnim sjemenom, Izraelom, ispunit će se u kršćanskoj crkvi, koja je duhovno Abrahamovo sjeme. (Gal 3,7.9.29)
Prorok Mihej završava svoju knjigu sa uzdizanjem Božje ljubavi, praštanja, milosrđa i vjernosti.

PROROK NAHUM

UVOD

Naslov ove knjige dolazi od imena proroka koji je pisao ovu knjigu. To je bio Nahum (heb. Nahum znači ˝utjeha˝. Ovo se ime spominje samo ovdje u Bibliji ali je srodno imenu Nehemija (Nehemija =˝Jahve je utjeha) i Mahanaim (Menohem, utješitelj).
On se naziva ˝Elkošit˝ što vjerojatno označava njegovo mjesto rođenja, Elkoš.
Nahum, Habakuk i Sefanija su živjeli u vrijeme opadanja asirske moći. Nahum je najviše radio za vrijeme vladavine Asurbanipala (668-626). U njegovoj knjizi se spominje pad No-Amona (Nah 3,8). Ovaj grad koga su Grci nazivali Teba razrušio je Asurbanipal 663. god. pr. Krista. Nahum vidi propast Ninive u budućnosti. (Nah 3,7), koja je pala 612. pr. Krista.
Ovo nam otkriva donekle vrijeme ovog proroka. To je između 663 i 612 god. pr. Krista.
Nahumova proročanstva napisana su kad je Asirija još bila u punoj snazi i napretku.
U vrijeme Asurbanipalove vladavine većina naroda tzv. ˝zelenog pojasa˝ bilo je potčinjeno Asiriji ili su im davali danak. Još prije Asurbanipalove smrti ovo se stanje nešto izmijenilo ali poslije njegove smrti (626) asirsko kraljevstvo se uskoro raspalo. Najzad, poslije opsade grada Ninive za vrijeme tri mjeseca nju su osvojili 612 pr. Krista Midjani i Babilonci.
Ova proročka knjiga uglavnom objavljuje propast Ninive. Ovo prorčanstvo je povezano sa viješću proroka Jone. Jona je Ninivi propovijedao pokajanje i zato što se njegovo stanovništvo ponizilo pred Bogom, grad je bio spašen.
Ali Niniva je ponovo pala u nasilje i bezakonje. Zadatak proroka Nahuma je bio da objavi Božju presudu nad ovim narodom. Asirski su kraljevi dugo hulili na Boga nebeskoga i njegovo strpljenje. Oni su vjerovali da ispunjavaju želju i namjeru njihovog boga Asura kada ratuju protiv drugih naroda i porobljavaju ih. Asirsko izazivanje Boga moralo je da prestane. Oni su uništeni jer nisu htjeli da se pokaju.
Propast Asirije je najprije prorekao prorok Izaija (Iza 37,21-28), ali prorok Nahum je unaprijed vidio pad glavnog grada ovog kraljevstva.
Jezik ovog proroka je precizan i živ. Nahum brzo mijenja ličnosti, riječi i događaje. On čas govori i Ninivi ili njenom kralju, čas o Jeruzalemu. Ovo je opravdano zato što su njegova proročanstva dvostruka. Propast Ninive znači u isto vrijeme oslobođenje Jeruzalema. Zato Nahum govori čas o jednom čas o drugom gradu: jednom objavljuje propast a drugom izbavljenje.
Ova proročka knjiga ne sadrži mesijanska proročanstva ali joj je osnovna misao Božja vlast i autoritet u svijetu.

I. BOŽJA NAMJERA DA KAZNI NINIVU
(Nahum 1,1-15)

1. Naslov knjige. 1,1

Breme Ninivi. Knjiga viđenja Nahuma, Elkošita.

1. Hebrejska riječ ˝maša˝ znači teret, muka (Iza 13,1).

˝Niniva.˝ Ovaj grad je bio prijestolnica Asirije.
Prorok Nahum se rodio, prema jednom mišljenju u Alkušu, gradu u Asiriji, od roditelja koji su živjeli u ropstvu, a prema drugom što je vjerojatnije, prorok se rodio u Elkesi, u Galileji. Jedno je sigurno, da je Nahum živio i radio u Judeji.
2. Bog je moćan i kažnjava zle. (1,1-8)

Ljubomoran i osvetnik, Bog je Gospod, Gospod je osvetnik i potpun u gnjevu. Gospod se osvećuje na svojim protivnicima i ustrajno prati svoje neprijatelje.

2. Da bi prorok opravdao Božju pravednost kad uništava Ninivu i pokazao njegovu silu i nadzor nad ovim svijetom, on iznosi svoj govor u st. 2-6. Bog ovdje, preko Nahuma, upotrebljava ljudski jezik da bi ga ljudi bolje i jasnije razumjeli.
Bog ne gleda samo na to što je čovjek grešan, ali On želi i radi na tome da se uzdigne istina i pravda i da se kazne oni koji se tome protive. Za one koji se kaju Gospod je dobar. (st.7)

Gospod je spor na gnjev i velik u sili, i nikako ne smatra nedužnim krivoga; u vihoru i oluji put je Gospoda, i oblaci su prašina njegovih nogu.
On kori more i suši ga i sve rijeke presušuju; Bašan i Karmel venu, i uvenulo je cvijeće iz Libanona.
Pred njim se tresu gore i ljuljaju se brežuljci, i zemlja se podiže u njegovoj prisutnosti, i svijet i sve što stanuje u njemu.

3-5. ˝Gospod je spor na gnjev.˝ (usp. Izl 34,6.7)
Božja milost je dokaz ne slabosti nego snage. Čovjek je ˝spor˝ protiv grijeha zato što je oslabila njegova moralna snaga, ali Bog je ˝spor˝ prema grešniku jer ˝neće da ko pogine˝ (2. Pet 3,9). On daje priliku za pokajanje.
˝Što da učinim od tebe, Efraime?˝ (Hoš 11,8) je uzvik njegovog srca punog ljubavi, ali On neće nikako da opravda krivog. Oni koji ostaju u bezakonju moraju da žanju posljedice.
Bog pokazuje svoju silu kad treba, kao prilikom prelaza preko Crvenog mora. On vlada i kontrolira sve prirodne elemente.
U st. 5 prorok daje sliku Božje velike moći.
˝I sve što stanuje u njemu.˝ St. 3-6 opisuju Božju silu koja će da uništi i Ninivu (PK 364). Ova sila koja se ovdje opisuje pokazat će se u još u jednom većem događaju. To je drugi Kristov dolazak (PP 109).

Tko će stajati pred njegovom srditosti? Tko će ustrajati pred razjarenosti njegova gnjeva? Njegova srditost se izlijeva kao vatra, i stijene se lome pred njom.

6. ˝Kao vatra.˝ Usp. Pz 4,24; Jer 7,20. LXX prevodi riječi: ˝ Njegova srditost se izlijeva kao vatra˝ sa. Njegov gnjev uištava kraljevstva.

Gospod je dobar, on je tvrđava u dan nevolje, i on pozna one koji se pouzdaju u Njega.

7. Da je Bog dobar pokazalo se u tome što je poslao svog Sina na zemlju (Iv 10,11; Da 10,38). Prorok Nahum je bio s jedne strane vjesnik propasti Asirije, a s druge strane objavljivač nade i utjehe Božjem narodu. On je ˝zaklon njegov˝ u dan tjeskobe. (Ps 61,2.3)

Ali kao preplavljujuća poplava poništiti će sasvim njezino mjesto29, i tama će progoniti njegove neprijatelje.

8. ˝Preplavljujuća poplava.˝ Ovako prorok prikazuje potpuno uništenje Ninive od strane od strane neprijateljskog napada. (Iza 8,7)
Ovakvom kaznom prijeti se svim nekadašnjim i današnjim narodima. Ona će se spustiti ranije ili kasnije na one koji se uzvisuju iznad Boga (PK 366). Vrijeme ispita Ninive je prošlo i prorok Nahum objavljuje naglo približavanje propasti.

3. Sigurnost buduće kazne. 1,9-15.

Što zamišljate protiv Gospoda? On će sasvim uništiti; nevolja neće nastupiti dva puta.
Jer kad bi bili kao trnjem isprepleteni, i opili se od njihova vina, potpuno će se uništiti kao suha slama.

9. ˝Što zamišljate?˝ (heb ˝kašab˝ računati, premišljati, gledati). Ovim riječima Nahum opominje Asirce da je njihovo uzdizanje i protivljenje Bogu prešlo svaku mjeru. S druge strane prorok hrabri Božji narod mišlju, da ono što je Bog obećao da će i učiniti.
˝On će sasvim uništiti.˝ Ponavljanje ove rečenice (st. 8 i 9) potvrđuju sigurnost propasti Ninive. Božja kazna nad Asircima bit će tako sveobuhvatna i konačna da oni neće moći više da tlače Božji narod.
Iako Nahum ovdje govori o propasti Asirije, njegove riječi se mogu da odnose na konačnu sudbinu svih zlih ljudi, čega je Asirija samo slika. Kada nepokajani grešnici budu konačno uništeni na zemlji, prilikom izvršenja odluke konačnog suda, oni nikada više neće oživjeti (Ps 37,6-11; Mal 4,1.2; 2. Pet 3,10-13; Otkr 20,12-21,5). ˝Pogibao˝ zbog grijeha neće se više nikada ponoviti. (GC 504)
10. Iako je Asirska vojska tako bila vojnički uređena da se nije moglo kroz nju prodrijeti, kao što se ne može prodrijeti kroz grm trnja ipak Bog će je lako nadvladati.

Iz tebe je potekao onaj koji je snovao zlo Gospodu, nevrijedni savjetnik30.

11. Ovdje se bez sumnje misli na asirske kraljeve koji su izašli iz Ninive (Iza 36,4-10.18-20). U izvorniku stoji: ˝Belijalov savjetnik˝ tj. asirski kralj koji se oslanja na svog boga Bela.

Tako govori Gospod: ˝Iako su potpuni po broju i tako mnogobrojni, ipak će biti pokošeni i nestat će; iako sam te31 mučio, više te neću mučiti.

12. Izraz ˝u sili˝ je prijevod riječi ˝šalem˝ što znači ovdje više ˝nedirnut˝, ˝potpun˝ nego miran. Iako su Asirci bili spolja mirni i uglađeni, gajili su u sebi ponos i surovost.

I sada slomit će njegov jaram s tebe i raskinuti tvoje okove.

13. Ovo se odnosi na Judu koji je morao da plaća danak Asiriji (2. Kra 18,13-16; 2. Ljet 33,11). Iako je Judeja izbjegla sudbinu Izraelskog ropstva u vrijeme Hezekije ona je imala neznatnu slobodu kad je Asirija bila u nekoj teškoći. Ona je bila slobodna tek onda kada je ovo veliko kraljevstvo bilo uništeno.

I za tebe32 naredio je Gospod, da se neće više sijati tvoje ime; istrijebit ću iz kuće tvog boga rezane i livene likove; pripremit ću ti grob, jer si bezvrijedan.˝

14. Ove riječi su upućene Asiriji. Prorok Nahum objavljuje konačno i potpuno uništenje čitavog ovog naroda. On je zauvijek osuđen da nestane.

Evo, na gorama noge onoga koji donosi dobre vijesti, koji javlja mir! Judo, slavi tvoje praznike, ispuni tvoje zavjete! Jer nevrijedni33 neće više prolaziti kroz tebe; on je sasvim zatrt.

˝Dobre vijesti.˝ Ove ˝dobre vijesti˝ su radosna vijest o pobjedi nad neprijateljem Božjeg naroda. Ovaj stih je napisan na oba jezika, hebrejskom i aramejskom.
˝Judo, slavi tvoje praznike.˝ Kad se bude ponovo uspostavio mir, narod će u Judeji opet moći da svetkuje svoje praznike. Prorok podstiče narod da žele od srca da se ovo dogodi. Oni treba ovo da gledaju u duhu da bi ih Bog mogao blagosloviti i da bi mogli da napreduju.
˝Ispuni tvoje zavjete!˝ Iz zahvalnosti za svoje oslobođenje Izraelci treba da ispune svoje zavjete koje su učinili u vrijeme opasnosti i nevolje.

II. OPIS PROPASTI NINIVE
Nahum (2,1-13)

1. Opsada i osvajanje grada

Rušitelj se podiže protiv tvog lica: ˝Čuvaj tvrđavu, nadziri put, ojačaj svoje bokove, moćno učvrsti svoju snagu!˝

1. Opet prorok upućuje Asircima riječi o njihovoj konačnoj propasti. Iz samog teksta se vidi da se u ovom poglavlju opisuje pad Ninive.
Ovo se proročanstvo ispunilo kad je medski kralj Kijaksar (633-584) zajedno sa babilonskim vladarom Nabopolasarom (625-605) opsjedao Ninivu. Ova opsada je trajala tri godine. Velika poplava je porušila veliki dio utvrđenja koje je štitilo grad i Niniva je bila osvojena 612 god. pr. Krista.
Stariji historičari uzimaju kao godinu pada Ninive 607 ili 608, ali 1923 god. utvrđena je godina pada ovog grada. To je bilo 612. god. pr. Krista. Ovo je utvrđeno na osnovu pronalaska novih podataka britanskog muzeja (C. J. Gadd).
Asirsko svjetsko kraljevstvo je preživjelo za nekoliko godina pad svoje prijestolnice. Ali, proročanstvo se potpuno ispunilo jer je za nekoliko godina asirski narod nestao sa pozornice svjetske historije (Ezk 31,1-16; 32,22.23)
˝Rušitelj se podiže protiv tvog lica.˝ Kad je neprijateljska vojska opkolila i napala grad njeni stanovnici su gledali i osjećali propast.
˝Čuvaj tvrđavu.˝ Prorok u historiji poziva narod u Ninivu da se pripremi za opsadu grada, iako sve to mnogo ne vidi.

Jer Gospod ponovo je donio34 slavu Jakova kao i slavu Izraela; jer su ih opljačkali pljačkaši i uništili njihove loze.

2. ˝Jer Gospod ponovo je donio slavu Jakova.˝ Hebrejska riječ ˝šub˝ znači obnoviti, povratiti. Oba smisla ove riječi su u duhu izvornog teksta. Pod ˝slavom Jakovljevom˝ podrazumijevamo, bilo raniju slavu koje su Asirci uzeli Izraelu, bilo povratak ili obnova ove slave, blagodareći propasti Asiraca.
˝Pljačkaši.˝ Asirci su ubijali i pljačkali Božji narod i zato će oni sada da budu pljačkani i ubijani od strane njihovog neprijatelja koji će ih pobijediti.

Štitovi njegovih junaka crvene se, hrabri ljudi odjeveni su u grimiz, blista se čelik na kolima, u dan koji je određen za boj i mašu kopljima.

3. U ovom stihu opisuje se vojska koja će da opsjedne Ninivu.
˝Crvene se.˝ Izgleda da su štitovi neprijateljske vojske obojeni u crveno ili da su se crvenili na suncu jer su bili od bakra i bronze.
Neki misle da je smisao ove riječi, da su štitovi osvajača postali ˝crveni˝ od krvi ubijenih.
˝Blista se čelik˝. Hebrejska riječ ˝peladot˝ se nalazi samo u ovom stihu i ima neodređeno značenje. Neki tumače, uspoređujući ovu riječ sa arabljanskom ili perzijskom riječi, misle da ova riječ označava čelik (˝kao vatra čelika˝). Ovo se tumačenje ne može kao tačno prihvatiti. RSV – pošto je izvršio malu promjenu prevodi: ˝Bljesak kola kao plamen˝. Prijevod ˝lučevi˝ je dobijen premiještanjem prva dva suglasnika ove riječi u izvorniku.
Neprijatelj koji napada nema namjeru da zauzme grad prijevarom. Zato prorok slikovito prikazuje sijevanje ili blistanje ratnih oruđa. Ovo blistanje dolazi od ukrasa na ratnim kolima, oružja vojnika i opreme konja. Na suncu sve to sjaji i daje izgled bljeska kao kod plamena.
˝U dan koji je određen za boj.˝ Ove se riječi bez sumnje odnose na Boga koji se ovdje prikazuje kao onaj koji je prikupio vojsku za bitku. Neki ovo primjenjuju na zapovjednika neprijateljske vojske.
˝I jele će se ljuljati strašno.˝ Hebrejska riječ ˝berošim˝ označava vrstu feničanskog juniperusa koji je sličan drvetu čempresa. Promjenom konsonanata u originalu dobije se riječ ˝konjanici˝. LXX je učinila ovu promjenu i prevela ovako: ˝konji bjesne.˝

Kola jure po ulicama, bacaju se na trgove, njihov je izgled kao baklje, sijevaju kao munje.

4. ˝Kola˝. (Heb ˝rekeb˝, su bojna kola na dva točka koje vuku konji. Ova su se kola isključivo upotrebljavala u za vojne svrhe. (Izl 14,9) i vladareve potrebe. (Post 41,43) sa ovakvim kolima su državni činovnici obavljali svoje poslove. Ona se nisu upotrebljavala za privatni prijevoz.
˝Kola jure po ulicama, bacaju se na trgove.˝ Ovim riječima se opisuje neprijateljska vojna sila koja napada grad. Kola kao da udaraju jedna u druga. Prorok Nahum općenito grafički opisuje osvajanje Ninive.
˝Njihov je izgled kao baklje.˝ (Heb ˝lapidim˝, riječ je za baklje i lampe. (Post 15,17, Sc 7,16)

On35 misli na svoje hrabre ljude: oni posrću u svom hodu, žure se prema zidu i zaštita36 je spremna.

5. Asirski vladar je postavio vođe, junake i dobre borce da brane zidove grada. Oni u ovakvom stanju, zbunjeni, posrću idući. Cilj im je da načine barikadu.

Vrata rijeke su otvorena, i palača je u stravi.
Zaključeno je: ona37 će se ogoliti i odvesti; njezine sluškinje stenju kao golubice i udaraju se u prsa.

6. ˝Vrata rijeke su otvorena.˝ Ovdje je slikovito iznijet ili napad neprijatelja ili se doslovno odnosi na poplavu Ninive koja se dogodila u ono vrijeme. Nije nam historijski o tome ništa poznato.
Neki smatraju da se ovo proročanstvo ispunilo onako kako je događaje prikazao grčki historičar Diodor. On opisuje da je Niniva bila osvojena zbog neobično velike poplave Tigrisa, koja je uništila jedan dio zida i tako se otvorio dio grada Midjanima i Babiloncima.
˝Vrata… su otvorena.˝ je slikovito prikazivanje nemoći dvora koji nije u stanju da pruži otpor neprijatelju.
7. Značenje riječi ˝huzab˝ nije jasno. Ima raznog tumačenja: Jedni prevode ovu riječ kao glagol, ˝zaključeno je˝; drugi je prevode kao imenicu ˝Gospodarica˝; neki kao lično ime, bilo ime asirske kraljice, bilo ime koje personificira samo Ninivu.
˝Udaraju se u prsa˝ je upečatljiva slika duboke tuge i žalosti. (Lk 18,23; 23,48)

Pljačkanje grada. 2,8-13

Niniva je bila oduvijek kao vodeno jezero. A evo, oni bježe. ˝Stanite! Stanite!˝

8. Ovaj stih je nejasan u hebrejskom tekstu. Ima raznog tumačenja, ali se bez sumnje odnosi na njeno pljačkanje.

Ali nitko se ne ogleda. ˝Otimajte srebro, otimajte zlato!˝ Jer je beskrajna zaliha, bogatstvo svakovrsnih skupocjenih alata.

9. U grčkom prijevodu kaže se da je opljačkano srebro i zlato u Ninivi bilo vrlo veliko po količini metala u vrijednosti.

Pljačka se, pustoši se, otima se! Srca su poražena, koljena drhte, sva bedra trpe, sva lica su blijeda.

10. U hebrejskom izvorniku su upotrijebljene riječi koje opisuju potpunu propast i razorenje Ninive

Gdje je [sada] stan lavova i gdje je pasište mladih lavića, gdje je hodio lav, lavica i mladunče lava, i nitko ih nije plašio?
Lav je derao za potrebe svojih mladih i davio za svoje lavice, i punio svoja duplja plijenom, svoja skrovišta lovinom.

11.12. ˝Gdje je [sada] stan lavova.˝ U ovim stihovima prorok upotrebljava sliku lava da opiše asirsku silu (PK 265; Jer 50,17). On živo i slikovito opisuje kao je Niniva, svojim osvajanjem, osigurala dosta opljačkanog blaga i odnijela u svoju zemlju.

˝Evo imam na tebe,˝ govori Gospod nad vojskama, ˝pretvorit ću tvoja kola u dim, mač će proždrijeti tvoje laviće, iščupat ću iz zemlje tvoj plijen i neće se više čuti glas tvojih vijesnika.˝

˝Evo imam na tebe˝ tj. ja ću ustati na tebe (3,5; Jer 51,25; Jer 38,3). Propast Ninive je došla pošto je prošlo vrijeme određenog ispitivanja i roka ali bez pokajanja. Božje strpljenje je prestalo (PK 364).
˝Vijesnici˝ su bili oni koji su odnosili kraljevske naredbe za vojne i građanske starješine (2. Kra 18,17-19; 23).

III ZLO NINIVE I UZROK NJENOG KAŽNJAVANJA
(Nahum 3,1-7)

Teško krvničkom gradu! Pun je laži i nasilja; otimanje ne prestaje.

1. ˝Teško krvničkom gradu.˝ To je grad gdje se krv prolijevala bez griže savjesti. Na mnogim asirskim spomenicima su uklesani prizori kako zarobljenicima gule kožu, nabijaju ih na kolčeve ili objese naopako da postepeno umiru. Ovo je nepobitni dokaz o surovosti i nečovječnosti ovog naroda. Njohovi natpisi objavljuju broj ubijenih, zarobljenih, odvedenih; spominju se imena osvojenih i razorenih gradova, opustjelih zemalja ili uništenih rodnih drveta.
˝Otimanje.˝ Hebrejska riječ ˝perek˝ označava nasilje i pljačkanje koje su Asirci činili pobijeđenom narodu. Gospodari Ninive nisu nikad prestali sa pljačkanjem pobijeđenih naroda. (Iza 3,1)

Čuje se zvuk biča, buka kotača, trka konja, kotrljanje kola.
Konjanici se bacaju, mač blista, koplje svijetli! I mnoštvo ranjenih i hrpe mrtvih i komadi mrtvih tijela bez broja; i leševa bez kraja.

2.3. ˝Čuje se zvuk biča, buka kotača.˝ Ovako Nahum opisuje viku neprijateljske vojske koja opsijeda grad. On čuje kao u stvarnosti topot konja, praska točkova i pucanje bičeva.
Mnoštvo, nema broja poginulih. Ratnici se spotiču o mrtva tijela koja im smetaju u njihovom napredovanju.

Radi mnogog bluda bludnice, pune privlačnosti, vješte čarobnice, koja je zavodila narode svojim bludom, i plemena svojim vračanjem.

4. ˝Radi mnogog bluda.˝ Blud je slikoviti izraz za idolopoklonstvo. (Ezk 23,27; Hoš 1,2; 4,12.13; 5,4). Idolopoklonstvo je bio dugi uzrok padu Asirije. Kako je asirsko idolopoklonstvo bilo usko vezano sa nemoralnošću, izraz ˝blud˝ je veoma pogodan.

˝Evo imam na tebe,˝ govori Gospod nad vojskama, ˝podignut ću skutove preko tvog lica pokazat ću tvoju golotinju narodima i sramotu kraljevstvima.
Bacit ću na tebe tvoju nečistoću, ponizit ću te i dat ću te za gledanje.
I dogodit će se da svaki koji te vidi, bježat će od tebe i govoriti: ˝Niniva je opustošena! Tko će je žaliti? Gdje ću naći tješitelja?˝

5. ˝Evo imam na tebe,˝ govori Gospod nad vojskama, ˝podignut ću skutove. To zanči: otkrit ću te, skinut ću tvoju odjeću. Zato što je Niniva velika bludnica Bog će najstrožije da je osramoti i kazni.
6. ˝Nečistoća.˝ Hebrejska riječ ˝šikus˝ znači nečistoća, gadan predmet. Ovo je nešto sa idolskim bogoslužjem.
Riječ ˝gledanje˝ LXX čita kao javni ugled (primjer). (usp. Mt 1,19).
Prorok ovdje nastavlja sa slikom bludnice i proriče joj (Ninivi) sramotu i zlo postupanje koje doživljava takva žena od mase.
7. ˝Bježat će od tebe.˝ Ovako prorok slikovito prikazuje posljedice velike kazne koja će pogoditi Ninivu.
˝Tko će je žaliti?˝ Ovo je pjesničko izražavanje u vidu pitanja. Nitko neće imati suosjećanja prema njoj jer je ona zaslužila da bude kažnjena.

IV SUDBINA TEBE JE SUDBINA NINIVE
(Nahum 3,8-11)

˝Jesi li bolja od No-Amona38, koji sjediš na rijekama39 i vodama svuda oko njega? Njegova zaštita je bilo more, zid mu je bio more.

8. ˝Jesi li bolja od No-Amona.˝ Hebrejski No-Amon znači grad egipatskog boga Amona. To je grad Teba u Gornjem Egiptu (Jer 46,25; Ezk 30,14-16). Ovaj slavni grad sa faraonskim grobovima, kolosima i sfingama i Luksor sa svojim velikim stubovima i kolonadama, sve je to bilo smješteno pored Nila kao i Niniva pored Tigrisa.
Prorok Nahum u ovom stihu podsjeća Ninivu da u Božjim očima ona nije ništa bolja od Tebe i da zato može da doživi istu sudbinu.
Tebu je razorio 663 pr. Krista asirski kralj Asurbanipal.
Izraz ˝more˝ se ovdje odnosi na Nil. U Starom zavjetu se velika rijeka Nil ponekad naziva ˝mora˝ (Iza 19,5; Jer 51,36)
Posljednja rečenica: ˝zid mu je bio more.˝ znači da je Nil sa njegovim kanalima služio kao neki ˝zid˝ tj. obrana Tebe.

Etiopija je bila njegova snaga i Egipćani u bezbrojnom mnoštvu: Put i Lud bili su mu u pomoć.

9. Etiopija ili Kuš je Nubija ili danas moderni Sudan. Faraon koji je vladao u Tebi u vrijeme njenog razorenja bio je Tanutamon, nasljednik i nećak Taharka ili biblijskog Tirhaka koji se naziva kralj Egipta (2. Kra 19,9). On je pripadao 25. ili ˝etiopskoj˝ dinastiji u Egiptu.
Nubijski ili egipatski narodi sačinjavali su veliko mnoštvo, nešto beskonačno ili bezbrojno.
Putijci i Ludijci se spominju u Bubliji: Ezk 27,10; 2. Ljet 12,3. Za Putijce mnogi egiptolozi misle da su to stanovnici Punta, ali asiriolozi misle na dio Libije. Ludijci su možda Libanonci.

I on je u progonstvu, otišao u ropstvo; i njegova djeca su razmrskana po svim uglovima ulice; i bacalo se kocku na njegove velikaše i svi njegovi veliki bili su okovani u lance.

10. ˝I on je u progonstvu.˝ Sva tebanska sila i njeni mnogobrojni saveznici sa velikim sredstvima nisu je mogli spasiti od ropstva.

˝Njegova djeca su razmrskana.˝ Ovo je bilo uobičajeno surovo postupanje koje se često izvodilo u staro vrijeme pri osvajanju gradova. (2. Kra 8,12; Ps 137,9; Iza 13,16)

Ti se također trebaš opiti, sakriti se, i tražiti utočište pred neprijateljima.

11. Riječi: ˝Ti se također trebaš opiti˝ odnose se na Ninivu.
˝Sakriti se.˝ Smisao ovh riječi je da Niniva neće imati nikakve snage da se odupre.

V. POTPUNO UNIŠTENJE NINIVE
(Nahum 3,12-19)

Sve tvoje tvrđave su kao smokvino drvo s rodom ranih smokava; kad ih se strese, smokve padaju u usta svakome koji ih želi jesti.
Evo, tvoj narod je postao kao žene u tvojoj sredini; tvojim neprijateljima širom su otvorena vrata tvoje zemlje.
Crpi vodu za opsadu; utvrdi svoje bedeme; gnječi glinu i gazi ilovaču, ponovo osposobi peć za ciglu!
Tamo ćete progutati plamen, mač ćete istrijebiti… (I dio)

12-15/I ˝Tvoj narod je postao kao žene.˝ Asirci koji su dosad bili hrabri postat će kao žene, jer neće moći da se odupru moći neprijatelja.
˝Utvrdi svoje bedeme˝ znači, pojačaj mjesta na utvrđenju koja su slaba. Prorok govori u ironiji. On hrabri Ninivu da se pripremi jer će opsada biti duga i teška.
˝Osposobi peć za ciglu!˝ Ovdje nije riječ o peći nego kalupu za opeke, da se načine opeke i njima utvrdi grad. Sve je ovo Nahumova ironija, jer je sva priprema uzaludna.
˝Tamo.˝ Usprkos trudu da se ojačaju i utvrde slaba mjesta na utvrđenju, ˝plamen će progutati˝ grad.
Arheologija je potvrdila da se ovo proročanstvo doslovno ispunilo.

. Prožderat ćete kao skakavci! Uumnoži se kao gusjenice, umnoži se kao skakavci. (II dio)
Tvoji trgovci mnogobrojniji su nego zvijezde na nebu, oni su kao skakavci koji podignu krila i odlete.
Tvoji knezovi su kao skakavci, tvoji glavari kao mnoštvo skakavaca, koji sjednu na živicu u doba hladnoće: kad izađe sunce

15/II-17. ˝Skakavci˝ (heb. ˝jelek˝) su u svom stanju kad gmižu a još nemaju krila.
Prorok Nahum ovdje i u 16. st. Upotrebljava sliku da bi jasnije pokazao da će uništenje Ninive biti iznenadno i potpuno kao što to čine svi insekti u polju.
˝Umnoži se kao skakavci.˝ Iako bi Asirci skupili mnogobrojnu vojsku kao jato skakavaca, to ne bi ništa pomoglo.
˝Tvoji trgovci.˝ Niniva je bila pogodno smještena i zbog toga se razvila trgovina sa drugim zemljama.
Ali ovi trgovački odnosi neće joj ništa pomoći. Njeni neprijatelji će je brzo i potpuno uništiti.
˝Glavari˝ (heb. ˝tefsarim˝) pisari tablica ili pisci, (Jer 51,27) . Ovaj izraz ovdje označava u stvari vojne zapovjednike.
Ovakvi zapovjednici su često uklesani na spomenicima. I kao što su skakavci tromi i lijeni kad je hladno tako će i asirski zapovjednici da budu bespomoćni u trenutku opasnosti za grad. Jedino što preostaje asirskoj vojsci jeste da ˝odleti˝ tj. da propadne i izgubi se.

Tvoji pastiri spavaju, kralju Asirije, tvoji velikaši leže; tvoj narod je raspršen po gorama i nitko ga ne sabire.
Nema lijeka za tvoju ranu, tvoja rana je smrtna. Svi koji čuju govoriti o tebi, plješću rukama nad tobom; jer koga nije dosegla tvoja pakost.

18.19. ˝Tvoji pastiri spavaju.˝ Ovdje je riječ o narodnim vođama. Prorok govori ili o njima kao onima koji su drijemali u pogledu njihovih odgovornosti ili kao o onima koji su ubijeni pri opsadi tj. spavaju smrtnim snom.
˝Tvoj narod je raspršen po gorama.˝ Kad su vođe nestale narod Ninive nije više mogao da pruži otpor neprijatelju.
˝Nema lijeka za tvoju ranu˝, tj. nema pomoći.
˝Svi koji čuju govoriti o tebi.˝ Hebrejska riječ ˝šema˝ znači izvještaj.
Na vijest o padu Ninive, okolni narodi slikovito ˝plješću rukama˝ od radosti jer je kraj neprestanom zlu i nasilju Asirije.
Prorok završava ovu svoju vijest sa naglaskom sigurnosti i konačnom sudu nad Asirijom koja nije dostojna Božje milosti.

PROROK HABAKUK

UVOD

I ova knjiga kao o stale tzv. ˝malih proroka˝ nosi naslov svog pisca.
Ime Habakuk (Heb ˝Kabakuk˝) izvedena je od glagola ˝kabak˝ (zagrliti). Neki izvode ovo ime od akadske riječi ˝hambakuku˝ neke mirisave biljke. Ovo se ime samo nalazi u ovoj knjizi u Starom zavjetu.
O ovom proroku znamo samo ono što je otkriveno u ovoj knjizi. On sam sebe naziva ˝nabi˝, prorokom. Ne znamo da li je Habakuk pozvan da bude prorok uz svoje zanimanje ili se školovao u tzv. proročkim školama za svoj poziv. Predanje kaže da je on bio ˝Isusov sin, iz plemena Levijeva.˝
Među čuvenim spisima nađenim u Kirbet Kumranu nalazi se i jedan koji obrađuje knjigu proroka Habakuka. To je stari midraš tj komentar koji se satoji iz nekih kratkih navoda iz knjige ovog proroka kojeg pisac ovog spisa tumači. Spis ima dosta rupa. On sadrži tumačenje u 23 stupca i obrađuje samo dvije prve glave proroka Habakuka. Rukopis je oko 100. godine pr. Krista. Ovaj komentar o Habakuku nema nekog drugog značaja nego samo za usporedbu biblijskog teksta ovog proroka.
Knjiga proroka Habakuka je napisana u vrijeme velikog otpada (PK386) u posljednjim godinama vladavine kralja Amona, a možda za vrijeme prvih godina vladavine kralja Jozije. Izgleda da je ovaj prorok radio odmah poslije proroka Nahuma. To izlazi iz mjesta koje ima ova knjiga u hebrejskom kao i u grčkom kanonu. Isto tako i grijesi u narodu o kojem govori ovaj prorok i na koje se žale, ukazuje na ovo doba. Obično se uzima da je 630. godine prije Krista kao godina pisanja ovog proročkog spisa.
Habakuk već zna da će nevolja doći preko Babilona i to zbog grijeha u Božjem narodu. Vrhunac teškoća će biti u vrijeme odvođenja Judejaca u u ropstvo. Ovaj prorok opominje narod unaprijed ali isto objavljuje i Božji sud nad idolopokloničkim i grešnim Babiloncima, tim Božjim neprijateljem i njegovog naroda.
Ova proročka knjiga je kao u nekom dijalogu između Boga i proroka. Habakuk se žali na pokvarenost koja je oko njega u narodu, a Bog mu odgovara da je On već spremio kaznu koja će pogoditi njegov narod. To su Kaldeji. Ali, Bog nastavlja i kaže da ni Babilonci nisu bolji od Izraelaca. I oni će, po redu, biti kažnjeni u svoje vrijeme.
Iako prorok Habakuk poznaje Judin grijehe i smatra da je narod zaslužio da bude kažnjen, on je zabrinut zbog sudbine Božjeg naroda kao i Babilonaca, koji su napredovali. Bog odgovara svom sluzi i ukazuje mu na to da je kažnjavanje Izraela za njihovo dobro. Dok napredovanje i blagostanje zlih, koji se prikazuju slikom Babilona, su kažnjeni da nestanu. Molitva u trećem poglavlju je vrhunac slikovitog opisivanja propasti svega što je zlo a ne Božje, nasuprot velioj plaći pravednicima.
Bog namjerava da ovim kontrastom otkrije proroku kako veliki ponos Kaldejaca, kao i svih zlih, vodi u smrt, dok poniznost i povjerenje u Boga vodi putem vjere pravednike u život.
Knjiga proroka Habakuka odgovara na pitanje zašto Bog dozvoljava da grešnici napreduju, slično kao i u knjizi o Jobu.
Prorok Habakuk mnogo ljubi Gospoda i ozbiljno želi da pravda preovlada, ali on ne može da razumije zašto Bog dozvoljava otpad i što zločini u Judeji ostaju nekažnjeni i neopažaju se (1,1-4). Bog ga obavještava da On ima plan za obuzdavanje i kažnjavanje Judejaca zbog njihovih zlih puteva i grijeha. On mu otkriva da će Kaldejci biti oruđe u njihovim rukama da bi se ostvario njegov plan (1,5-11). Ovo objašnjene je učinilo da se u Habakuku pojavi jedan drugi problem: Zašto Bog upotrebljava gori narod od Jude da ih kazni? Kako se ovaj plan može uskladiti sa Božjom pravdom (1,12-17).
Smjelo, ozbiljno i naivno prorok traži odgovor od Boga na ova pitanja (2,1). Bog uvjerava proroka da on ima određenu namjeru sa Judom (2,3). Zatim, On ukazuje proroku Habakuku na potrebu da je ponizan i da ima vjeru (2,4). Bog dalje, nabraja grijehe Babilona (2,5-10). Gospod vidi izdaju i zločin Babilona i uvjerava proroka da On stalno motri događaje na zemlji. Zato, svi ljudi, pa i sam prorok Habakuk, učinili bi dobro da ˝šute˝ (2,20) pred Njim tj. da ga ne pitaju, da li su njegovi putevi mudri.
Knjiga proroka Habakuka se završava odlučnom izjavom o povjerenju u mudrost i uspjeh Božjeg plana (3,17-19).
U pogledu književne vrijednosti ove knjige, ona je umjetničko djelo. Jezik je klasični, pun rijetkih i izabranih izraza. Misli i izražavanje nose pečat snage i ljepote. Da bi ovo objasnili neki tumači Biblije smatraju proroka Habakuka vrlo učenim čovjekom, misliocem filozofom i istraživačem koi je dao klasični stil.
Prorok Habakuk je najoduševljeniji od svih ˝malih proroka.˝ Kod njega osobni osjećaji zauzimaju veliko mjesto. U njemu se nalazi ujedinjena Izaijina snaga i Jeremijina nježna osjećajnost.
Jedinstvo i istinitost ove knjige su nepobitni. Kanonska vrijednost ove knjiga nikad se nije pobijala. To potvrđuje apostol Pavao. (Da 13,41; Gal 3,11; Rim 1,17).

I. BOŽJA STRPLJIVOST SA JUDOM I BABILONOM
(Habakuk 1,1-17)

Breme koje je vidio Habakuk, prorok.
Kako dugo ću vikati, Gospode, a ti ne čuješ! Vičem tebi: ˝Nasilje!˝ a ti ne spašavaš.
Zašto mi daješ da gledam bezakonje, i promatraš nepravdu? I pustošenje i nasilje preda mnom je i nastaje borba i podiže se svađa.
Zato je zakon nemoćan, i pravica se ne pojavljuje; jer bezakonik opkoljava pravednika: zato je pravo izopačeno.

1. ˝Breme.˝ Hebrejska riječ ˝masa˝ znači iskaz, izricanje.
Pored Hahakuka samo još Hagaj i Zaharija upotrebljavaju izraz ˝prorok˝ za sebe.
2. ˝Kako ću dugo vikati, Gospode.˝ Prorok je veoma žalostan zbog grijeha svog naroda koji će imati svojih posljedica. Prema riječima koje Habakuk upotrebljava izgleda da je on svoju žalost i razočarenje iznosio Bogu izvjesno vrijeme, pa ipak Bog ga nije uslišio tj. nije ništa učinio da zaustavi zlo u Judeji. Kao da prorok Habakuk želi da kaže, da je on više zainteresiran za pravdu i sud nego, kako izgleda, sam Bog.
˝Nasilje.˝ Hebrejska riječ ˝kamos˝ znači uopće zlo bez obzira da li je neko tjelesno oštećen.
3. ˝Bezakonje.˝ Hebrejska riječ ˝kamos˝ znači uopće nasilje, pljačkanje ili opustošenje.
4. ˝Zato je zakon nemoćan.˝ Hebrejska riječ ˝pug˝ znači obamro, umrtvljen. Prorok hoće da kaže da je zakon (tora) kao paraliziran i zato nema djelovanja među stanovnicima Judeje. On smatra de je to nastalo zbog Božjeg propusta da zaustavi bezakonje.
˝Jer bezakonik opkoljava pravednika.˝ Bezbožnik je okružio pravednika zlim namjerama (usp. Ps 22,12.13). Posljedica toga su pravednici žrtve zlih. Zato je ˝pravo˝ izopačeno i naopako prema pravednicima.

Božji plan za Judu. 1,5-11

Bacite pogled među narode, vidite, čudite se, zapanjite se; jer činim djelo u vaše dane u koje ne biste vjerovali, ako bi vam se to reklo.
Jer evo, podižem Kaldeje, divlji i naprasit narod, koji prolazi širokim prostorima zemlje da se domogne nastanbi koje nisu njegove.
On je strašan i užasan, od njega samog dolazi njegovo pravo i njegova veličina.
Njegovi konji brži su od leoparda, hitriji od večernjih vukova; a njegovi jahači mu poskakuju okolo; njegovi konjanici dolaze izdaleka, lete kao orao koji se baca na plijen.
Svi dolaze da se bace na otimanje; njihovi pogledi su usmjereni naprijed, i skupljaju roblje kao pijesak.
Rugaju se kraljevima i knezovi su predmet podsmijeha; smiju se svakoj tvrđavi, naspu zemlje
i uzimaju ih.
Tada će se promijeniti njegova misao i proći će kao vjetar i učiniti se krivcem: njegov bog postala je ova njegova snaga.

5. ˝Bacite pogled među narode.˝ Bog dalje odgovara na pitanje proroka Habakuka koji se žali. On traži od proroka da promatra okolinu da bi našao jednoga koga bi Bog upotrujebio da kazni svoj narod zbog njihovih grijeha. LXX počinje ovaj stih sa: ˝Gledajte vi preziratelji, kao što to i apostol Pavao nalazi u Da 13,41.
Kad Božja kazna dolazi iznenada postane strahota i užas među ljudima. Zato se ovdje kaže: ˝Čudite se, zapanjite se.˝
˝U vaše dane.˝ Pošto je prorok Habakuk pitao Boga ˝Kako dugo˝ (1,2) dokle će Bog dozvoljavati da bezakonje postoji, Gospod ga ovdje uvjerava da će se njegov gnjev pojaviti još za njihovog života. To će biti takva kazna da oni ne mogu ni vjerovati da je to moguće.
6. Bog objavljuje proroku koje je to njegovo oruđe za kažnjavanje Jude. To su Kaldejci (heb. Kašdim, Babilonci).
˝Divlji i naprasit narod.˝ Hebrejska riječ ˝nimhar˝ znači brz, žestok. Ovom riječju se označava brzina babilonskog osvajanja, koja se pogodno prikazuje u u Dan 7,4 sa orlovskim krilima.
7. Kaldejci su bili tako pouzdani u sebe da nisu priznavali ničiju vlast osim svoje vlastite. Oni su sve uspjehe pripisivali samo sebi.
8. Brzina risa ili leoparda pri hvatanju plijena je dobro poznata slika brzine i vještine.
˝Hitriji od večernjih vukova.˝ Ove zvijeri imaju najveću snagu noću kad lutaju okolo i traže hranu (usp. Jer 5,6).
˝Lete kao orao koji se baca na plijen.˝ Još je Mojsije prorekao da će Izrael, ako se odvrati od Gospoda, kazniti za njegove grijehe, narod koji će ˝Gospod dovesti iz daleka, s kraja zemlje, kao orao što leti˝ na svojim konjima. (Pz 28,47-50).
9. ˝Svi dolaze da se bace na otimanje.˝ Ovdje se najprije misli na Judejce i njihov grijeh koje treba da kazne Kaldejci.
˝Njihovi pogledi su usmjereni naprijed.˝ Hebrejska riječ ˝megamat˝ nalazi se samo ovdje u Starom zavjetu, a smisao joj nije jasan. Ona se različito prevodi. ˝Lice im je kao vjetar istočnjak.˝ (I. Šarić)
˝I skupljaju roblje kao pijesak.˝ Ovo je slikoviti prikaz mnoštva zarobljenika i opljačkanih stvari koje su odnešene. Ova se slika slaže s prethodnom slikom strašnog istočnog vjetra i gomile nanesenog pijeska.
10. Babilonci će sa visine gledati dolje i smijati se pobijeđenim vladarima i knezovima.
˝Naspu zemlje i uzimaju ih.˝ Ovo je ismjehivanje pravljenje nasipa od zemlje za napad na neki grad (2. Sam 20,15).
11. Proći će.˝ Ovdje se misli da će proći, otići ili to nastaviti kroz zemlju.
˝I učiniti se krivcem.˝ Bog je ˝uvrijeđen˝ zato što Babilonci svoj uspjeh pripisuju sebi, svojoj snazi i sposobnosti. Tako oni čine svoju snagu svojim vlastitim bogom. Prorok objavljuje da narod koji je izabran da kazni Judu, bit će i sam kažnjen za svoje grijehe.

Habakukov prigovor Božjem planu. 1,12-17

Nisi li ti od davnine, Gospode, moj Bože, moj Sveti? Mi nećemo umrijeti Gospode, ti si ga odredio za sud; a ti, Stijeno, odredio si ga za karanje.
Prečiste su moje oči da bi gledale zlo i ti ne možeš vidjeti pakost: zašto gledaš na one koji djeluju podmuklo, šutiš kad bezakonik proždire onoga koji je pravedniji od njega?
I činiš s ljudima kao s ribama u moru, kao s gmazovima koji nemaju Gospodara?
On ih lovi sve na udicu, izvlači ih u svoju mrežu, i tako se raduje i klikuje.
Zato žrtvuje svojoj mreži i kadi svojoj pređi, jer po njima dobija mastan zalogaj, i svoju sočnu hranu.
Da li će radi toga isprazniti svoju mrežu, i hoće li uvijek nemilosrdno klati narode?

12. ˝Nisi li ti od davnine.˝ Prorok, kada govori o svom narodu moli Boga za milost da njegov narod ne propadne (st. 12-17). Prorok tvrdi u vjeri i nadi i prelazeći preko tadašnjeg žalosnog stanja u narodu: ˝Nećemo umrijeti˝ (PK 386).
˝Ti si ga odredio za sud.˝ Ovdje se misli na više na sud u smislu kazne.
˝Stijeno.˝ (Hebr. ˝sur˝, stijena; Pz 32,31; 2. Sam 22,3.7). Ovo Božje ime sadrži misao da je Bog sigurna i nepokretna zaštita svom narodu.
13. ˝Prečiste su moje oči.˝ Pošto Božja bezgrešna priroda ne može trpiti zlo i gledati bezakonja prorok ne može da razumije zašto Bog dozvoljava Kaldejima bezakonicima da ustanu na njegov narod. Oni su idolopoklonici i daleko gori, po mišljenju proroka, od Judejaca. Prorok ne razumije kako Bog može da upotrijebi goreg i bezbožnika da vrši nasilje nad onima koji su praviji od njih?
14. Pravednici su bespomoćni pred zlim nasilnicima kao ribe u mreži ribara i kao crvi koji nemaju gospodara da ih zaštiti.
15. Zli ljudi (st.13) hvataju pravije od sebe kao ribar što lovi ribe na udicu ili u mreži. Ovdje prorok slikovito prikazuje kako babilonska vojska osvaja narode kao što ribar pređom zgrće svoju lovinu.
16. ˝Zato žrtvuje svojoj mreži i kadi svojoj pređi.˝ Ovdje prorok pomoću metafore iznosi kako Kaldejci ne priznaju pravog Boga nego svoje uspjehe pripisuju njihovoj mudrosti, sili i vještini.
17.˝Da li će radi toga isprazniti svoju mrežu.˝ Prorok postavlja pitanje, da li će se Kaldejcima dozvoliti da osvajaju tj. da nastave ˝da isprazne svoju mrežu˝ da bi je opet ponovo napunili sa ratnim plijenom? U hebrejskom tekstu u komentaru o proroku Habakuku pronađenom u pećini kod Mrtvog mora st. 17 ovako glasi: ˝Zašto će on neprestano izvlačiti svoj mač da ubija narode bez milosti.

II POVJERENJE I USPJEH BOŽJEG PLANA
(Habakuk 2,1-20)

1. Prorok Habakuk traži odgovor. 2,1

Stat ću na svoju stražu, postaviti se na kulu, i pazit ću da vidim što će mi reći, i što mu trebam odgovoriti na svoju tužaljku.

1. ˝Stat ću na svoju stražu.˝ Prorok ovako na javan način pokazuje svoju vjeru u Boga. On prikazuje samog sebe kako uzima položaj stražara kao što to radi svaki čuvar. (usp. Ezk 3,17; 33,7). On se penje na više mjesto da bi imao jasniji i bolji pogled svuda okolo. Odande on može čuti i vidjeti što dolazi.
˝Postaviti se na kulu.˝ Hebrejska riječ ˝masor˝ znači utvrđenje (kula) tj. mjesto sa koga se odupire opsadi.
˝I pazit ću da vidim.˝ Habakuk se osjeća sigurnim što on Bogu suprotstavlja opravdani prigovor na njegov plan, da upotrijebi Kaldeje kao njegovo oruđe protiv Judejaca. Zbog toga on i traži odgovor, da vidi što Bog kaže i što odgovara za njegovu tužbu.

2.Bog preporučuje povjerenje, mudrost i uspjeh njegovog plana. 2,2-4

Tada mi odgovori Gospod i reče: ˝Piši viđenje, ureži ga na ploče, da se može lako čitati;
Jer viđenje je još za određeno vrijeme, i teži prema kraju i ne laže. Ako odgađa, čekaj ga; jer će doći i neće izostati.
Evo, njegova duša ispunjena ponosom, nije prava u njemu; ali pravednik će živjeti po svojoj vjeri.

2. ˝Piši viđenje.˝ Gospod odgovara na vjeru svog sluge i ohrabruje ga na njegovom radu. Pisanje će pomoći da proročka vijest bude trajna.
˝Ureži ga na ploču.˝ Riječ ˝lukot˝ označava kamene ili drvene pločice za pisanje. Ovakve pločice su se izlagale na javnim mjestima gdje ih je mogao svatko vidjeti i čitati.
3. ˝Jer viđenje je još za određeno vrijeme.˝ (KJV) Ovo znači da će se viđenje ispuniti u određeno vrijeme.
˝I ono će se na kraju objaviti.˝ (KJV) LXX prevodi: ˝Ako bi oklijevala, čekaj je, jer ona će sigurno doći i neće izostati.˝ Prema hebrejskom originalu znači: iako ispunjenje ovog viđenja u pogledu dolaska kaldejski osvajača izgleda da je odloženo, ipak će se ostvariti. Prijevod LXX primjenjuje apostol Pavao u Heb 10,37 (u vezi sa Iza 26,20) na drugi dolazak našeg Gospoda.
Proročanstvo ovog proroka (2,1-4) bio je izvor velikog ohrabrenja prvim adventistima u vrijeme Millerovog propovijedanja o drugom Kristovom dolasku. Kada Gospod nije došao u proljeće 1844. godine, kao što se očekivalo i objavljivalo, Millerove pristalice su bile jako zbunjene. Odmah poslije prvog razočarenja oni su shvatili naročiti značaj riječi proroka Habakuka. Oni su se oslonili na riječi ovog proroka i pošli su da objave ponoćni poklič (1T 52).
4. ˝Evo, njegova duša ispunjena ponosom.˝ Hebrejska riječ ˝sadik˝ (pravedan, nedužan ili prav) se upotrebljava da se označi da je neka ličnost (ili predmet) ispitana i nađena da je ispravna.
Ovdje je riječ o karakteru dobrog čovjeka, nasuprot karakteru lošeg čovjeka, koji se opisuje u prvom dijelu ovog stiha.
˝Ali pravednik će živjeti po svojoj vjeri.˝ Hebrejska riječ ˝amunah˝ (postojanost, vjernost) se upotrebljava ovdje da opiše nečiji odnos prema Bogu. Povjerenje u Boga polazi od uvjerenja i sigurnosti da će Bog da vodi, štiti i blagoslovi one koji čine njegovu volju. Prorok Habakuk tvrdi da će onaj koji živi jednostavnom vjerom i ima povjerenje u Gospoda biti spašen, ˝ali duša koja se ponosi˝ propast će zbog svjesnog ponosa i izopačenosti.
Iako se ovaj stih prvenstveno odnosi na one koji će zbog njihove vjere u Gospoda biti spašeni od Kaldejaca i imati mir, iako će Judeja biti uništena, ipak u širem smislu ovaj stih sadrži istinu koja se može primijeniti na sva vremena. Apostol Pavao više puta upotrebljava ovu starozavjetnu izjavu kao predmet raspravljanja o opravdanju vjerom.

Bog nabraja grijehe babilonskog naroda. 2,5-19

Osim toga, vino je obijesno; takav čovjek drzak je i ne može biti miran, on priširuje svoju želju kao šeol i jest kao smrt, i ne može se nasititi; i skuplja sebi nacije, sabire sebi sve narode.
Neće li postati svima njima predmet zajedljivih šala, rugalica i zagonetaka? I reći će: ˝teško onome koji gomila ono što nije njegovo! – do kada? – i koji tovari na sebe zalog!˝
I neće li iznenada ustati tvoji vjerovnici koji će te gristi, i probuditi se oni, koji će te mučiti? I ti ćeš biti njihov plijen.
Jer ti si orobio mnoge narode; tako će svi ostali narodi orobiti tebe radi krvi ljudi i nasilja u zemlji, u gradu, i svim njegovim stanovnicima.
Teško onome, koji stiče zli dobitak za svoju kuću, da postavi visoko svoje gnijezdo, da izbjegne ruci nesreće!
Nanio si sramotu svojoj kući, zatirući mnoge narode, i ogriješio si svoj život.
Jer će kamen povikati iz zida, i odgovorit će mu krovna greda iz okosnice.
Teško onome, koji gradi gradove s krvi i temelji gradove na nepravdi!
Evo, nije li od Gospoda nad vojskama, da se narodi trude za oganj, i plemena se kinje zalud?
Jer će zemlja biti puna poznanja slave Gospoda, kao što vode mora pokrivaju dno mora.
Teško onome, koji daje piti svom bližnjemu, i priljeva svoj gnjev dok se ne opije da gleda njegovu golotinju!
Nasitio si se sramote, umjesto časti: pij i ti, i pokaži svoju neobrezanost; pehar desnice Gospodnje okrenut će se k tebi, i [doći] će sramota na tvoju slavu.
Jer će te pokriti nasilje s Libanona, i pokolj zvijeri, koje se užasavaju: radi krvi čovjeka i nasilja u zemlji i gradu i na svim njenim stanovnicima.
Što koristi rezana slika, koju je izrezao zanatlija? Čemu služi lijevani lik, koji naučava laž, da se njegov tvorac pouzdaje u svoje vlastito djelo da gradi nijeme idole?
Teško onome, koji govori drvetu: ˝Probudi se!˝ Nijemom kamenu: ˝Trgni se!˝ On da uči? Evo, presvučen je srebrom i zlatom, i nema daha u njemu.

5. I u ovom stihu prorok naglašava suprotnost između karaktera lošeg čovjeka, koji se opisuje 2,4/I i karaktera jednog pravednika, spomenutog u 2,4/II.
U 2,5-19 Bog nabraja grijehe Babilona. On zna da su Babolonci nevjerni i zli (usp. 1,13), ali Bog, koji sve zna, kaže svim ljudima, gdje uključuje i Habakuka: ˝Šuti pred Njim cijela zemljo!˝
U komentaru o proroku Habakuku pronađenom kod Mrtvog mora nalazi se hebrejska riječ ˝hon˝ (sila, snaga) umjesto ˝vino˝.
˝Kao šeol.˝ Grob ili šeol se slikovito opisuje kao nezajažljiv. Isto tako i Babilonci gomilaju na sebe sve narode.
6. Riječi ˝svima njima˝ odnose se na narode koje su Babilonci osvojili
˝I koji tovari na sebe zalog.˝ Hebrejska riječ ˝abtit˝ koja se samo ovdje nalazi u Starom zavjetu znači ˝zalog˝ tj. odijela i druge stvari koje se daju kao garancija za otplatu duga. Drugim riječima postavlja se pitanje: Koliko će daleko Babilon da ode u nagomilavanju duga kod pokorenih naroda prije nego što se zalozi moraju da naplate od samog stanovništva Babilona?
7. ˝Koji će te gristi.˝ One koji su Babilonci grizli ustat će i napast će ih i rastrgati. Znamo iz historije da su to bili Midjani i Perzijanci. Oni su uništili i opljačkali babilonsko kraljevstvo.
8.˝Tako će svi ostali narodi orobiti tebe.˝ Za uzvrat ˝sav ostatak od naroda, koje su Babilonci osvojili i opljačkali, osvojit će i uništiti Kaldeje (Iza 21,2; 33,1). Osvajanjem Babilona osvećena je ˝krv˝ koju su Babilonci surovo prolili. Riječi ˝nasilja u zemlji˝ neki tumače da se odnosi na zemlje Palestine.
9. ˝Teško onome, koji stiče zli dobitak za svoju kuću.˝ Ovo se odnosi na babilonsku kraljevsku obitelj i kuću. Oni su htjeli da ˝postave visoko svoje gnijezdo.˝ Ovo je slikovito opisivanje obezbjeđenja sigurnosti u životu.
10.˝Ogriješio si svoj život.˝ Namjerama kaldejskog kralja da osigura sebi slavu ˝zatirući mnoge narode˝ nanio je samo sebi sramotu i prouzročio svoje vlastito odbacivanje.
11. U stihu 11 se daje naročita slika kojom se prikazuje moćna veličina krivice Babilona. Ne samo ljudi nego i mnogi mrtvi predmeti osuđuju kaldejska bezakonja i nasilje.
12. Riječ ˝teško˝ označava osudu koja pada na Babilonce. Oni su svoju silu zasnovali na ubijanju i bezakonju (usp. Dan 4,27). Babilon je proširen i uljepšan bogatstvom koje su opljačkali od porobljenih naroda.
13. ˝Da se narodi trude za oganj.˝ Sve građevine i utvrđenja u Babilonu su podignuta prinudnim radom robova. Sve će to najzad biti samo hrana ˝za oganj.˝ Tako će sav njihov trud biti uništen.
14. Prorok Habakuk ponavlja misao koju je još ranije izrekao prorok Izaija (Iza 11,6). Propast Babilona je slika i uzor svih grešnika u posljednji dan.
15. RSV prevodi prvi dio ovog stiha ovako: ˝Teško onome koji svoga bližnjega opija čašom njegovog (Božjeg) gnjeva.˝ To znači da: kao što god netko daje bližnjem da pije, tako su i Kaldeji dali narodima, i zato je pravedno da oni kasnije isto piju čašu Božjeg gnjeva.
˝Gleda njegovu golotinju.˝ Ovo je ilustracija bijednog poniženja koje su porobljeni narodi morali da dožive od surovih i bezbožnih Babilonaca.
16. ˝Nasitio si se sramote.˝ Zlo postupanje Babilonaca sa potlačenim narodima vratit će im se. Oni će piti punu čašu Božje odmazde. Tada će se nasititi sramote umjesto časti.

˝Gleda njegovu golotinju.˝ U izvorniku stoji doslovno: ˝Smatrat ćeš se kao neobrezani.˝ Hebrejska riječ ˝aval˝ znači pusti neobrezanog. To znači: neka Babilon primi isto sramotno postupanje kao što je on učinio drugima.
Interesantno je da se ovaj tekst u komentaru o Habakuku koji je pronađen u špilji kod Mrtvog mora razlikuje od mazoretskog teksta u čitanju riječi ˝aval.˝ Umjesto da se čita ˝aval˝ on se čita ˝roal˝ što znači teturati se. Ovo čitanje je mnogo pogodnije i jasnije za dobijanje smisla ovog stiha. Kraj rečenice bi glasio: ˝Pij i ti i teturaj se.˝ Šarić prevodi: ˝Sad pij i ti, da teturaš.˝ Drugim riječima ovo znači: Babilonci će morati da podnesu istu sramotu i surovost koju su oni nanijeli pobijeđenom neprijatelju. LXX isto tako slično čita: drhtati, tresti se.
17. ˝Jer će te pokriti nasilje na Libanonu.˝ Ono što je Babilon učinio Libanonu doći će na njega (usp. Iza 14,4-8). Jedni primjenjuju riječ ˝Libanon˝ na hram u Jeruzalemu koji je bio iznutra obložen libanonskim cedrom (1. Kra 5) a drugi misle na obaranje cedrova na Libanonu za vrijeme napada.
18. ˝Što koristi rezana slika?˝ Prorok postavlja pitanje u ironiji što pomaže Kaldejima pouzdanje u njihove bogove. Često se u Starom zavjetu ističe ludost ljudi koji se pouzdaju u ˝nijeme idole˝ (Iza 44,9.10; Jer 2,11; Ps 115,4-8)
19. Kamen i drvo je bio materijal na kome su se na Istoku urezivale slike i oblikovali bogovi. Srebro i zlato se upotrebljavalo da se kamen i drvo uljepšaju.

Ali Gospod je u svojoj svetoj palači – šuti pred njim cijela zemljo.

20. Prorok Habakuk naglašava da je Gospod stalno u svom domu; On sjedi na svom prijestolju i upravlja budućnošću naroda (2,5; Dan 4,17)
˝U svojoj svetoj palači.˝ Prorok ističe razliku između živog i veličanstvenog Boga i mrtvih bezvrijednih idola. Iako je Habakuk ovdje imao prvenstveno u vidu jeruzalemski hram, kao zemaljsko mjesto stanovanja pravog Boga, on je bez sumnje mislio i na Božji nebeski hram (usp. 1. Kra 8,27-30; Ps 11,4; Mih 2,3).
Zbog uzvišenog Božjeg veličanstva, ˝cijela zemlja˝ sa svim svojim stanovnicima kao podanicima kralja svemira, poziva se da umukne u poniznosti, mirni i u očekivanju (Ps 46,10).
˝Šuti pred njim cijela zemljo˝, znači da se nitko ne bi smio usuditi da posumnja u Božju mudrost kad On određuje sudbinu naroda, kao što je to učinio prorok Habakuk (1,13; 2,1).
Ovaj se stih ponekad upotrebljava kao natpis koji podsjeća prisutne na štovanje mira i reda u crkvi. Ali, ove riječi nemaju ovaj smisao.

III. ODGOVOR PROROKA HABAKUKA
(Habakuk 3,1-19)

Molitva Habakuka, proroka na Šiginotu.40

1. Molitva. Ova riječ ovdje je upotrijebljena u smislu psalma ili himne tj. pjesme za proslavljanje Boga. Hebrejska riječ ˝šiginot˝ ovdje upotrijebljena misli se da označava živu pjesmu koja naglo mijenja pobude, što se izražava u nagloj promjeni ritma. Ova molitva je bila sastavljena na ovakav način.

Gospode, čuo sam što si najavio, i uhvatio me strah. Oživi svoje djelo usred godina objavi ga usred godina; u gnjevu, sjeti se milosrđa!

2.˝Uhvatio me strah.˝ Prorok Habakuk počinje svoju ˝molitvu˝ izražavanjem straha od Božjeg gnjeva i moli Boga da se ˝u gnjevu sjeti milosrđa.˝ Ovo potvrđuje Božju mudrost u postupanju sa ljudima i ponizno priznaje svoju zabludu jer je ranije postavljao ovakvo pitanje.
˝Oživi svoje djelo usred godina.˝ Prorok zna da će Bog kad kažnjava svoj vlastiti narod zbog otpada, suditi i kazniti i njegove neprijatelje. On uviđa da će Izrael biti na kraju spašen i da će ˝zemlja biti puna poznanja slave Gospoda˝ (2,14). Zato Habakuk sada ozbiljno moli Boga da ˝oživi svoje djelo˝ ili obnovi. Pošto je bio ukoren, prorok sada želi da Božji plan sa Izraelom bude uspješan.
Habakuk isto moli Boga da njegov plan spasenja bude objavljen ˝usred godina˝ tj. on čežne za ispunjenjem Božjeg obećanja u konačnom izbavljenju.
2. Viđenje o sudu i izbavljenju. 3,3-16.

Bog dolazi iz Temana, i Sveti s gore Paran. (Sela) Njegovo veličanstvo pokriva nebesa i zemlja je puna njegove slave.
I nastaje sjaj kao od svjetla sunca; munje su s njegovih strana, i tamo je pokrivač njegove sile.
Pred njim ide pošast, i gorući plamen izlazi ispod njegovih nogu.
Stao je tamo i potresao zemlju, pogledao je i uzbudio nacije; i raspale su se stare planine, srozala su se vječna brda; njegovi putevi su putevi od vječnosti.
Vidio sam u nevolji kušanske41 šatore, drhtali su zastori zemlje Madijana.
Da li se Gospod raspalio protiv rijeka? Ili jarost tvoja na more, da si zajahao svoje konje i svoja kola spasenja?
Ogoljen, ogoljen je tvoj luk . . . šibe suda zaklete su po tvojoj riječi. (Sela) Zemlju si izbrazdao rijekama.
Gore su te vidjele i drhću; potekle su bujice vode, dubina oglašuje svoj glas, u visinu podiže svoje ruke.
Sunce i mjesec stali su u svojem boravištu pred bljeskom tvojih strijela, koje su letjele, pred sjajem bljeska tvog koplja.
U negodovanju prolaziš zemlju, u gnjevu gaziš nacije.
Izišao si da spasiš svoj narod, za spasenje tvog pomazanika; razbio si glavu kuće bezbožnika, otkrivši joj temelje do vrata.
Njegovim vlastitim kopljima izbo si glave njegovih horda: navalili su s radosti da nas satru, kao da će progutati u potaji ubogoga.
Gaziš more sa svojim konjima, pučinu velikih voda.
Čuo sam to, i zatreperilo je moje tijelo; na glas koji sam čuo moje usne zadrhtale su; trulež je ušla u moje kosti, i drhtim tamo gdje stojim: jer ću počinuti u dan nevolje, kad svane tjeskobni dan narodu, koji nas sada napada.

3. ˝Bog dolazi iz Temana.˝ U 3,3-16 opisuje se veličanstvana slika Gospodnjeg dolaska na suđenje i oslobođenje njegovog naroda. Ova slika prikazuje oslobođenje tjelesnog Izraela ali u daljnjoj projekciji opisuje Kristovo suđenje na nebu (GC 300). Prorok opisuje jakim izrazima utjecaj svega ovog na prirodu i zle ljude. On uzima neke primjere iz ranijeg Božjeg postupanja sa njegovim narodom da bi prikazao posljednje događaje historije.
˝I Sveti s gore Paran.˝ Prorok ovdje podsjeća na veličanstveni događaj u vezi sa davanjem zakona na Sinaju (Pz 35,2). On tu sliku upotrebljava kao ilustraciju događaja na dan suda. Kao što je Bog dolazio u slavi da bi svom narodu ponovo dao svoj zakon, tako se isto On javlja u slavi na spasenje svog naroda i kažnjavanje onih koji čine zlo.
˝Sela.˝ Na kraju ovog stiha se u izvorniku nalazi ova riječ. Ona izgleda, označava neku promjenu u melodiji ili opisivanju.
4. ˝I tamo je pokrivač njegove sile.˝ Zraci su Bogu zračili iz ruke. Tako isto kad se Spasitelj pojavi, onda će se vidjeti i zadobijene rane na Golgoti, na rukama. Kao znaci Kristovog poniženja koje mu sad služe kao obilježje njegove visoke počasti. Na rukama je ˝pokrivač njegove sile.˝
5. U ovom stihu prorok dalje opisuje rezultat Kristove božanske pojave. ˝Pošast˝, koja ide pred Njim pašće na grešnike, a ˝gorući plamen˝ (heb ˝rešef˝, vatra, slikovito nevolje) ˝izlazi ispod njegovih nogu.˝
6.˝I raspale su se stare planine.˝ Planine su simbol čvrstine i stabilnosti (Post 49,26; Pz 33,15). One će da raspadnu u vrijeme tog velokog događaja. Nasuprot ovih ˝starih planina˝ i ˝vječnih brda˝, Božji ˝putevi˝ su stvarno vječni i nepromjenljivi. (Br 23,19; Mal 3,6)
7. ˝Vidio sam u nevolji kušanske42 šatore.˝ Jedni misle da se ovdje misli na Kušite (Kuš) a drugi na staru Etiopiju. LXX prevodi ovu rečenicu: ˝Šatore Etiopljana.˝ Ali jedno je sigurno, a to je da su svi Kušani susjedi midijanskom plemenu.
Šatori i zavjese predstavljaju stanove Kušana i Madijanaca (v. Post 25,2).
8. ˝Da li se Gospod raspalio protiv rijeka?˝ Prorok pita da li se Gospod gnjevi na prirodu kad pokazuje svoju silu. Ovdje je riječ o božanskoj sili nad cijelom zemljom.
˝Da si zajahao svoje konje.˝ Ovdje se Bog slikovito prikazuje kako ide sa mnogim kolima i konjima da obrani svoj narod i razbije neprijatelje (usp. Ps 68,17)
9. ˝Ogoljen, ogoljen je tvoj luk. . .˝ znači priprema za akciju. Prorok Habakuk opisuje Gospoda kao ratnika (Izl 15,3) koji priprema svoj luk.
˝Šibe suda zaklete su po tvojoj riječi.˝ Hebrejski izvornik ovdje je nejasan pa su prevodioci različito preveli ovaj dio stiha.
10. ˝Gore su te vidjele i drhću.˝ Ovdje se misli na zemljotres. ˝Potekle˝ je prijevod hebrejske riječi ˝tehom˝ (Post 1,2).
˝U visinu podiže svoje ruke˝ je pjesnički sinonim za valove.
11. Ovdje prorok podsjeća na događaj iz prošlosti kada su u vrijeme Jošue, sunce i mjesec stajali (Još 10,11-14 PP508). Ovo je ilustracija Kristovog dolaska (usp. 3,3).
12. ˝U gnjevu gaziš nacije.˝ Usporedi sa Iza 63,14; Jl 3,13; Otkr 14,14-16.
13. ˝Izišao si da spasiš svoj narod.˝ Cilj Gospodnjeg izlaska je da spasi svoj narod tj. ˝Pomazanika svojega˝ (usp. Post 20,5.6; 28,8.9)
˝Razbio si glavu kuće bezbožnika.˝ Ove riječi nam pokazuju da će ˝kuće bezbožnika˝ biti potpuno uništene.
14. Hebrejska riječ ˝paraz˝ je nejasna. Neki misle da je treba prevesti sa ratnici.
˝Da nas satru.˝ Ovdje izgleda da prorok sebe izjednačava sa svojim narodom.
15. ˝Gaziš more sa svojim konjima.˝ Izgleda da ovdje prorok misli na prelazak preko Crvenog mora (Izl 15,1-19) kao primjer za kasnije izbavljenje Božijeg naroda (usp. 3,3.11). U vrijeme izlaska iz Egipta, Bog je vodio svoj narod iz Egipta što se ovdje slikovito prikazuje kao da je On gazio po valovima ˝velikih voda˝ (mora; Ps 77,19.20).
16. ˝Zatreperilo je moje tijelo˝ znači cijelo biće.

3. Habakuk potvrđuje da vjeruje u Boga. 3,17-19.

Jer smokva neće cvasti, i neće biti uroda na vinovoj lozi; maslina će uskratiti svoj rod, i polja neće donijeti nikakve hrane; iz tora će nestati sitne stoke i u stajama neće biti goveda;
Ali ja ću se radovati u Gospodu, i klicati Bogu mog spasenja.
Gospod, Gospod, moja je snaga; i čini moje noge kao u košute, i vodi me na visine. Glavnom muzičaru. Na Neginotu43.

17. U ovom stihu se pjesnički prikazuju zlokobne posljedice babilonskog napada. Kao posljedice će biti uništeno drveće smokava i maslina koje su veoma cijenjeni u Palestini. Osim toga spominje se i vinova loza; zatim žito i stoka.
Ovako će isto biti u vrijeme posljednjih događaja na našoj zemlji kad zemlja bude opustošena (DA 122; GC 629).
18. ˝Ali ja ću se radovati.˝ Iako se u ovom poglavlju objavljuju strašni događaji koji će uskoro nastati, prorok završava svoju knjigu sa utjehom i velikom nadom u spasenje ˝Gospodu˝ Habakuk je uvjeren da će na kraju sve dobro ispasti zbog Božije vjernosti. Njegov problem je sada riješen; prorok radosno potčinjava svoju volju Božjoj volji.
19.˝I čini moje noge kao u košute.˝ Noge košute lako i sigurno se kreću po grubom kamenu i nesigurnim brdskim stazama.
˝I vodi me na visine.˝ Ovdje prorok izjednačava sebe sa svojim narodom, kao što čine Mojsije (Izl 32,30-32), Jeremija (14,19-21) i Daniel (9,3-19). Uspjeh Izraela je i njegov uspjeh.
Božji narod će savladati sva neprijateljstva i protivljenja i dospjeće sigurno na visine spasenja.
Sva pitanja proroka Habakuka su riješena vjerom u Boga i prorok je zadovoljan što će na kraju istina i pravda vječno vladati.
˝Glavnom muzičaru.˝ To je bio bez sumnje vođa muzike u hramu. Izgleda da je ovaj Habakukov psalam trebao da bude javno izveden za vrijeme bogoslužja. On je trebao da bude popraćen sa instrumentima sa strunama.

PROROK SEFANIJA

UVOD

Kao sve druge knjige tzv. ˝Malih proroka˝ i knjiga proroka Sefanije naziva se imenom njenog pisca. Sefanija znači ˝Gospod štiti˝ ili ˝u Gospodu sakriven˝. Ovo ime je poznato u Starom zavjetu (1. Ljet 6,36, Jer 21,1; Zah 6,10.14).
Vrlo malo znamo o ovom proroku osim onoga što on sam kaže o sebi u svojoj knjizi. Prema 1,1 sigurno je da je on bio iz neke ugledne obitelji, jer nabraja svoje pretke sve do Hezekije koji je bio judejski kralj. Prema tome, on je bio praunuk ovoga kralja. Pošto je pripadao kraljevskoj obitelji prorok je svakako dobro poznavao prilike na dvoru. Izgleda da je njegova proročka služba nije dugo trajala. Izgleda da je Sefanija i pisac druge knjige. Ono što je došlo do nas otkriva ga kao mladog čovjeka punog predanosti i snage.
Sam prorok spominje vrijeme svog proročkog rada (1,1). To je bilo samo za vrijeme kralja Jošije, judinog kralja (639-608). Kako je prorok Sefanija prorekao da će Niniva propasti i opustjeti (2,13), što se dogodilo 612. godine prije Krista, vrlo je vjerojatno da je on radio kao prorok pri kraju vladavine kralja Jošije. Ovaj prorok kao i prorok Nahum i Habakuk živjeli su i radili u vrijeme naglog opadanja asirske mići i brzog zasnivanje babilonske prevlasti. Iako Sefanija ne spominje nove osvajače ipak može da se zaključi da je riječ o Babiloncima.
Knjiga proroka Sefanije, slično kao i knjiga proroka Joela, ima kao glavnu temu ˝Gospodnji dan˝. Starozavjetni smisao nalazimo u Iza 2,12. Prorok Sefanija ne otkriva samo dolazak suda nad Izraelom nego napominje i kaznu koja treba da dođe i na druge narode.
Knjiga proroka Sefanije spominje strogi Božji sud nad svojim narodom zato da bi se narod pokajao, ˝tražio pravdu, tražio krotost˝ (2,3) i tako izbjegao kaznu. Ostatak koji će da izbjegne kaznu uzet će učešća u mesijanskom dobu. Mada je ovaj prorok mnogo mislio o prethodnicima kao i o svojim suvremenicima ipak on ne spominje Mesiju. On se ograničavao samo na one misli koje mu je Duh davao. Sefanija je pokazao duh vjernosti i točnosti u svom određenom zadatku.
Ova knjiga sadrži nagovještaj kazne Judi i Jeruzalemu u tri dijela. U prvom dijelu pokazuje se Božja prijetnja. Prorok opominje na pokajanje i obraćenje. U drugom dijelu se objavljuje sud nad susjednim i dalekim narodima. A u trećem dijelu prorok prijeti nepokajanom narodu Božjim sudom i kaznom koja će ipak dovesti do milosti i blagostanja u mesijansko doba.

I Sud nad Judom zbog njegovih grijeha

Sefanija 1,1-18

Riječ Gospoda koja je došla Sefaniji, sina Kušija, sina Gedalije, sina Amarije, sina Ezekijina, u danima Jošije, sina Amona kralja Jude.

1. Ovaj stih je u stvari naslov ove knjige.
˝Riječ Gospoda˝. Ova vijest nije bila vijest proroka Sefanije, nego Božja riječ upućena svom proroku.
˝Sin Ezekijin˝. Kada se ovdje nabrajaju četiri naraštaja predaka proroka Sefanije, a obično se kod proroka navodi samo ime oca, to znači da se ovdje čini jer mu je predak bio kralj u Judeji. Prorok je dakle bio pra praunuk kralja Jošije.

˝Uništit ću sve na licu zemlje,˝ govori Gospod,
˝Izbrisat ću ljude i stoku, izbrisat ću ptice nebeske i ribe morske, i smutnje zajedno sa
bezbožnicima; istrijebit ću ljude s površine zemlje,˝ govori Gospod.
˝Pružit ću ruke na Judu i na stanovnike Jeruzalema. Istrijebit ću iz tog mjesta ostatak Baala, imena idolskih svećenika zajedno sa svećenicima;
i one koji obožavaju na krovovima kuća vojsku nebesku i štovatelje, koji se kunu Gospodom i svojim kraljem44;
i one koji odstupaju od Gospoda i ne traže, niti pitaju za njega.˝
Tišina pred Gospodom, Gospodom! Jer je blizu dan Gospoda; jer je spremio Gospod žrtvu klanicu, posvetio45 je svoje uzvanike.
I u dan žrtve Gospoda, pohodit ću knezove i kraljevske sinove i sve, koji se oblače u tuđinska odijela.
I u onaj dan, pohodit ću svakoga koji skače preko praga, [sve] koji pune dom svog Gospoda nasiljem i prevarom.
˝I u onaj dan,˝ govori Gospod, ˝čut će se vika od ribljih vrata, dreka iz donjeg grada i glasan jauk s brežuljaka.
Jaučite, vi stanovnici Makteša! Jer je poništen sav trgovački narod, svi koji su natovareni srebrom.
I dogodit će se u ono vrijeme, pretražit ću Jeruzalem svjetiljkama; i kaznit ću ljude, koji leže na svojoj droždini i govore u svom srcu: ´Gospod ne čini ništa dobra, i ne čini ništa zla.´
I njihova dobra postat će plijen i njihove će kuće opustiti; gradit će kuće, ali neće stanovati u njima, i saditi vinograde i neće piti njegova vina.˝

2. ˝Uništit ću sve na licu zemlje,˝ Ove riječi označavaju strašni sud koji treba da dođe. Prorok ovdje naročito misli na Judeju, čijim vođama i narodu je i upućena ova poruka (usp. 1,4.12; 2,1)
3. ˝Izbrisat ću ljude i stoku.˝ Prokletstvo zbog grijeha počiva ne samo na ljudima nego i na ostalim stvorenjima na zemlji. (Post 3,17; Rim 8,19-22).
˝i smutnje zajedno sa bezbožnicima.˝ Zajedno sa grešnicima bit će uništeni i svi idoli, zle želje, zablude, prijevare tj. sav rad bezakonja (Jer 17,10, Mt 7,17-19; Rim 6,21).
4. ˝Pružit ću ruke na Judu.˝ Ruka je simbol sile i instrument kojom čovjek pokazuje svoju silu.
˝Ostatak Baala.˝ tj. sve što je njegovo i što ostane od njega. LXX prevodi ovu rečenicu ovako: ˝Ja ću ukloniti ime Baala.˝

˝Imena Kemarima (idolskih) svećenika zajedno sa svećenicima.˝ (orig.). Kemarimi su bila imena idolskih svećenika koji su postavljali judejske kraljeve da vrše službu na visinama. (Usp. Hoš 10,5).

5. ˝I one koji obožavaju … vojsku nebesku.˝ U stara vremena obožavali su se sunce, mjesec i zvijezde kao predstavnici prirodnih sila i uzročnici događaja na zemlji. (Jer 8,2; 19,3; Pz 4,19). Manaše, Judin kralj pa prema tome i pra praunuk proroka Sefanije naročito je podupirao ovu idolsku službu. (2. Kra 21,3).
˝Na krovovima.˝ Na ravnim krovovima kuće, obitelji su pravile oltare za obavljanje službe nebeskim tijelima. One su tamo žrtvovale životinje i prinosili kad. (Jer 19,13).
˝Koji se kunu Gospodom.˝ Ovdje je riječ o onima koji su obavljali službu drugim bogovima i u isto vrijeme vršili službu Gospodu.
˝Milkom˝ je bio amonićanski bog. Njegovo pravo ime je Malkam. On se obično izjednačuje sa Molohom, najsurovijim bogom kome su se prinosila djeca za žrtvu. (Lz 18,21; Jer 49,1).
6.˝I one koji odstupaju od Gospoda.˝ Ovdje Sefanija govori o onima koji su potpuno ravnodušni prema Gospodu. Oni se ne interesuje za ništa što je vjersko.
7. ˝Tišina pred Gospodom.˝ Šutnja i strah su sasvim opravdani jer će strašni sud doći na sve slojeve naroda.
˝Jer je blizu dan Gospoda.˝ Ovdje prorok misli na kaznu koja nepravedno prijeti zbog babilonskog napada. Duh proroštva nam kaže da proročanstvo proroka Sefanije o skorom sudu nad Judejom jako podsjeća na sud nad nepokajanim svijetom u vrijeme drugog Kristovog dolaska. (PK 389).
˝Jer je spremio Gospod žrtvu klanicu, posvetio46 je svoje uzvanike.˝ Juda se ovdje prikazuje kao životinja spremna za žrtvovanje. (Usp. Iza 34,6; Ezk 39,17-20).
Gospod je isto tako pozvao ˝svoje uzvanike˝ tj. Babilonce, koji su određeni po Božjem planu, da izvrši kaznu nad prijestupnicima. (Iza 13,3).
8. Gospod će kazniti knezove i i članove kraljevske obitelji. Samo kralj Jošija ne spada ovdje zato što je bio vjeran i ispravan pred Gospodom. (2. Ljet 34,1.2.26-28)
˝Koji se oblače u tuđinska odijela.˝ Hebrejska riječ ˝nakri˝ znači tuđi, strani. ˝Tuđinska odjela˝ označavaju mnogobožačke običaje i način života i odijevanja. (Iza 3,16-24). Izraelci su trebali da pokažu svojim odijevanjem i ponašanjem da su oni naročiti narod koji je posvećen Gospodu za službu. (Br 15,37-41)
9.˝Svakoga koji skače preko praga.˝ Smisao ovih riječi nije jasan. Izgleda da se ovdje misli na neki mnogobožački običaj. (1. Sam 5,5). Isto tako i oni koji ˝nasiljem i prijevarom˝ obogaćuju svoje gospodare bit će zajedno s njima kažnjeni.
10. U to vrijeme će odjeknuti ˝vika˝ trgovaca i lihvara po njihovim kućama jer će Babilonci prodrijeti u njihove kuće.
˝Riblja vrata.˝ Ova vrata su se nalazila na sredini sjevernog gradskog zida. Ona su se tako nazvala zato što se blizu njih nalazila riblja pijaca na kojoj su Tirci prodavali svoju ribu. (Neh. 3,3). – Isto tako na drugoj strani grada čut će se kuknjava.
11. ˝Makteš˝ je bilo ime svakako nekog dijela grada Jeruzalema. To prozilazi iz 10. stiha.
˝Svi koji su natovareni srebrom.˝ Ovo se odnosi na sve one koji su se obogatili trgovinom ili lihvarenjem. Oni su mjerili i uzimali srebro.
12. Jeruzalem je bio glavni grad pa stoga i predstavnik cijelog naroda.
˝Pretražit ću Jeruzalem svjetiljkama.˝ Jeruzalem je pojačana slika onoga što će Judini neprijatelji učiniti da bi pobili ili zarobili što više stanovnika.
˝Koji leže na svojoj droždini.˝ Ovo znači da je narod otvrdnuo u svome zlu i nepravednom postupanju prema drugima. Tzv. ˝Gospodnji sljedbenici˝ u vrijeme proroka Sefanije nisu razumjeli, kao mi danas, da ne smije biti popuštanja u njihovom nastojanju da postignu duhovnu visinu.
Nitko ne bi smio da bude zadovoljan sa njegovim duhovnim stanjem. Samo onda kad se pokaže stalni napredak u duhovnom životu možemo biti zadovoljni. Samo zadovoljstvo je najveći neprijatelj živog kršćanskog iskustva.
˝Govore u svom srcu.˝ Naš pogrešan pojam o Bogu se uvijek primjeti u našem neispravnom ponašanju. U vrijeme proroka Sefanije narod je tvrdio da vjeruje u Boga i da ga poznaje. Oni su vjerovali da Bog postoji ali su mislili da je On daleko od njih, da se malo stara o njima i ne obraća pažnju na njih. Sva njegova obećanja blagoslova i sve opomene da će biti kažnjeni bile su za njih beznačajne. Oni nisu pravili razliku između Boga i mnogobožačkih bogova.
13. Svi oni koji stalno prestupaju Božji zakon primit će zasluženu kaznu. Ova kazna će biti sasvim suprotna, kaže prorok, nagradi onima koji ostaju vjerni Gospodu. (Usp. Iza 65,21).

Blizu je veliki dan Gospoda; blizu je i vrlo žuri. Čuj, dan Gospoda!. Gorko viče tamo junak.
Dan straha je ovaj dan, dan vevolje i muke, dan pustošenja i pustoši, dan mraka i tame, dan oblaka i tamnih oblaka,
Dan trube i ratne vike protiv čvrstih gradova i protiv visokih kruništa.
Prestrašit će ljude, i ići će okolo kao slijepci, jer su sagriješili protiv Gospoda; i prosut će se njihova krv kao prašina, i njihovo meso kao smeće,
Također njihovo srebro neće ih moći spasiti u dan gnjeva Gospoda; i vatrom njegove revnosti bit će progutana cijela zemlja. Jer će učiniti kraj, da, iznenadni kraj svim stanovnicima zemlje.

14.˝Blizu je veliki dan Gospoda.˝ Ovdje prorok misli na napad Babilonaca. Prorok Sefanija spominje da je ovaj događaj tako blizu da se čuje njegov ˝glas˝. Babilonci će biti Božije oruđe kažnjavanja Judeje.
Hebrejska riječ ˝mar˝ znači gorak. Ova riječ se može prevesti kao pridjev uz imenicu ˝glas˝. RSV prevodi: ˝Glas Gospodnjeg dana je gorak.˝
15. U ovom stihu Sefanija slikovito opisuje strahote ovoga dana Božijeg gnjeva. U ovom danu tame, zatiranja, nevolje i muke pišu i drugi pisci Biblije: Iza 9,19; Job 15,23; Jl 2,2; Am 5,18.20.
16. Trubljenje je znak približavanja neprijatelja ili bitke (Am 2,2; Jer 4,5). Ovaj rat znači propast judejske države. Napad će se vršiti na utvrđene zidove i visoke kule koje se nalaze na uglovima zidova utvrđenog grada.
17. ˝Ići će okolo kao slijepci.˝ Ovim riječima se opisuje strašna pometnja u judejskom narodu. Prolit će se mnogo krvi a tjelesa neukopanih istrulit će po zemlji.
18. Bogatstvo naroda neće moći da spasi narod od uništenja i da mu pruži sigurnost. (Ezk 7,19; Iza 13,17). Bogatstvo ima malu vrijednost u danima velikih nevolja i propasti.

II Opomena da se Gospod traži dok je vrijeme.
Sefanija (2,1-3)

Saberite se, skupite se, narode bez srama,
Prije nego se ostvari zaključak, – i taj dan prođe kao pljeva – prije nego dođe na vas jarost gnjeva Gospoda, prije nego dođe na vas dan gnjeva Gospodnjeg.
Tražite Gospoda svi vi krotki na zemlji, svi vi koji izvršavate što je pravo u njegovim očima; tražite pravdu, tražite poniznost; možda ćete se sakriti u dan gnjeva Gospodnjeg.

1. ˝Saberite se.˝ Prorok Sefanija uči narod da se sastanu i zajednički ispovijedaju svoje grijehe i mole Gospoda za oproštenje.
˝Bez srama.˝ (heb. ˝kasafil˝) Ova riječ može ovdje da ima dva značenja: ˝neželjeni˝ ili ˝bestidni˝. Ako prevedemo sa ˝neželjeni˝ to bi značilo da Juda nije bio dostojan Božje ljubavi i zaštite; a ako prevedemo sa ˝bestidni˝ to bi opet značilo da narod nije svjestan svoje krivice i grijeha (Iza 29,22).
2. Ovdje je riječ o Božjoj namjeri da kazni Judu. Prorok upućuje ohrabrenje onima koji žele da čvrsto ostanu uz Gospoda i drže njegov zakon dok nije stigla kazna, dan gnjeva Gospodnjeg.
3. ˝Svi vi krotki.˝ To su oni koji su svojim karakterom sasvim suprotni onima koji su ponosni, zadovoljni sa sobom i bestidni o kojima je riječ u st. 1.
˝Svi koji izvršavate što je pravo.˝ Iako je Juda otpao od Boga i pokvario se ipak je u narodu bilo i onih koji su ostali vjerni Gospodu.
Prorok dalje izražava nadu u ovom stihu. Zato novi prijevod B. Đaković ovako prevodi: ˝Možda ćete se sakriti u dan gnjeva Gospoda.˝

III Sud mnogim narodima
Sefanija 2,4-15

Jer Gaza će se napustiti, Askalon će biti pustinja, Asdod bit će istjeran [usred] podneva, Ekron će biti iskorijenjen.
Teško stanovnicima uz more, naciji Keretita! Riječ Gospoda dolazi na tebe, Kanaane, zemljo Filisteja! I poništit ću te da neće biti stanovnika u tebi.
I obala uz more postat će pašnjak, stanovi za pastire, i ograda za stado.
I taj kraj pripast će ostatku doma Jude, tamo će oni pasti; počivat će uvečer u kućama u Askalonu; jer Gospod, njihov Bog neće ih zaboraviti i vratit će njihove zarobljenike.

4. Četvrti od pet glavnih filistejskih gradova, Gaza, predstavlja ovdje cijelu zemlju (Am 1,6-8). Sefanija kao i Amos ne spominje grad Gat.
˝Asdod bit će istjeran [usred] podneva.˝ Podne je sredina dana i najtopliji dio dana. To je vrijeme kada se najmanje misli da će neprijatelj da napadne. To znači da će napad biti iznenadan.
5. Vjeruje se da su Hebreji živjeli u južnom dijelu filistejske morske obale. (1. Sam 30,14)
6.7. Ove krajeve na morskoj obali Bog će dat ˝ostatku˝ doma Judina kad se ponovo povrate u njihovu zemlju (usp. Ob 17-20).
˝Jer Gospod, njihov Bog neće ih zaboraviti.˝ Ova Božja namjera je na dobro i blagoslov. Prorok Sefanija ovdje izražava svoje čvrsto pouzdanje da će njegov narod da se vrati iz babilonskog ropstva, a uništenje Filisteja je priprema za ovaj događaj.

Čuo sam uvredu Moaba i ruganje sinova Amonovih, kad su vrijeđali moj narod i podizali se drsko protiv njegovih granica.
Zato, tako ja živ bio, govori Gospod nad vojskama, Bog Izraelov, Moab će biti kao Sodoma, djeca Amonova kao Gomora, mjesto obraslo kupinama, rudnik soli, pustinja zauvijek; oplijenit će ga ostatak mog naroda zauvijek, ostatak mog naroda će ga uzeti.
To će im biti za njihov ponos, jer su vrijeđali i drsko postupali s narodom Gospoda nad vojskama.
Gospod će biti strašan prema njima, jer će izbrisati sve bogove sa zemlje; i svi otoci nacija obožavat će ga, svaki na mjestu gdje se nalazi.

8. Moabci i Amonci, Lotovi potomci bii su ogorčeni neprijatelji Izraelaca iako su bili srodnici po krvi sa njima. (Am 1,13; 2,1)
˝I podizali se drsko protiv njegovih granica.˝ LXX prevodi: ˝Preko mojih obala˝. Pošto Gospod naziva Izraelce ˝moj narod˝ onda i za granice toga naroda miže se reći ˝moje˝ granice. Tako ovo gaženje granica može se smatrati napad protiv Boga.
9. ˝Gospod nad vojskama.˝ (Jer 7,3). Bog se ovako izražava o sebi da bi naglasio, da će njegova snaga biti uspješna protiv neprijatelja njegovog naroda.
Moabci i Amonci, prvi susjedi Mrtvog mora gdje su bili Sodoma i Gomora, mogu bolje da razumiju ovo proročanstvo protiv Judinih neprijatelja.
10.11. ˝Jer će izbrisati sve bogove sa zemlje.˝ Hebrejska riječ ˝raza˝ znači poniziti. Prorok Sefanija gleda ovo vrijeme u budućnosti kad će Bog da ˝ponizi˝ tj. da istrijebi sve lažne bogove, tada neće biti više onih koji će im prinositi žrtve i klanjati im se. U to vrijeme će se svako klanjati samo Bogu svugdje u svim zemljama koje more zapljuskuje.

I vi, Etiopljani, također bit će te pobijeni mojim mačem.
Ispružit će svoje ruke prema sjeveru, uništiti će Asiriju, i učinit će od Ninive pustinju, suhu zemlju kao pustinja.
Sada će ležati usred nje, životinje svih vrsta; pelikan i jež noćit će na glavicama stupova.. Glas pjeva na prozoru, razvaline su na pragu, jer je izvađena oplata od cedra.
To je dakle moj veseli grad, koji je prebivao u sigurnosti, koji je govorio u svom srcu: ˝Ja sam i osim mene, nitko drugi.˝ Kako je postao pustinjom, brlog divljih zvijeri! Svaki koji prolazi pored njega zviždi i maše rukama.

12. Hebrejsk ˝Kušim˝, Kušiti tj. stanovnici Kuša (Post 10,6) bit će uništeni mačem. Kuš obuhvata Nubiju i jedan dio Arabije koji zapljuskuje Crveno more.
13. Asirija je u vrijeme kada je objavljeno ovo proročanstvo još bila napredna i cvjetala je. Prorok objavljuje Božji gnjev nad njom i njenu propast. (Iza 10,12; Jer 31,3-12).
˝Suhu kao pustinju.˝ Niniva je bila plodna blagodareći njenom sustavu navodnjavanja pomoću kanala. Kada je ovaj sustav bio uništen ona je brzo postala suha i pusta.
14. U ovom stihu se podrobnije opisuje opustošenje Ninive. Prorok opisuje slikovitim jezikom propast grada i njegovo opustošenje.
˝Pelikan i jež.˝ Hebrejska riječ ˝kast˝ označava neku pticu: sovu, kraguja ili pelikana; a riječ kipod je čaplja ili jež.
Prorok opisuje Ninivu kao bezbrižni grad koji se nije bojao napada. Ovaj grad je uzimao sebi kao neko pravo božanstva, jer kaže: ˝Ja sam i osim nene, nitko drugi.˝

IV Ukor Jeruzalemu zbog njegovih grijeha
Sefanija 3,1-7

Teško buntovnom i zaprljanom gradu, gradu punom tlačitelja!
On ne prima poduku, ne pouzdaje se u Gospoda, ne približava se svom Bogu.
Njegovi knezovi u njegovoj sredini su ričući lavovi; njegovi suci su noćni vuci koji ništa ne ostavljaju za jutro.
Njegovi proroci razmetljivci su, nevjerni ljudi; njegovi svećenici obeščašćuju svetinju, krše zakon.

1. ˝Teško buntovnom i zaprljanom gradu.˝ Prorok se sada obraća Jeruzalemu i opominje ga da Božje kažnjavanje za zlo obuhvata i okorjele grešnike Judeje. Hebrejska riječ ˝mara˝ se prevodi sa buntovan ili nečist.
2. Ovaj grad ne sluša Božji glas kojise čuje preko zakona i proroka (Jer 7,23-28; 9,13), ne prima savjete i pouke koje Bog šalje narodu, nema povjerenja u Boga, jer u teškim satima Juda se ibraćao za pomoć i udruživao sa drugim narodima i pouzadavao se u idole a ne u Gospoda.
3. Vođe naroda u Judeji su ˝ričući lavovi˝ proždirali su ljude kao njihov plijen. Ovo je naročito bilo moguće za vrijeme maloljetništva kralja Jošije.
Suci u Jeruzalemu su ličili na ˝noćne vukove˝ (usp. Ezk 22,27; Hab. 1,8). Ove krvožedne životinje love i proždiru svoje žrtve najviše po noći.
4. Proroci u Judeji su lažni: hvalisavi, drski i varalice (Mih 2,11; 3,5)
Svećenici obeščašćuju svetište. Oni neprave razliku između svetog i nesvetog (Ezk 22,26).
˝Krše zakon.˝ (Heb. ˝tora˝, Pz 31,9). Svećenici koji su se smatrali čuvarima Božjih zakona i pouka i koji su trebali da prošire Božju istinu, sami su izvrtali zakon i tako odvraćali ljude od Božje volje.

Gospod je usred njega pravedan, on ne čini nikakvu nepravdu; jutrom za jutro stavlja svoje pravo na svjetlo, a da ne pogriješi. Ali nepravednik ne zna za sram.
Istrijebio sam nacije, srušena su njihova kruništa; opustio sam njihove ulice, tako da nitko ne prolazi njima; njihovi su gradovi razoreni, da nema nikoga, nema više stanovnika.
Rekao sam: ˝Boj me se samo, prihvati ukor! I neće biti maknuto njegovo boravište – sve što sam mu namijenio.˝ Ali oni su rano ustali i pokvarili sva svoja djela.

5. ˝Gospod je usred njega pravedan.˝ Svi oni koji krše zakon oštro se opominju da je Gospod među njima i da im On svjedoči o svojoj pravdi preko svetišta, njegove službe i pravih poklonika i tako odbacuje svako opravdanje za neposlušnost njegovoj volji.
6. ˝Istrijebio sam nacije.˝ Prijestupnici zakona znaju da je Gospod istrijebio pokvarene narode kao što su Kanaanci kad su Izrelci ušli u obećanu zemlju. On je isto tako dozvolio da Asirci unište sjeverno kraljevstvo, Izraelsko kraljevstvo. Sada prorok opominje Judu, Južno kraljevstvo, među ostalim narodima za Božju pravednu kaznu za grijeh.
˝Da nema nikoga, nema više stanovnika.˝ Ovo slikovito proročanstvo ispunilo se za vrijeme opsade Jeruzalema, prije nego što je pao grad (Jer 32,43). Slikovito opisivanje znači da će i Judeja ovako proći.
7. Ove kazne koje su u prošlosti pogodile razne narode trebalo bi da budu pouka i opomena Izraelcima da se pokaju i budu poslušni Bogu.
˝I neće biti maknuto njegovo boravište – sve što sam mu namijenio.˝ (Ps 8,4; 59,5). LXX prevodi: ˝Svakom osvetom koju bih mu nanio˝, drugim riječima, ako se Jeruzalem i Judeja ne poprave, njihova kazna je sigurna.
˝Ali oni su rano ustali.˝ je hebrejski idiom koji označava nešto što je brzo i naglo učinjeno.

V Sud narodima. 3,8.

˝Zato čekajte mene,˝ govori Gospod, ˝u dan kad će ustati na plijen! Jer sam odlučio skupiti nacije, sabrati kraljevstva da izlijem na njih svoje negodovanje, sav žar svoje ljutine; jer će proždrijeti vatra moje revnosti svu zemlju.˝

8. Ako se ovi grešnici ne pokaju, Božja je kazna sigurna. Ovaj dan je vjerojatno dan kazne koja će da pogodi Judeju i druge narode. Ovdje se misli na Babilonce. Prorok svakako misli na narode koji su spomenuti u 2,4-15 (usp. Jl 3,2).
Prema mazoretima ovo je jedini stih u Starom zavjetu koji sadrži u sebi svih 22 slova hebrejskog alfabeta.

VI Obećanje obnove. 3,9-20.

Tada ću dati narodima čiste usne da svi prizivaju ime Gospoda i da mu služe jednodušno.
S one strane etiposkih rijeka prinijet će mi moje molitelje, moje razasuto stado kao žrtveni prinos.

9. Jasno je da ovaj stih govori o vremenu obnove Izraela. Nije važno na koji narod i jezik se misli. Svi narodi koji se priključe Izraelu u službi i bogoslužju pravom Bogu govorit će mu ˝čistim usnama˝ i neće biti opoganjeni idolopoklonstvom ni u kom vidu.
10. ˝S one strane etiposkih rijeka.˝ S one strane Etiopije su simbolička bogatstva zemlje. Tamo je njegov narod, koji mu se moli i donosi darove.

U onaj dan, nećeš se morati više stidjeti svojih postupaka, kojima si prestupao protiv mene, jer ću tada odstraniti iz tvoje sredine tvoje hvalisavce i od tada nećeš biti više ohol radi moje svete gore.
A ja ću ostaviti u tvojoj sredini bijedni i siromašni narod, koji će se pouzdati u ime Gospoda.

11. ˝U onaj dan.˝ Prorok Sefanija ukazuje na vrijeme kad će Božja djeca služiti Gospodu ozbiljno i cijelim srcem.
˝Jer ću tada odstraniti iz tvoje sredine tvoje hvalisavce.˝ Onoga dana će svi koji se uzdaju u sebe u svom ponosu, i koji su radili što su htjeli i oslanjali se na prolazne ovozemaljske stvari, umjesto u Boga, biti uklonjeni.
12. ˝Bijedni i siromašni narod.˝ Hebrejska riječ ˝ani˝ se može ovdje prevesti sa niski ili krotki (Zah 9,9) a u Ps 9,12 sa riječju nevoljnik ili ponizan. ˝Dakle narod krotak i ponizan.˝
Prorok u ovom stihu opisuje karakter i osobine ostatka. Božja je namjera da nijedan koji se uzdaje u sebe, koji se veliča i koji je uobražen ne bude među Božjom djecom.

Ostatak Izraela neće činiti nepravdu ni govoriti laž, i neće se naći u njihovim ustima prijevara; jer će pasti i počivati, i nitko ih neće strašiti.

13. ˝Ostatak Izraela.˝(Jl 2,32). Ostatak o kome je ovdje riječ je ustvari ona grupa ljudi koja se spominje u 12. stihu: To su oni koji će se ˝pouzdati u ime Gospoda.˝ Oni će ostati u Judeji kad prijestupnici u ovoj zemlji budu istrijebljeni. Prorok ovdje vidi u budućnosti doba obnove o kome je riječ u st. 14-20.

Raduj se kćeri Siona; kliči Izraele! Raduj se i veseli cijelim srcem, kćeri Jeruzalema!
Gospod je odstranio tvoje sudove, odbacio tvoje neprijatelje; kralj Izraela, Gospod je u tvojoj sredini, nećeš više vidjeti nesreće.

14.15. Kćer Siona je Jeruzalem (Iza 1,8)
˝Gospod je odstranio tvoje sudove.˝ Prorok hoće da kaže, da se Jeruzalem treba da raduje zato što je Gospod uklonio ˝sudove˝ njegove sa Jeruzalema koji su morali da dođu zbog bjihovih grijeha, i zato je njegove neprijatelje uklonio s puta. Ti neprijatelji su oni koji su Judu pritiskivali. Ovdje Sefanija naročito misli na Babilonce.

Reći ćeš Jeruzalemu u onaj dan: ˝Ne boj se! Sione, neka ti se ne umore ruke!˝
Gospod, tvoj Bog usred tebe, moćan je; jer on će spasiti; radovat će ti se s užitkom i počivati u svojoj ljubavi, radovat će ti se s kliktanjem.

16.17 ˝Neka ti se ne umore ruke!˝ Hebrejska riječ ˝rafa˝ (klonuti, popustiti). Ova rečenica je idiom u hebrejsko jeziku i znači, da prestane srce od straha ili da izgubi hrabrost.
˝Počivati u svojoj ljubavi.˝ Obično se prevodi sa ostat će u tvojoj ljubavi, obnovit će ti ljubav, a LXX prevodi: ˝On će te obnoviti u u njegovoj ljubavi.˝
˝Radovat će ti se s kliktanjem.˝ Božja ljubav i radost za svoj narod je tako velika da se Bog prikazuje kao da pjeva od radosti.

˝Kao u svečani dan skupit ću tvoje žalosne; bili su od tebe, tištala ih je sramota.
Evo, postupat ću u to vrijeme sa svim tvojim tlačiteljima, i spasiti hrome i skupiti izagnane; i učinit ću ih za hvalu i dati im ime u svim zemljama njihove sramote.
U ono vrijeme dovest ću vas i skupiti vas; tada ću vam dati hvalu i ime među svim narodima zemlje, kad promijenim vaše ropstvo pred vašim očima˝, govori Gospod.

18.19. ˝Kao u svečani dan skupit ću tvoje žalosne.˝ One vjerne Bogu koji su lišeni prisutnosti na praznicima (v. Hoš 2,11), Bog će, kaže prorok, ˝skupiti˝ tj. sabrati na bogoslužje. On će izagnane vratiti natrag i oni će ga zato hvaliti i slaviti.
Bog će pomoći onima kojiam je njegova pomoć potrebna, jer su ˝hromi˝ u svom duhovnom životu. Bog je uvijek ovakvim pomagao; On od svakog njegovog djeteta očekuje da u tome surađuje s njime.
20. ˝U ono vrijeme dovest ću vas.˝ Prorok Sefanija završava svoju proročku knjigu sa velikim obećanjem. On navješćuje dan oslobođenja iz babilonskog ropstva u budućnosti. Bog namjerava da Izraelu da ˝hvalu i ime među svim narodima zemlje.˝
Ali Izrael je propustio da omogući ostvarenje ovog obećanja. Zato će se ovo obećanje ispuniti u potpunosti samo u Kristovoj crkvi na spašenima.
˝Govori Gospod.˝ Ove posljednje riječi proroka Sefanije je potvrda i sigurnost ove proročke vijesti, jer one počivaju na obećanjima nepogrešivog Boga.

PROROK HAGAJ

UVOD

Ime ove knjige dolazi od njenog pisca proroka Hagaja (Heb. Kagai – što prevedeno znači ˝svečani˝). Izgleda da je ovo ime dano proroku zato što je rođen na dan neke svečanosti, možda posvećenja novog hrama.
Hagaj je bio prvi od tri ˝mala proroka˝ koji su radili poslije babilonskog ropstva. O njemu se ništa ne zna, osim što je rečeno u njegovoj knjizi ili što Ezra u svojoj knjizi piše o njemu (Ez 5,1; 6,16). Neki misle na osnovu 2,3 da je on bio veoma star kad je napisao svoju knjigu, jer je vidio raniji hram.
Kad je perzijski kralj Kir II veliki osvojio Babilon, on je vratio narodima slobodu i objavio vjersku toleranciju religijama. Kralj Kir je dozvolio Judejcima da se vrate u svoju domovinu i podignu novi hram. (Ez 1,4-5). Koristeći se ovom naredbom mala grupa zarobljenika, pod vođstvom Zorobabela, tj. Šešbasara (Ez 1,8) koji je bio Davidov potomak vratila se u svoju domovinu i ubrzo udarila temelj drugom hramu (Ez 2,64; 3,1-10).
Za cijelo vrijeme vladavine Kira i njegovog nasljednika Kambisa, neprijatelji su se stalno trudili da izdjejstvuju kraljevu zapovijed da se obustavi zidanje (Ez 4,5). Ali Gospod je radio u korist njegovog naroda (Dan 10,12.13) i spriječio neprijatelja da nanese štetu Božjem narodu. Tako je bio otvoren put da se zarobljenici vrate u domovinu i ponovo sazidaju Božji dom.
Ali, poslije uspješnog početka, rad na ponovnom zidanju hrama počeo je postepeno da opada dok nije konačno prestao zbog neprestanih smetnji od strane Samarijanaca (Ez 4,1-5). Zarobljenici koji su se vratili iz Babilona, bili su obeshrabreni i predali se zidanju svojih domova, obrađivanju zemlje i svojim poslovima. Malo je bilo takvih koji su žalili, kad su vidjeli razliku između ovog i prvobitnog hrama (Ez 3.12).
Tijekom Kambizove vladavine radovi na obnavljanju Hrama tekli su usporeno. Za kraljevanja lažnog Smerdisa (Ez 4,7 naziva ga Artakserks) Samarijanci su naveli bezobzirnog varalicu da izda naredbu kojom se Hebrejima zabranjivalo obnavljanje hrama i grada. (Iz. pror. i kraljevi 363).
Sve ovo je potaknulo doseljenike da vjeruju da još nije došlo vrijeme da se hram ponovo sazida (1,2). Kad je narod prestao da gradi Božji dom i počeo da zida svoje domove i obrađuje zemlju, Bog im je zaprijetio neuspjehom u njihovim planovima. Zidanje hrama je bilo napušteno više od godinu dana. Ali u ovo vrijeme je Smerd Lažni bio ubijen i darije Histaps (552-485) je sjeo na prijesto.On je poništio sve Smerdove naredbe.
Bog je podigao dva proroka Hagaja i Zahariju, da bi podigao narodu nadu koji se nalazio u letargiji i žalosnom duhovnom stanju. Njihove opomene i ukori kao i savjeti i ohrabrenja pokrenuli su narod na rad. Završni poslovi na zidanju hrama počeli su ponovo druge godine Darija I Histapsa (Hagaj 1,14.15). Ovaj rad je otpočeo kad je Darije izdao naredbu da se nastavi zidanje hrama (Ez 5,3-6,13). Ovaj kralj je pokušao da obnovi politiku i rad kralja Kira. On je potvrdio i osnažio naredbu kralja Kira.
Narod se pod duhovnim vođstvom proroka Hagaja, Zaharije i Zorobabela, vođe povratnika sa prvosvećenikom Jošuom (Ez 5,1.2; 6,14) prihvatio posla sa puno predanosti i volje. Zidanje hrama je bilo dovršeno šeste godine vladavine kralja Darija Histapsa (Ez 6,15)
Prorok Hagaj se smatra među najuspješnijim prorocima jer su se njegovim zalaganjem i trudom pokazali u ovo vrijeme veliki rezultati.
Sam Bog je dao naređenje da se ponovo preduzmu radovi na zidanju i dovršenju hrama. Prorok Hagaj je trebao da podigne duh klonulom narodu i inspirira ga dajući mu volju da učini velike stvari za Gospoda.
Ovaj prorok je u ovom pravcu objavio četiri vijesti koje se nalaze u njegovoj knjizi. Hagaj ističe značaj hrama kao vidljivog mjesta njegove prisutnosti. On naglašava značaj ovog mjesta da bi Božji narod ostao vjeran zavjetu i poslušan zakonu. Prorok hrabri povratnike da ulože sav trud da bi se ponovo sazidao hram.
Ovaj prorok objavljuje svoju vijest otvoreno i sa velikom ozbiljnošću. On ukazuje na odgovornost od strane ne samo vođa nego i naroda. Prorok Hagaj je bio jedan od najuspjelijih proroka što se tiče vijesti koje je on iznio. On je bio ugledan vođa i primjer narodu.
Duh dobre suradnje između vođa i naroda pomogao je da se za kratko vrijeme dovrši Božji dom. Ovaj isti duh može i danas da učini da se dovrši zidanje Božjeg duhovnog doma i njegovog vječnog kraljevstva. (1. Pet. 2,5). Kada bi se i danas pokazao isti duh koji se podigao kod Judejaca u Hagajevim danima, onda bi se i obećanje, dano preko proroka, ispunila i Mesija bi brzo došao i onda bi otpočela vječna Božja vladavina (Izra. pro. i kraljevi 449).
Hagajeva vijest crkvi za naše vrijeme nije samo opomena i bodrenje nego i veliko ohrabrenje.

I. PRVA VIJEST PROROKA HAGAJA

Hagaj 1,1-15

Ukor ravnodušnosti. 1,1-6

U drugoj godini kralja Darija, prvog dana šestog mjeseca, riječ Gospoda bila je upućena prorokom Hagajem, Zorobabelu, sinu Šealtijela, namjesniku Jude, i Jošui, sinu Jozedekovu, vrhovnom svećeniku ovim riječima:

1. Druga godina vladavine perzijskog kralja Darija I Histapsa je bila 520-519 godina pr. Krista. Šesti mjesec kod Hebreja je Elul koji počinje u kolovozu ili rujnu.
Prvog dana mjeseca prinosile su se određene žrtve na početku novog mjeseca (Br 28,1). Ovo je bila prilika da se narod podstiče na zidanje hrama.
˝Zorobabel… namjesnik Jude˝. Ez 3,8. Zorobabel je nazvan ˝Šešbazar˝ (Ez 1,8). On je bio upravitelj (heb. ˝poša˝, namjesnik pod satrapom) Judeje. Zorobabel, kao potomak Davidovog doma, bio je politički vođa Judeje.
˝Jošua… vrhovni svećenik.˝ Jošuinog oca je kralj Nebukadnezar odveo u ropstvo u Babilon (1. Ljet 6,15). Prorok Zaharija i njegov suvremenik Hagaj često spominju Jošuu. Zorobabel i Jošua su bili u srodstvu, zato je i Jošua bio na ovom položaju. Zorobabel je bio Davidov potomak, a Jošua Aronov. U narodu se govorilo da još treba da se čeka jer se još nije navršilo vrijeme 70 godina od uništenja hrama 587/586 prije Krista. Prema njihovom mišljenju vrijeme zidanja hrama će nastupiti tek 518/517 prije Krista. Teškoće koje su nastale oko zidanja tumačili su oni kao Božji prijekor za njihovu preuranjenost.
Ali, činjenica da je Darije ukinuo zabranu Smerda Lažnog u pogledu zidanja hrama, trebao je da pokrene Hebreje da obnove radove na zidanju Božjeg doma.

3. I došla je riječ Gospoda preko proroka Hagaja tako:
4. ˝Da li je za vrijeme da živite u obloženim kućama, dok ovaj dom leži pust.˝
5. I sada, tako govori Gospod nad vojskama: ˝Usmjerite svoje srce na svoje puteve!˝
6. Sijete mnogo, a berete malo; jedete, ali ne do sitosti; pijete, ali ne dovoljno; oblačite se ali nikome nije toplo; i onaj koji zaslužuje plaću, stavlja je u prodrtu kesu.˝

3-6 ˝Da li je za vrijeme da živite u obloženim kućama.˝ Bog ukorava Hebreje što ugodno žive u novosazidanim udobnim kućama a ne vide potrebu da se ponovo sazida hram. Kako su ljudi spremni da podmire svoje materijalne potrebe a slijepi za njihove duhovne potrebe i potrebe Božjeg djela na zemlji. Dokle god ljudi odlažu zidanje Božjeg duhovnog doma izgradnja će da zaostaje.
Gospod je tada, kao i danas, pozivao ljude da ozbiljno razmisle o svemu.
˝Sijete mnogo.˝ I u Božjem narodu nekad, kao i danas, mnogo rade i muče se da održe goli život, zato što Bog mora da uskrati svoje blagoslove.
˝I onaj koji zaslužuje plaću, stavlja je u prodrtu kesu.˝ Ovo je živa slika nedostatka napretka u Judi, zato što narod nije bio predan za Božju stvar i njegov hram. Ovo je neminovna posljedica naginjanja materijalizma u životu.

2. Uzrok nevolja. 1,7-11

7. Tako govori Gospod nad vojskama: ˝Usmjerite svoje srce na svoje puteve!
8. Idite u goru i donesite drva i gradite dom, i to će mi biti zadovoljstvo, i bit ću proslavljen,˝
govori Gospod
9. ˝Vi očekujete mnogo, a gle, malo; što donesete kući, ja otpuhnem. Zbog čega?˝ kaže Gospod nad vojskama: ˝Radi mog doma, koji je pust, dok vi trčite, svaki za svojom vlastitom kućom.
Zato je nebo zadržalo rosu nad vama, i zemlja je zadržala svoj urod.
I dozvao sam sušu na zemlju i na brda i na žitna polja i na vinograde i maslinjake i na sve što proizvodi zemlja i na ljude i na stoku i na sav rad ruku.˝

7-11. ˝Usmjerite svoje srce na svoje puteve!˝ Ovo je drugi poziv i opomena narodu da se oslobodi od velike ravnodušnosti i mlakosti.
˝Idite u goru.˝ Izgleda da je ovdje riječ o brežuljcima blizu Jeruzalema ili tzv. ˝kraljevske šume˝ (Neh 2,8), odakle se mogla donijeti drvena građa.
˝Vi očekujete mnogo.˝ Povratnici su očekivali veliki mir i napredak po povratku u Judeju i zato su bili slabo pripremljeni za teškoće koje su morali da susretnu.
˝Zbog čega?˝ Prorok naglašava narodu da nedostatak plodnosti zemlje ne treba da pripisuju samo prirodnim uvjetima nego i Bogu koji je gospodar nad prirodom. On je onaj čiju su kuću zanemarili.
˝Trčite.˝ Ovo je idiom koji označava grozničavu žurbu Hebreja koji su zidali za sebe velike i ugodne domove.
˝I dozvao sam sušu na zemlju.˝ Prorok objašnjava narodu da ovo zlo nije samo neko zlo u prirodi nego je to Bog učinio da ih opomene da su na pogrešnom putu.

3. Odgovor naroda na opomene proroka. 1,12-15.

A Zorobabel sin Šealtijela, i Jošua sin Jozedekov, vrhovni svećenik i cijeli ostatak naroda, poslušali su glas Gospoda, svog Boga, i riječi proroka Hagaja, kojega je Gospod, njihov Bog poslao, i narod se poboja Gospoda.
Tada reče Hagaj, vjesnik Gospoda, u poruci Gospoda narodu i reče: ˝Ja sam s vama,˝ govori Gospod.

12,13.˝I cijeli ostatak naroda.˝ Iz ropstva se vratio u Judeju samo mali broj zarobljenika (Ez 2,64)
˝Poslušali su.˝ Opomena i poziv proroka Hagaja (1,12-15) bio je uspješan i obnova je ozbiljno nastavljena.
˝Hagaj, vjesnik Gospoda.˝ Hebrejska riječ ˝malak˝ je redovna riječ za izraz ˝anđeo˝ u Starom zavjetu. Ova riječ se često upotrebljava i za ljudskog vjesnika. Ovdje prorok Hagaj govori o sebi kao o ˝Gospodnjem anđelu˝ (usp. Mal 3,1) što ne čini nijedan drugi prorok.
˝Ja sam s vama.˝ Bog je prihvatio pokajanje naroda i On obećava njegovu zaštitu (Ps 91,15; Iza 43,2). Čim je narod odlučio da posluša Gospoda opomena se pretvorila u ohrabrenje. Sigurnost Božije prisutnosti uključuje i obećanje svih drugih blagoslova.

I Gospod probudi duh Zorobabela, sinu Šealtijela, namjesniku Jude i duh Jošue, sina Jozedekova, vrhovnog svećenika, i duh cijelog ostatka narodu; i došli su i radili47 na domu Gospoda nad vojskama, svog Boga,
Dvadeset i četvrtog dana šestog mjeseca, u drugoj godini kralja Darija.

14. ˝Radili.˝ Narod je bio pokrenut na rad. Oni su poslušali Gospodnje vjesnike. Rad proroka Hagaja i Zaharije bio je moćni podstrek hebrejskim vođama da počnu sa radom. Oni su odgovorili na poziv sa opočinjanjem zidanja. U Ezra 5,2 se kaže: ˝I počeli su zidati dom Božji u Jeruzalemu i s njima Božji proroci, pomažući im.˝
15. ˝Dvadeset i četvrtog dana.˝ Vijest proroka Hagaja bila je dana ˝prvog dana˝ (šestog mjeseca, 1,1). Kad uzmemo u obzir vrijeme koje je bilo potrebno za planove i prikupljanje materijala za zidanje, odgovor naroda u Jeruzalemu i Judeji je bio u stvari brz.
˝Šestog mjeseca.˝ u drugoj godini kralja Darija. Druga godina vladavine kralja Darija bila je 520/519 prije Krista, na kraju hebrejske godine ili u proljeće. Ako je prorok Hagaj računao po hebrejskom kalendaru, počevši sa sedmim mjesecom, u jesen, tada ˝šesti mjesec˝ pada u 519. godinu, dok ako je računao početak u proljeće druge godine, onda je to bilo u 520. godini. Pošto prorok Hagaj ovdje tvrdi da je rad na obnovi počeo ˝druge godine kralja Darija˝, što se slaže s Ezrinim tvrđenjem da je rad na obnovi hrama bio zadržan do ˝druge godine kralja Darija˝ (Ez 4,24) i ako je Ezra upotrijebio računanje od kraja do kraja hebrejske kalendarske godine, onda je Hagaj upotrijebio računanje godine od kraja godine, a ne od proljeća. To je bio logični zaključak.
Ali onda ne bi odgovaralo redu vijesti proroka Hagaja. Zato većina komentatora smatraju da je prorok upotrijebio ono drugo računanje vremena – u proljeće. U ovom slučaju 24. dan 6. mjeseca, 2. godine kralja Darija bi bilo otprilike 21. rujna 520. godine prije Krista.

II. DRUGA VIJEST PROROKA HAGAJA
Hagaj 2,1-9

1. Ohrabrenje ožalošćenih zbog izgleda drugog hrama. 2,1-5

U sedmom mjesecu dvadest i prvog u mjesecu, došla je ovako riječ Gospoda preko proroka Hagaja:
˝Reci Zorobabelu, sina Šealtijela, namjesniku Jude, i Jošui sinu Jozedekovu vrhovnom svećeniku i ostatku naroda, govoreći:

1,2. Sedmi mjesec je Tišri, hebrejski mjesec koji počinje krajem rujna ili listopada.
˝Ostatku naroda.˝ Ova ista hebrejska riječ ˝še-erit˝ se upotrebljava još u 1,12.14.

´Tko je od vas ostao i vidio ovaj dom u njegovoj prijašnjoj slavi, i kako je vidi sada? Nije li u usporedbi sa onom kao ništa u vašim očima?
Ali sada, budi jak, Zorobabelu,´ govori Gospod, ´budi jak, Jošua sine Jozedeka, ti, vrhovni svećeniče, i budi jak, sav narode zemlje,´ govori Gospod, ´i radite; jer sam ja s vama,´ govori Gospod nad vojskama.
´Po obećanju koje sam vam dao, kad sam vas izveo iz Egipta, moj duh ostaje posred vas: ne bojte se.´

3. ´Tko je od vas ostao i vidio ovaj dom.´ Pošto još nije prošlo 70 godina od razorenja hrama moguće je da su neki stari ljudi još u životu koji su vidjeli raniji hram u svom djetinjstvu. Neki misle da je i sam prorok bio star da ga je i on vidio.
Razlika između ovog i onog Salamunovog hrama, je bila velika. Oni koji su mogli ova dva hrama da usporede bili su veoma žalosni kada su mislili na razliku (Ez 3,11-13).
˝Kao ništa.˝ Josip Flavije tvrdi da je ovaj, drugi, hram za polovinu visok od Salamunovog hrama i u mnogo čemu zaostaje za prvim hramom. Ali, glavna razlika nije bila u veličini, nego u spoljašnosti, i bogatim ukrasima od zlata i skupocjenog kamenja.
4. ˝Budi jak.˝ Ove riječi ohrabrenja navode se četiri puta da bi se to naglasilo kao Jošua 1,6.7.9.18. Bog obećava da će biti sa njima.
5. ´Po obećanju koje sam vam dao.´ Gospod je obećao da će biti sa svojim narodom (Izl 29,45).
˝Moj duh ostaje posred vas.˝ Bog ovdje uvjerava svoj narod, da će Sveti Duh uvijek biti sa njima.

Jer tako govori Gospod nad vojskama: ´Još jednom, za kratak trenutak ja ću potresti nebo i zemlju i more i kopno.
I potrest ću sve narode; i oni će doći s blagom svih nacija; i ispunit će se ovaj dom slavom,´ govori Gospod nad vojskama.
Moje je srebro i moje je zlato, govori Gospod nad vojskama.
´Slava ovog drugog doma bit će veća, nego prvog,´ govori Gospod nad vojskama, ´i na ovom mjestu dat ću mir,´˝ govori Gospod nad vojskama.

6. ˝Još jednom.˝ Znači još jedanput u buduće. Prorok Hagaj, da bi narod razumio i cijenio značaj drugog hrama, proriče da će ubuduće njegova slava daleko premašiti slavu Salamunovog hrama.
Prorok Hagaj, riječima ˝još jednom˝ (ili opet), ukazuje na raniju pojavu Božje sile, u koju bez sumnje uključuje tresenje zemlje u vezi sa davanjem zakona na Sinaju. (Ps 68,7.8).
7. ˝I potrest ću sve narode.˝ Pošto prorok ovdje misli na prvi Kristov dolazak, svakako se ovo odnosi na propast naroda i kraljevstava koja će se dogoditi poslije proroka do Kristovog dolaska. Ovo potvrđuju stihovi 21 i 22.
˝I oni će doći s blagom svih nacija.˝ (Riječ izabrani ; heb. ˝šemdah˝, od glagola šamad, željeti, žuditi) Stari hebrejski tumači primjenjuju na Mesiju koji treba da dođe. ˝Izabrani iz svih naroda˝ će doći u drugi hram. Oni će tamo učiti i liječiti.
˝Doći će.˝ Ovaj glagol je u množini u hebrejskom originalu a njegov subjekt (šemdah) je u jednini. Neki prevodioci su riječ ˝šemdah˝ (željeni) pretvorili u riječ ˝samudot˝ (blaga ili poželjne stvari) da bi subjekt mogao da se slaže sa glagolom u množini. LXX prevodi: ˝Ta ekledta˝ (najbolje stvari), a Luter ˝Najbolji svih naroda.˝
Ali ovo ruši mesijanski značaj ovog teksta. Ako je neophodno nešto da se učini u hebrejskom originalu, da bi subjekat i predikat bili u skladu, onda bi trebalo da se glagol stavi u jednini, da bi odgovarao subjektu – šemidah koji je u jednini. Engleski prijevod kaže: ˝Želja (u jednini) svih naroda.˝ Ova riječ je dala podstreka E. G. White da dadne i naslov svojoj knjizi: ˝Želja vjekova.˝
˝I ispunit će se ovaj dom slavom.˝ Ovo će se ispuniti kad Krist uđe u hram (Mal 3,1; Iv 2,13-16)
Hram u koji je Krist ulazio često se nazivao ˝Herodov hram.˝ Kasnije kao i danas, Hebreji ga nazivaju ˝prvim˝ hramom (Salamunov hram) a onaj hram koji je ponovo podignut u vrijeme Zorobabela, nazivaju ˝drugim˝ hramom. Ovaj hram je bio 70 godina nakon Krista razoren.
8. Gospod ne zahtijeva od ljudi da mu prinose darove zato što mu je potreban novac, nego da bi mogli da prime blagoslov koji dolazi od tog darivanja i da razviju karakter sličan njegovom karakteru.
I mi možemo da učimo lekciju od hebreja iz Hagajevog vremena: da Bog ne može blagosloviti one koji ne čine ono što je potrebno da bi se njegov plan ostvario.
9. Zbog Kristove prisutnosti ˝slava˝ drugog hrama bit će ˝veća˝ nego prvog hrama. Drugi hram je bio počastvovan prisutnošću Onoga u ˝kome živi svaka punina božanstva tjelesno.˝ (Kol. 2,9). Skoro svi komentatori ne vide ovdje spoljnu slavu ˝Herodovog hrama˝ nego duhovnu slavu Kristove prisutnosti.
˝I na ovom mjestu dat ću mir.˝ Prisustvo ˝Kneza mira˝ donosi ljudskom rodu blagoslove koji prate i ovaj mir. Kad se Isus rodio anđeli su objavili pastirima u Betlehemu vijest o miru: ˝Slava Bogu na visini, i mir na zemlji u ljudima dobra volja.˝ (Lk 2,14)

III. TREĆA VIJEST PROROKA HAGAJA
Hagaj 2,10-19

1. Formalizam nije dovoljan. 2,10-14

Dvadeset četvrtog dana devetog mjeseca u drugoj godini Darija, došla je riječ Gospoda proroku Hagaju ovako:
˝Ovako kaže Gospod nad vojskama: ˝Pitaj svećenike za pravilo:
ako čovjek nosi sveto meso u skutu svog odijela i dotakne svojim skutom kruh ili nešto kuhano, ili vino ili ulje, ili bilo kakvo jelo, hoće li postati sveto?˝ I svećenici su odgovorili i rekli: ˝Ne.˝
Tada Hagaj reče: ˝Ako netko bude nečist od mrtvog tijela i dotakne nešto od ovoga, da li će to postati nečisto?˝ I svećenici su odgovorili i rekli: ˝Postat će nečisto.˝
Tada odgovori Hagaj i reče: ˝Tako je ovaj narod. I tako je ova nacija preda mnom,˝ govori Gospod, ˝i tako je sva djelatnost njihovih ruku; i što prinose nečisto je.

10-13. ˝Sveto meso˝ je meso od propisanih žrtava. (Lz 6,25)
˝Ne.˝ Onaj koji dodirne ˝sveto meso˝ postat će svet (Lz 6,27), ali odijelo onoga koji nosi ˝sveto meso˝ ne može prenijeti svetost na nešto drugo.
˝Postat će nečisto.˝ Obredna nečistoća dolazi od dodira sa mrtvacem (Br. 19,11). Sve što nečist dodirne postaje nečisto.
Smisao ovih riječi je: Čisto ne prenosi svoju nečistoću na nečisto, ali nečisto prenosi svoju nečistoću na čisto. Ova se usporedba često daje pomoću dobrih i loših plodova.
14. ˝Tako je ovaj narod.˝ Prorok sada tumači ono što je objavio (st. 10-13). Ne samo povratnici nego sve našto oni stave svoje ruke nosi prokletstvo umjesto Božijih blagoslova.
Njihova neposlušnost, zato što ne zidaju Gospodnji dom, uzrok je njihove nečistoće.
Ova vijest je konačni prijekor za raniji postupak naroda. Bog je smatrao njihove žrtve i prinose nečistim pošto su napustili zidanje hrama.
˝I što prinose.˝ Ovo se odnosi na žrtvenik koji su povratnici napravili kad su se vratili u Judeju (Ez 3,2). Prema 2,12 sveti žrtvenik ne posvećuje niti može da posveti nesveta djela onih koji prinose.

2. Narod mora da bude poslušan ako hoće da dobije Božje blagoslove. 2,15-19.

Ali sada usmjerite svoje srce od ovoga dana unaprijed, prije nego što se stavi kamen na kamen u hramu Gospoda,
Od onog vremena, kada se dolazilo hrpi od dvadeset mjera, bit će samo deset; kad se dolazilo kaci da se zahvati pedeset mjerica, bit će samo dvadeset.
Udario sam medljikom i snijeću i gradom svaki rad vaših ruku; ali se niste vratili k meni, govori Gospod.
Usmjerite od ovoga dana unaprijed, od dvadeset četvrtog dana devetog mjeseca; od dana kad je postavljen temelj hramu Gospoda, razmotrite:
Da li je sjeme još u hambaru? Da, ni vinova loza, ni smokva, ni šipak, ni maslina nisu rodili. Ali od ovoga dana blagoslovit ću vas.˝

15. Prorok Hagaj poziva narod da uvidi što bi se dogodilo umjesto što se ranije događalo narodu koji nije imao blagoslove.
˝Prije nego što se stavi kamen na kamen.˝ Ovo se odnosi na zidanje hrama, a ne na postavljanje temelja.
16. ˝Mjera.˝ Ova riječ se nalazi u LXX a ne u hebrejskom originalu. Gomila ili hrpa pokošenog žita (snopova) kada se otresla davalo je samo polovinu žita od onog što je narod očekivao. Uskraćivanje plodova predstavlja Božjiu kaznu zbog njihovog zanemarivanja Božijeg doma.
˝Kaca˝ (heb. ˝jekeb˝, presa za vino ili ulje) ona se obično sastoji od dva udubljenja u kamenu. U gornje udubljenje se cijedi grožđe ili masline, a u donje se prikuplja vino ili ulje. Ona su vezana plitkim kanalom.
˝Mjerica.˝ Prorok misli na prihod vina ili ulja koji se mjerio uobičajenom hebrejskom mjerom za tečnost – batom.
˝Dolazilo kaci.˝ Hebrejska riječ ˝purah˝ označava ono niže udubljenje prese za vino ili ulje u koje se prikupljala tečnost.
17. ˝Udario sam medljikom i snijeću i gradom svaki rad vaših ruku.˝ Sam Gospod je kaznio svoj narod (Pz 28,22; Am 4,9). Suša i medljika uništili su rod, a grad uništio vinograd.
18. ˝Usmjerite.˝ U hebrejskom originalu ovaj ovaj stih je gramatički podijeljen u dva dijela
U prvom dijelu prorok poziva narod da ozbiljno ˝razmotri˝ kako je moglo da bude od onoga dana pa do tada. U drugom dijelu on ih pita da li su ˝razmotrili˝ što se dogodilo od dana kada je počeo da se zida hram pa do tada. Ovdje je riječ o jednom istom danu.
19. ˝Da li je sjeme još u hambaru?˝ Drugim riječima: je li vaše sjeme koje ste ostavili za iduću sjetvu još u žitnici ili ste ga već pojeli jer nije bilo dovoljno rodilo? Ovo se isto odnosi na plod od loze, smokve i masline.
˝Nisu rodili.˝ Iz ovog jasno izlazi da je ova nevolja (1,10) još uvijek trajala u vrijeme kad je prorok objavio ovu vijest. Kišno doba nastupa u Palestini jedan ili dva mjeseca prije žetve.
˝Ali od ovoga dana.˝ Ovo je dan njihove poslušnosti i prihvatanja posla. Od toga dana Gospod će ih blagosloviti.

IV. ČETVRTA VIJEST PROROKA HAGAJA
Hagaj 2,20-23

1. Bog će poniziti narode koji mu se protive. 2,20-22

I riječ Gospoda došla je po drugi put Hagaju, dvadeset i četvrtog u mjesecu, govoreći:
˝Reci Zorobabelu, namjesniku Jude i kaži: ´Ja ću potresti nebesa i zemlju.´
I oborit ću prijestolje kraljevstava nacija i poništiti moć nacija; prevrnut ću bojna kola i one na njima, i konji i njihovi konjanici bit će zbačeni, svaki mačem drugoga.

20-22. ˝I riječ Gospoda došla je po drugi put Hagaju.˝ Knjiga proroka Hagaja završava se sa obećanjem obnove Davidovog doma pod Zorobabelovim vođstvom.
˝Dvadeset i četvrtog u mjesecu.˝ Ovdje se ne spominje koji je to mjesec bio. Može da se misli na samo isti mjesec kada je proroku došla ranija vijest. Obično se misli da je prorok Hagaj ovu vijest objavio istog dana kada i vijest iz 2,10-19.
˝I oborit ću prijestolje kraljevstava.˝ Ovdje se Gospod predstavlja kao Onaj koji pokazuje svoj autoritet nad svim nacijama na zemlji koji se protive njegovim namjerama.

2. Osobna obećanja Zorobabelu

U taj dan, govori Gospod nad vojskama, uzet ću te, Zorobabele, sina Šealtijela, svog slugu, govori Gospod i učiniti te pečatnjakom, jer ja sam te izabrao, govori Gospod nad vojskama.

˝I učiniti te pečatnjakom.˝ Hebrejska riječ ˝kotam˝ znači pečat ili pečatni prsten. Ovaj pečat je bio od velikog značaja u ono vrijeme. On je bio znak autoriteta (Jer 22,24).
Ovo obećanje Zorobabelu može da posluži kao veliko ohrabrenje svoj Božjoj djeci. Bog može dozvoliti da njegovi vjerni radnici budu prepušteni velikoj, nejednakoj borbi i budu savladani. On čuva kao skupocjeni dragi kamen svakog onog čije život sakriven s Kristom u Bogu. On kaže o svakom od ovih: ˝Uizet ću te i postaviti kao pečat; jer sam te uzabrao.˝ (7T, 67)
˝Govori Gospod nad vojskama.˝ Ove riječi obećanja izgovorio je zapovjednik vojske svemira. To je dovoljna garancija da će biti ispunjena.

PROROK ZAHARIJA

UVOD

Ova proročka knjiga nosi naziv prema piscu koji objavljuje ova proročanstva. To je prorok Zaharija. Hebrejsko ime Zaharija dolazi od riječi ˝zakar˝ (sjećati se) i znači ˝Jahve se sjeća˝ ili ˝onaj koji se sjeća Jahve.˝
Izgleda da je prorok Zaharija bio levit i čak svećenik (Neh 12,16; Zah 1,1). Njegovo me nalazimo ponovo u Ez 5,1; 6,14 gdje se on naziv sin Idosa. Smatra se da je prorokov otac umro mlad i da je prorok uzeo ime svog djeda. U ono vrijeme upotrebljavalo se ime ˝sin˝ i za unuke i za dalje potomke. Idos je bio vođa jedne svećeničke obitelji koja se vratila iz ropstva. (Neh 12,4)
Sigurno je da je prorok Zaharija bio rođen u Babilonu. On je stupio u proročku službu 16 godina poslije povratka iz ropstva 520/519 . god. prije Krista. On je vrlo mlad pozvan u ovu službu, kao mladić koji je oduševljen vjerom i patriotizmom mesijanskih obećanja proroka Ezekiela. Posljednji datum u njegovom proročanstvu je četvrte godina kralja Darija (7,1) ali je vjerojatno da je ovaj prorok doživio dovršenje hrama, nešto kasnije 515. godine prije Krista (Ez 6,15).
Prorok Zaharija je bio suvremenik proroka Hagaja (1,1; Hag 1,1). Zaharija i Hagaj su bili određeni od Boga da pokrenu Hebreje na rad. Ujedinjena neprijateljska opozicija za vrijeme kralja Smerda Lažnog (522) uspjela je da obustavi zidanje hrama. Prorok Zaharija se pojavio u vrijeme velike nesigurnosti i straha kad je izgledalo da će se dozvola za podizanje hrama u Jeruzalemu oduzeti. Njegove vijesti u vezi sa Božjim planom za obnovu unosile su hrabrost i predanost kod Hebreja. Ova ohrabrenja i vođstvo proroka Hagaja i Zaharije su pomogle da se hram uskoro dovrši (Ez 6,14.15).
˝Kad je prorok Zaharija objavio svoje prvo proročanstvo, zidanje hrama je već bilo počelo. Dok je narod predano radio na podizanju Božjeg hrama Zaharijina proročanstva su bila kao kamen koji se uzidao u ovu zgradu. On je hrabrio, tješio i podizao ukazujući na sjajnu budućnost koja je određena Izraelu i na bogate blagoslove koji su vezani za obnovu svetišta.˝ (Bible annotée, III. 227).
Zaharijina obećanja o slavnoj budućnosti Jeruzalema bila su uvjetna (6,15). Ali, zbog nevjernosti Hebreja po povratku iz ropstva i zato što nisu ispunili uvjete na kojima se zasnivalo blagostanje, proročanstva se nisu ispunila u njihovom prvobitnom opsegu. Nešto od ovih proročanstava će se ispuniti u kršćanskoj crkvi.
˝Jezik proroka Zaharije je čist hebrejski jezik, koji podsjeća na pisca prije ropstva. Njegov stil pisanja je veoma jednostavan. On je sačuvao čak i u značajnim viđenjima i naročitim simbolima mirni i pribrani nastup.˝ (Bible anotée III. 229)

I. OBEĆANJE OBNOVE
Zah. 1,1-6,5

A. UVOD I POZIV DA SE SLIJEDI GOSPOD
1,1-6

U osmom mjesecu, u drugoj godini Darija, došla je riječ Gospoda Zahariji, sina Berekije, sina Ida, govoreći:
˝Gospod se jako razljutio na vaše očeve.
Zato reci im: ´Ovako kaže Gospod nad vojskama: Vratite se k meni, govori Gospod nad vojskama, da se ja mogu vratiti k vama,´ govori Gospod nad vojskama.
´Ne budite kao vaši očevi, kojima su objavljivali prijašnji proroci, govoreći: Ovako kaže Gospod nad vojskama: Vratite se k meni s vaših zlih puteva i vaših zlih djela.´Ali nisu poslušali ni pazili na Mene, govori Gospod.
Vaši očevi, gdje su? I proroci žive li vječno?
Ali moje riječi i moji propisi, koje sam zapovjedio svojim slugama prorcima, nisu li pogodili vaše očeve? Tada su se pokajali i rekli: ´Kao što je Gospod nad vojskama namjeravao da nam učini po našim putevima i po našim djelima, tako je postupio s nama.´˝

1. Ovaj se mjesec naziva Bul prije ropstva (1. Kra 6,38), a kasnije Marčešvan ili Hešvan (listopad – studeni). Druga godina Darija je 520. godina prije Krista.
2. Hebrejska riječ ˝kazaf˝ je oštar izraz u smislu razgnjevio ili razljutio ka u Pz 9,19.
3. ˝Vratite se k meni.˝ Bog je zahtijevao od naroda da se pokaje da bi im pomogao da dovrše zidanje hrama. Zaharija često napominje potrebu pokajanja i obnove. (v. 3,7, 6,15; 7,7-10; 8,16.17).
4. Čovjek treba da se uči u životu iz iskustva onih koji su ranije živjeli. Ovo su opomene ranijih proroka: 2. Kra 17,13.14; 2. Ljet 36,15-17; Jer 35,3-9; Jer 35,15).
5. Treba razmišljati o sudbini otaca da se i sinovima to isto ne dogodi. I proroci su bili smrtni kao i oni kojima su oni govorili ali njihove riječi su bile Božije riječi.
6. ˝Nisu li pogodili vaše očeve?˝ Hebrejska riječ ˝nasag˝ (stići) se nalazi u Post. 44,4; Pz 28,2.15.45. Božije riječi ˝propisi˝ mogu da donesu tešeke kazne.
˝Tada su se pokajali.˝ Hebrejska riječ ˝sub˝ se obično prevodi sa ˝obratiti se˝ kao u 1. Kra 8,47; Ezk 14,6; 18,30, to je najbolji prijevod.

OSAM VIĐENJA

(1,7 – 7,17)

Prvo viđenje: konjanici. 1,7 – 17.

Dvadeset i četvrtog dana, jedanaestog mjeseca, a to je Šebat48 u drugoj godini Darija, došla je riječ Gospoda Zahariji, sinu Berekije, sina Ida, proroka ovako:

7. Datum ovdje naveden je 15. veljače 519. god. pr. Krista. Tri mjeseca prije ovog prorok Zaharija je počeo svoju proročku službu (1,1). Sljedeći datum spomenut u ovoj proročkoj knjizi nalazi se u 7,1. Ovih osam viđenja koja se navode u 1,8 – 6,8 data su u nekom razmaku, dok neki misle da su dobijena jedne iste noći, što se ne može dokazati.

˝Vidio sam noću, i gle, čovjek je jašio na riđem konju, među mirtama, koje su bile u podnožju; a iza njega bili su riđi, svjetlo riđi i bijeli konji.
Tada sam rekao: ´Moj Gospodaru, tko su ovi´? I anđeo koji je sa mnom govorio, reče mi: ´Pokazat ću ti tko su oni.´
I čovjek koji je stajao među mirtama, odgovorio je i rekao: ´Ovo su oni, koje je poslao Gospod da obilaze zemlju.´
I odgovorili su anđelu Gospoda, koji je stajao među mirtama i rekli; ´Obilazili smo zemlju, i evo, sva zemlja je mirna i spokojna.´˝
Tada odgovori i reče anđeo Gospoda: ˝O Gospode nad vojskama, kako dugo nećeš se smilovati Jeruzalemu i gradovima Jude, na koje se ljutiš ovih sedamdeset godina?˝
Gospod odgovori anđelu, koji je govorio sa mnom, milostivim riječima, utješnim riječima.

8. ˝Vidio sam noću.˝ Prvo viđenje je bilo određeno da se stekne povjerenje u Božiju dobru namjeru za obnovu njegovog naroda. Ono pruža uvjerenje da će mnogobožački narodi da budu odbačeni a da Bog ima dobru namjeru sa Izraelom iako je sada u teškom položaju.
Iako je opća misao ovog viđenja jasna, značenje nekih pojedinosti nije određeno. Neke crte ovog viđenja prorok nije objasnio kao ni drugi nadahnuti biblijski pisci. Otuda njihovo značenje nije sigurno.
Ovaj niz od osam viđenja koji se iznosi u Zah 1,7 – 6,8 predstavlja povezano prikazivanje Božije namjere sa Hebrejima poslije njihovog povratka iz babilonskog ropstva, a ima svoj vrhunac u pojavi Mesije i uspostavljanja njegovog kraljevstva.
Zaharija je primio ovaj niz viđenja u vrijeme velikog obeshrabrenja kad je izgledalo da je neprijatelj Božijeg naroda, uspio da potpuno zaustavi obnovu.
Ove vijesti su bile određene da ohrabre povratnike i pokrenu ih da idu naprijed u vjeri prema njihovom određenom zadatku.
Prvo viđenje (1,7 – 17) otkriva Božji plan za Izrael u vrijeme mirovanja. Mnogobožačkim narodima na zemlji ide na dobro, ali Bog objavljuje svoju namjeru da obnovi hram, njegov ˝dom.˝ On je ˝izabrao Jeruzalem˝ da mu bude oruđe kojim će da postigne svoj plan spasenja čovjeka.
Drugo viđenje (1,18 – 21) prikazuje štetu koju je Izrael pretrpio kao narod u ropstvu i zato najavljuje oporavak od svega u čemu je pretrpio štetu.
Treće viđenje (2,1 – 13) sadrži uvjerenje Hebrejima o Božjoj prisutnosti i blagoslovu pri obnovi i ispunjenju zadatka Izraela u svijetu.
Četvrto viđenje (3,1-10) daje uvjerenje da će se Bog umiješati da zaštiti svoj narod od starog neprijatelja, sotone, i da će mu oprostiti njihove grijehe na koje je sotona uspio da ih navede.
Peto viđenje (4,1-14) iznosi sredstvo kojim će se ostvariti obnova Jeruzalema i promjena njihovog karaktera. To sredstvo je: ˝Duhom mojim, veli Gospod nad vojskama.˝ (st. 6)
Šesto viđenje (5,1-4) opisuje postupak kojim će se grijeh ograničiti u Božjem narodu.
Sedmo viđenje (5,5 –11) opisuje potpuno i konačno uklanjanje grijeha i grešnika iz izabranog naroda.
Osmo viđenje (6,1 – 8) iznosi Božji nadzor nad događajima naše zemlje da bi se ostvarila njegova namjera i osigurao Izraelu uspjeh u njegovom zadatku.
Poslije osmog viđenja prorok Zaharija iznosi dolazak Mesije, ˝svećenik na svom prijestolju˝ (6,13) i okupljanje naroda na zemlji pravom Bogu (6,15). Sve ovo (Zah 1,7 – 6,15) će se stvarno dogoditi ako Izrael pažljivo sluša glas Gospodnji (6,15).
˝Na riđem konju.˝ Prorok nam ništa ne kaže o značenju boje konja, zato otpada svako nagađanje.
˝Među mirtama.˝ Mirta je mrišljava zelena biljka sa bijelim cvjetovima od koje se pravi miris. Ovo je dobro poznata biljka u Palestini. U LXX se nabrajaju četiri konja.

˝U podnožju.˝ Hebrejska riječ ˝mesula˝ (bezdan ili provalija) je svakako neko geografsko mjesto, neka strmina ili uzana dolina.
Značenje boje konja nije ovdje jasno. Tumačenja su razna. Na. pr. da tri boje predstavljaju tri svjetske sile Babilon, Perziju i Grčku. Bolje je da se boja konja ne objašnjava jer to nema nikakvog praktičnog značaja. Pogrešno je isto objašnjenje da četiri razna konja predstavljaju četiri kraja svijeta ili ih uspoređivati sa Otkr 6,1-8.
9. Ovaj anđeo je tumač proroku. Njega treba razlikovati od ˝čovjeka koji je stajao među mirtama˝ (st. 10), koji se isto naziva ˝anđeo Gospodnji˝ (st. 11)
10. ˝Koje je poslao Gospod da obilaze zemlju.˝ Ovi konji se prikazuju kao neki izaslanici koji treba da donesu izvještaj Gospodaru svemira o događajima na zemlji. Oni naročito treba da obavijeste o Božijem izabranom narodu Izraelu, koji je bio u ropstvu i pritisnut od mnogobožaca. Ovi izvještači su već ispunili svoj zadatak i spremni su da daju izvještaj.
11. ˝Sva zemlja je mirna i spokojna.˝ Izgledalo je kao da je Božji plan poremećen. Drugi narodi nisu ništa učinili da olakšaju i pomognu Božjem narodu. Izgledalo je da će se dozvola za obnovu Izraela biti opozvana.
12. ˝Kako dugo nećeš se smilovati Jeruzalemu.˝ Božji narod je bio u teškom stanju, nesiguran i obeshrabren. Hram je bio razrušen a Jeruzalem ležao u ruševinama.
˝Ovih sedamdeset godina.˝ Neki misle da je ovdje riječ o 70 godina spomenutih u knjizi proroka Jeremije (Jer 25,12; 29,10), dok drugi polaze od vremena ovog viđenja (519. pr. Krista) prema 1,7 i dolaze do godine 589/588 kad je kralj Nebukadnezar osvojio Jeruzalem (2. Kra. 25,1)
13. Izraz ˝milostivim riječima˝ znači da je ovo viđenje dano da se narod obrabri i obraduje.

Tada anđeo, koji je govorio sa mnom reče mi: ˝Objavi i reci: ´Tako govori Gospod nad vojskama: Revnujem za Jeruzalem i Sion velikom revnosti.
Razbjesnio sam se velikim bijesom na narode koji su u udobnosti, jer dok sam se malo razljutio, oni su pomogli na zlo.´
Zato tako govori Gospod: ´Okrenut ću se Jeruzalemu sa smilovanjem; moj dom, bit će sagrađen u njemu,´ govori Gospod nad vojskama, ´i mjeračko uže potezat će se nad Jeruzalemom.´
Ponovo objavi, govoreći: Tako kaže Gospod nad vojskama: ´Moji gradovi još će se prelijevati blagostanjem, i Gospod će utješiti Sion i ponovo izabrati Jeruzalem.´˝

14. ˝Revnujem za Jeruzalem˝ (usp. Jl 2,18) Ime Sion je simbol za cio grad Jeruzalem (Ps 48,2).
15. ˝Razbjesnio sam se velikim bijesom na narode koji su u udobnosti.˝ Mada je Bog kaznio Izraelce zbog njihovih grijeha, On se samo ˝razbjesnio˝ a imao je namjeru da ograniči kaznu. Ali, mnogobošci su otišli dalje nego što je Bog namjeravao. Oni su htjeli da zauvijek porobe Izraelce (v. Iza. 10,5-10).
16.17. Zah 1,16-17 otkrivaju Božju namjeru za njegov ostatak. Proricanje se djelimično ispunilo. Hram je već bio ponovo podignut a Jeruzalem sazidan. Ali, blagostanje i napredak koji su obećani nisu se nikad ostvarili. Narod nije ispunio uvjete u duhovnom pogledu na kojima se zasnivalo tjelesno blagostanje.
Ovo viđenje je imalo zadatak da pruži ohrabrenje i da mu bude podsticaj da koriste zanemarene mogućnosti. Božji plan sa Izraelom koji je bio za neko vrijeme prekinut odvođenjem u ropstvo, trebalo je sada da se nastavi da bi Izrael bio sposoban da nosi odgovornosti zavjeta s Gospodom.

2. Drugo viđenje: četiri roga i četiri kovača. 1,18 – 21.

I podigao sam svoje oči i vidio sam i gle, bila su četiri roga.
Tada sam rekao anđelu, koji je govorio sa mnom: ˝Tko su ovi?˝ I odgovorio mi je: ˝Ovo su rogovi, koji su razorili Jeruzalem, Izrael i Judu.˝
Tada mije Gospod pokazao četiri kovača.
I rekao sam: ˝Što će ovi raditi?˝ I on reče: Ovo su rogovi koji su razorili Judu da nitko više ne podiže glavu; a ovi su došli da ih uplaše i da slome rogove nacija, koje su se podigle protiv zemlje Judine, da je razore.˝

18.19. Drugo viđenje iznosi sredstvo kojim Bog namjerava da ostvari svoju namjeru: da kazni narode.
˝Četiri roga.˝ Rogovi se jasno prikazuju kao sile koje su ˝razorili Jeruzalem, Izrael i Judu˝ (1,19). Broj četiri označava četiri kraja svijeta na koje je Izrael bio rasijan (1,21)
20.21. Hebrejska riječ ˝karašim˝ znači vješt u radu sa kamenom, drvetom ili metalom. Mnogi dovode broj četiri u vezu sa četiri kraja zemlje na koje je Izrael bio rasijan. Jedno je sigurno da ovi vješti predstavljaju oruđe koje je Bog upotrijebio da bi podigao svoj narod i obnovio dom njegovog bogoslužja. Dakle četiri vješta su sombol Božije sile koja će srušiti neprijateljske snage i osloboditi svoj narod.
˝A ovi su došli da ih uplaše.˝ Hebrejska riječ ˝čarad˝ znači u korijenu riječi zastrašiti, uplašiti (RVS).

3. Treće viđenje: Čovjek sa mjeračkim užetom. 2,1-13.

I podigao sam oči i vidio; i gle, čovjek sa mjeračkim užetom u ruci.
Tada sam rekao: ˝Kamo ideš?˝ A on mi reče: ˝Da izmjerim Jeruzalem, da vidim, kako velika je njegova širina, i kako velika je njegova dužina.˝
I gle, anđeo koji je govorio sa mnom, otišao je, a drugi anđeo došao mu je u susret,
I rekao mu: ˝Trči,govori ovom mladiću i reci: ´Jeruzalem će se naseliti kao naselja bez zidova zbog množine ljudi i stoke u njemu.
´I ja, govori Gospod, bit će mu vatreni zid svuda naokolo, i bit ću slava njegova usred njega.

1. Treće viđenje prikazuje uspjeh Božije namjere. Veliki plan koji se ovdje iznosi ostvario bi se potpuno nad Izraelom, da je narod surađivao sa nebeskim planom. Ne zna se koga predstavlja čovjek sa mjeračkim užetom niti je to važno za razumijevanje viđenja.
2. Ovaj stih simbolički prikazuje pouzdanost da će se Jeruzalem opet sazidati.
3. U ovom simboličkom viđenju spominju se četiri ličnosti: čovjek sa mjeračkim užetom, prorok Zaharija i dva anđela.
4. Postoje dva mišljenja koga predstavljaju ovi mladići:
a) To je čovjek sa mjeračkim užetom (st.1). Prema ovom mišljenju mladić je krenuo da označi granice grada. On je prekinut u svom zadatku i rečeno mu je da novi grad ne treba da bude omeđenm jer će njegove granice preći međe starog grada i i opasati grad bez zida.
b) To je sam prorok Zaharija. Ovo se zaključuje iz činjenice da se ova vijest predala mladom proroku
5. ˝I ja, govori Gospod, bit će mu vatreni zid svuda naokolo.˝ Ako sam Bog štiti neki grad nije mu potreban nikakav zid ni ograda. Ovo obećanje nas veoma podsjeća na viđenje proroka Ezekiela o novoj Palestini, njegovoj prijestolnici i potokom žive vode.

Hej, hej! Bježite iz zemlje sjevera,´ govori Gospod, ´jer sam vas rasuo u četiri vjetra nebeska,´ govori Gospod.
´Hej, Sione! Izbavi se, koji živiš kod kćeri Babilona.´
Jer ovo kaže, Gospod nad vojskama: ´Za slavom, On me je poslao protiv nacija, koje su te plijenile; jer tko dira tebe, dira zjenicu Njegova oka.
Jer evo, zamahnut ću svojom rukom nad njima i oni će biti plijen njihovim robovima. Tada će te spoznati da me je poslao Gospod nad vojskama.

Pjevaj od radosti i veseli se, o kćeri Siona; jer evo, dolazim i prebivat ću usred tebe,´ govori Gospod.
´I u onaj dan, priključit će se mnogi narodi Gospodu, postat će Moj narod. Tada ću prebivati u tvojoj sredini, i spoznat ćeš, da me je poslao k tebi Gospod nad vojskama.´˝
I Gospod će posjedovati Judu kao svoj udio u svetoj zemlji i ponovo će izabrati Jeruzalem.
Stišaj se svako tijelo pred Gospodom; jer On je ustao iz svog svetog prebivališta.

6. ˝Bježite iz zemlje sjevera.˝ (Usp. Jer 51,6.45). Ovo je novi poziv onim Hebrejima koji se nisu vratili u Jeruzalem u vrijeme povratka dekretom kralja Kira (Ez 1,1-4). Oni su trebali da ˝bježe˝ iz perzijskog kraljevstva jer će tamo nastati teška vremena. Mnogi su Hebreji živjeli u Babilonu ili ˝zemlji sjevera˝, kako se Babilon naziva u Starom zavjetu. Oni nisu htjeli da napuste svoja imanja i da žive u neizvjesnosti u Palestini.
7. ˝Kćeri Babilona.˝ Ovaj se izraz nalazi i u Ps 137,8, za razliku od izraza ˝kćeri Siona˝ (Ps 2,10; Iza 52,2). Bog je namjeravao da sudi narodima koji su njegov narod odveli u ropstvo.
8. ˝Za slavom, On me je poslao protiv nacija.˝ Smisao ove rečenice nije jasan.
Prijevod: ˝Prema njegovoj slavi posla me k narodima.˝ (RSV) dobija se kad se originalni tekst nešto promijeni. (Prema promijenjenom tekstu poslan je prorok). Bakotić prevodi: ˝Poslije ovoga će slava doći! On me posla k narodima.˝ a S. Prevodi: ˝Jahve čija me slava izaslala.˝
˝Jer tko dira tebe, dira zjenicu Njegova oka.˝ Hebrejska riječ ˝baba˝ upotrijebljena je ovdje i označava jabučicu oka. Oko je veoma osjetljivo i od velike vrijednosti. Svaki udarac koji pogađa Božju djecu pogađa i samog njihovog Gospoda. (Iza 63,9; Dan 9,1-5).
9. ˝Jer evo, zamahnut ću svojom rukom.˝ Hebrejska riječ ˝naf˝ znači pokrenuti tamo i ovamo. Ovo kretanje rukom znači pokazivanje snage. (Iza 11,15; 19,16).
10. ˝Pjevaj od radosti i veseli se.˝ Sion se poziva da se veseli. Da je Božji narod obraćao pažnju na vijesti svojih proroka, Jeruzalem bi bio cvjetao u kraljicu carstva. Bog bi prebivao u njemu i on bi postao ukras svijeta.
Padom Izraela i ispunjenjem Božjih namjera preko duhovnog sjemena, kršćanske crkve, razlog veselja je novi Jeruzalem koji će sići s neba. (Otkr 21,2)
11,12. ˝I u onaj dan, priključit će se mnogi narodi Gospodu.˝ (Usp Iza 14,1; Mih 4,27) Bog je imao namjeru da ljudi iz svih naroda, posmatrajući napredak Izraela i vidjevši preimućstva kad se služi pravom Bogu ljudi pokrenuti time i tako priđu Gospodu. Ali Izrael poslije ropstva kao i prije odbio je da pazi na svjetlost koja mu je poslana s neba.
Bog je sada povjerio kršćanskoj crkvi da propovijeda Evanđelje cijelome svijetu tako da bi ˝mnogi˝ iz svih zemalja povjerovali i spasili se. (Mt 24,14; 28,19.20; Mk 16,15.16; Dan 1,8; Otkr 14,6-12)
13. ˝Stišaj se svako tijelo pred Gospodom.˝ U ovom stihu nas uvjerava da će sam Bog ustati u svom stanu da kazni krivce i spasi svoj narod. Predosjećajući ove velike i slavne događaje svijet treba da ih očekuje u strahu i razmišljanju. (Usp. Ps 76,8.9).

4. Četvrto viđenje: Jošua poglavar svećenički i sotona. 3,1-10

Tada mi je pokazao Jošuu, vrhovnog svećenika, koji je stajao pred anđelom Jahvinim, a Sotona je njemu stajao s desne strane da ga optužuje.
I Gospod reče Sotoni: ˝Gospod neka te ukori Sotono! Doista, Gospod, koji je izabrao Jeruzalem neka te ukori! Nije li ovaj ugarak izvađen iz vatre?˝
Jošua je bio obučen u prljave haljine i stajao je pred anđelom
I anđeo se podugne i reče onima koji su stajali pred njim, i reče. ˝Skinite prljave haljine s njega.˝ Ponovo mu reče: ˝Vidi, uklonio sam tvoje bezakonje od tebe i hoću ti obući svečane haljine.˝
Tada sam rekao: ˝Neka se stavi čisti turban49 na njegovu glavu. Tada su mu stavili čisti turban na njegovu glavu i obukli mu odjeću, dok je anđeo Gospoda stajao pored.

1. Četvro viđenje (3,1-10) je dano da bi pokazalo Kristovu snagu u pobjedu optužitelja njegovoga naroda. Ono je dano u vrijeme kada je stalno napredovanje pri zidanju hrama porazilo i uznemirilo neprijatelja.
˝Jošua, poglavar svećenički.˝ Ovo je bio prvi prvosvećenik poslije vraćanja iz ropstva. On se u Ez 2,2 naziva Jošua. Ovo je hebrejsko ime Jehošua izgovoreno aramejski Jošua. U ovom viđenju prvosvećenik predstavlja Izraela pred Bogom.
˝Pred anđelom Jahvinim.˝ Ovaj anđeo je anđeo Jahvin tj. Krist (Jd 9; Izl 23,20.21 PK 584).
Ime ˝Sotona˝ (heb hassatan, protivnik) dolazi od glagola ˝satan˝ (optužiti, biti protivnik). Ovaj glagol nalazi se u Ps 38,20; 71,13; 109,4.20.29). Imenica se upotrebljava da označi ljude neprijatelje u 1. Sam 29,4; 2. Sam 19,22 i za anđela u Br 22,22.23. U svim ovim stihovima imenica je bez člana. Ova imenica sa članom nalazi se 14 puta u knjizi o Jobu (1,6-2,7) i tri puta u Zah 3,1.2, i u svakom ovom stihu prevodi se sa ˝Sotona˝ i ako je bez člana, i 1. Ljet 21,1.
˝Da ga optužuje.˝ Dok je prvosvećenik posredovao pred Bogom za svoj narod, Sotona je stajao pored njega i optuživao njega i njegov narod iznoseći njihove grijehe (usp. 1. Pet 5,8; Otkr 12,10). On je stalno ukazivao na prijestupe Izraela, tvrdeći da taj narod nije dostojan Božije milosti i obnove jer je pogazio zavjet.
2. ˝Gospod neka te ukori Sotono!˝ Istina je da je Izrael teško sagriješio, ali su zato bili kažnjeni izgnanstvom u ropstvo. Mnogi su se pokajali i ponizili i zato Bog hoće da im učini milost.
˝Nije li ovaj ugarak izvađen iz vatre?˝ Hebrejska riječ ˝ud˝ klada, panj (označava drvo za raspirivanje vatre). Ova riječ se nalazi ovdje i samo još Iza 7,4 i Am 4,11 i prevodi se sa ugarak. Vatra ropstva bi bez sumnje uništio Božiji narod da Bog nije pokrenuo srca mnogobožačkih vladara da ukažu milost rasijanom Božjem narodu i da neki od Izraelaca nisu bili pokrenuti na Božiji poziv da napuste Babilon (Jer 51,6.45)
3. ˝Prljave haljine.˝ Označavaju grijeh (Iza.64,4). Ovo je sombolička slika ne samo grijeha u narodu nego i u svećenstvu. I ono je uzelo učešća u idolopoklonstvu. (v. Ezk 8).
4. Skidanje prljave haljine po naredbi Anđela, simbilizira opravdanje i uvećanje Božije milosti. Nove, svečane haljine predstavljaju uračunatu Kristovu pravdu. (PK 584).
Zah 3,4.5 Duh proroštva kaže: ˝Nečiste haljine su skinute, jer Krist kaže: ˝Vidi, uzeo sam s tebe tvoje bezakonje.˝ Bezakonje je prenešeno na nevinog, čistog i svetog Božijeg Sina; i čovjek koji to nije zaslužio stoji pred Gospodom očišćen od svake nepravde. On je obučen u Kristovu uračunatu pravdu. O, kako je ovo divna promjena odijela.˝
To je počast koju Bog čini onima koji su obučeni u odijelo Kristove pravde. Kako čovjek može da nastavi da živi u grijehu pored ovakvog ohrabrenja? Kako mogu da žaloste Kristovo srce? (MS, 125, 1901).
˝Ljudi koji su dugo griješili a nisu nikada priznali potrudit će se da na sve moguće načine ukore one koje je sotona namjeravao da uništi, ali koji su se pokajali i ponizili pred Bogom priznajući svoje grijehe Spasitelju. Oni su i dobili oproštenje. Ljudi koji nisu priznali svoje grijehe i zato im oni nisu oprošteni, mučit će one koji su se pokajali od svojih zlih djela, koja su učinili da oni nisu ni znali za to. Ti ljudi optužuju i osuđuju ove pokajane kao da su oni bez grijeha.˝
˝Pokazano mi je da iskustvo iznešeno u Zah. 3 se i danas događa i nastavit će se, jer ljudi koji tvrde da se čiste odbijaju da ponize svoje srce i priznaju svoje grijehe.˝ (Letter 360, 1906).
5. ˝Čisti turban.˝ (čisti povez oko glave) Prvosvećenik je nosio na glavi turbana (povez) sa natpisom: ˝Svetinja Gospodu˝ (Ezk 28,36). Stavljanjem Jošui ˝čistog turbana˝ simbolizira da su njegovi grijesi oprošteni i da sada može da obavi svoju svetu službu. Prvosvećenik i narod su dobili ponovo Božiju naklonost.

I anđeo Jahvin opomenuo je Jošuu govoreći:
˝Ovako kaže Gospod nad vojskama: ´Ako ćeš hoditi mojim putevima, i izvršavati moju službu, tada ćeš također upravljati mojim domom, i čuvat ćeš moja predvorja, i udijelit ću ti slobodan pristup među onima koji stoje ovdje.˝
Čuj, sada, Jošua, vrhovni svećeniče, ti i tvoji prijatelji, koji sjede pred tobom: ˝Doista oni su ljudi koji su simbol, jer evo, poslat ću Izdanak50, svog slugu
jer evo, kamen, koji sam postavio pred Jošuu; na jednom kamenu su sedam očiju. Evo, urezat ću natpis na njemu, govori Gospod nad vojskama, i odstranit ću bezakonje ove zemlje u jedan dan.
U onaj dan, govori Gospod nad vojskama, pozivat ćete svaki svog susjeda pod svoju vinovu lozu i smokvu.˝

6.7. Anđeo Jahvin opominje i daje obećanje prvovećeniku Jošui. Veliki blagoslovi su nagrada za poslušnost. Slično je rečeno i Salomonu (1. Kra 3,14). Jošua dobija obećanje ˝da će udijeliti slobodan pristup među onima koji stoje ovdje, tj. među anđelima.˝
8. ˝Čuj, sada, Jošua, vrhovni svećeniče.˝ Ovo je sada važno obećanje koje Gospod daje prvosvećeniku. Zato on treba da obrati naročitu pažnju na to.
˝Doista oni su ljudi koji su simbol˝ tj. svjedoci čuda ili znaka. Hebrejska riječ ˝mofet˝ je upotrijebljena za čudesa koja je Mojsije trebao da učini pred Faraonom (Izl 4,21). Ova riječ se prevodi sa ˝znak˝ (1. Kra 13,3.5; 2. Ljet 32,24.31; Ezk 12,6 itd). Prorok Ezekiel je bio znak (heb ˝mofet˝ svom naraštaju (Ezk 12,6; 24.24.27). Isto tako će i Izraelci u vrijeme obnove da budu primjer ili znak onoga što je Gospod voljan da učini za one koji žele da surađuju u Božijem planu.
˝Jer evo, poslat ću Izdanak, svog slugu.˝ Izraz ˝svog slugu˝ je vrlo često izraz za Mesiju (Iza 41,8), a riječ ˝Izdanak˝ je prijevod hebrejske riječi ˝semak˝ izdanak, klica; (Jer 23,5; 33,15) kojom se predstavlja slavni ˝Izdanak˝ (Mladica ili Šibljika) koji treba da iznikne iz Davidovog doma.
9. ˝Jer evo, kamen, koji sam postavio pred Jošuu.˝ Ovaj simbol nije dovoljno jasan. Tumači Biblije različito primjenjuju izraz ˝kamen˝ (heb. ˝eben˝) kao simbol. Jedni misle na Krista (Iza 8,14) drugi na jegovo kraljevstvo (Dan 2,34.35.44), a treći na Zorobabela kao ˝pečat˝ iz Hag. 2,23.
Ali, ovaj simbol možemo najbolje razumjeti ako uzmemo u obzir upućene riječi na kraju ovog stiha: ˝i odstranit ću bezakonja ove zemlje u jedan dan˝. Iz ovih riječi proizilazi da glavna misao i pouka ovog viđenja uklanjanje krivice sa Jošue i njegovog naroda. Ovdje se vidi veza između ˝kamena˝ i ˝dana˝.
10. Ove riječi su simbol mira i sigurnosti, radosti i napretka (Iza 65,17-25; Mih 4,1-15)

5. Peto viđenje: Zlatni svijećnjak i dvije maslinove grančice. 4,1-14

Tada se vratio anđeo koji je sa mnom, i budio me, kao čovjeka koga se budi iz sna.
I rekao mi je: ˝Što vidiš?˝ I rekao sam: ˝ Vidim, i gle, svijećnjak sav od zlata, s posudom za ulje na vrh njega i sedam njegovih svjetiljaka, za sedam lijevaka za sedam svjetiljki, koje su na njegovu vrhu;
također dva stabla masline pored njega, jedno s desne strane od posude, i drugo s lijeve strane.˝
Tada sam odgovorio i rekao anđelu, koji je govorio sa mnom, kazavši:
˝Moj gospodaru, što su ovi˝? I anđeo koji je govorio sa mnom, odgovorio je i rekao: ˝Ne znaš li što su ovi?˝ I rekao sam. ˝Ne, moj gospodaru.˝
Tada je odgovorio i rekao mi: ˝Ovo je riječ Gospoda Zerubabelu: ´Ni silom ni moći, nego mojim Duhom, govori Gospod nad vojskama.´
Što si ti, o velika goro? Pred Zerubabelom postat ćeš ravnica; i on će iznijeti završni kamen uz glasan poklik: ´Milost, milost mu.´˝

1. Prelazak sa jednog viđenja na drugo opisuje prorok na ovaj način. Izgleda da je prorok utonuo u dublje razmišljanje, a sad je opet njegova pažnja upravljena prema novom simboličnom prikazu.
2. ˝Svijećnjak sav od zlata.˝ Ovaj simbol bez sumnje je uzet iz svetišta. Sedmokraki svijećnjak se nalazio u svetinji. On je imao sedam žižaka. (Izl 25,31-40). U Solomonovom hramu je bilo deset svijećnjaka, pet na desnoj a pet na lijevoj strani (1. Kra 7,49). Ovi svijećnjaci su bili drukčiji nego prvobitni svijećnjak u šatoru od sastanka. Zato je i sada drukčija pouka. Čaša (uljanica) je služila kao rezervoar za ulje iz koga je ulje teklo u žiške – kroz sedam lijevaka. Svijećnjak predstavlja Izraelski narod, a svjetlost Božije pomazanje koje ovaj narod treba da proširi.
3-5. Prema st. 12 ove dvije masline snabdijevaju uljanicu sa uljem koja opet snabdijeva žiške.
6. Zerubabel (Ez 2,1-4.5) je bio politički i građevinski predstavnik Judejaca kao što je prvosvećenik Jošua (3,1) bio vjerski vođa naroda.
˝Nego mojim Duhom.˝ Ulje koje daju dvije masline predstavlja Svetog Duha (COL 408). Samo je Bog mogao da savlada sve smetnje na koje su nailazili protivnici koji su zidali Jeruzalem. Zerubabel i njegovi pomagači bili su umorni i razočarani zbog jakog protivljenja neprijatelja. U ovom viđenju se jasno prikazuje da se sve ovo može da postigne ne ljudskom silom ni mudrošću nego Božjim duhom i snagom.
Duh proroštva kaže: ˝Ovo poglavlje (Zah 4) je puno ohrabrenja za one koji rade Gospodnje djelo u ovim posljednjim danima. Zerubabel je otišao u Jeruzalem da zida Gospodnji dom. Njegovi neprijatelji su ˝slabili ruke naroda˝ i ometali u zidanju. Oni su silom zaustavili zidanje, ali Gospod im je pritekao u pomoć i Gopsodnji dom je bio završen.˝
˝Iste teškoće koje su bile načinjene da ometaju obnovu i zidanje Božjeg djela, velika brda od smetnji koje su se ispriječile Zerubabelu na putu, pojavit će se i danas kod svih koji su vjerni Gospodu i Njegovom djelu.˝
˝Oni koji se protive Božijem djelu mogu da ometaju za neko vrijeme, ali isti Duh koji je vodio Božije djelo na njegovom putu čuvat će ga i danas. ˝Ne silom ni krjepošću nego duhom mojim, govori Gospd nad vojskama.˝ (RH 1899)
7. Izraz ˝Velika gora˝ označava nepremostive teškoće na koje Zerubabel ima da naiđe pri ostvarenju svojih namjera.
˝Završni kamen˝ Zerubabelu se daje da će on završiti obnovu. On će postaviti glavni kamen. Usklici radosti će biti svjedoci polaganja glavnog kamena.

Došla mi je riječ Gospoda govoreći:
˝Ruke Zerubabela položile su temelj ovom domu; njegove ruke će ga i dovršiti. Tada ćete poznati da me je poslao k vama Gospod nad vojskama.
Jer tko je prezreo dan malih stvari? I s radosti će vidjeti visak u ruci Zerubabela ovih sedam: to su oči Gospoda, koje prolaze diljem zemlje.˝

8.9. Zerubabel je sa prvosvećenikom Jošuom započeo ovaj posao prema Ez 3,8, on treba da ga i dovrši (Ez 6,15)
10. I oni koji nisu podcijenili skroman početak oni će se i radovati kad se završi posao koji je izgledao da je nemoguće da se obavi.
˝Ovih sedam: to su oči Gospoda.˝ Ove riječi se bez sumnje odnose na sedam žižaka. Ovo je simbol punine Božjeg sveznanja i sveprisutnosti (v. Ps 121,4). Bog sa svoga prijestolja nadgleda sve poslove na zemlji i radi na ostvarenju njegovih namjera. Ništa se ne može sakriti pred njim (Ps 139,1-12; Dan 4,17).

Tada sam odgovorio i rekao mu: ˝Što su ova dva stabla masline s desne i s lijeve strane svijećnjaka?˝
I odgovorio sam ponovo i rekao mu: ˝Što su dvije maslinove grane, koji su pored dva zlatna lijevka, koji toče zlato iz sebe?˝
Tada mi je odgovorio i rekao: ˝Ne znaš li, tko su to?˝
Tada reče: Ovo su dva pomazanika, koji stoje kod gospodara cijele zemlje.˝

11.12. ˝Što su ova dva stabla masline?˝ Značenje ove dvije masline – stabla (st. 3) nisu sasvim jasna. Ali, ipak usporedbom sa Otkr 11,4 može tako da se razumije da su ovdje dvije masline iz kojih se dobija ulje (Božji Duh) zakon i proroci, a u Otkrivenju to su Stari i novi zavjet.
13.14. ˝Ovo su dva pomazanika.˝ (doslovno u izvorniku ˝dva sina˝) Oni se opisuju da ˝stoje kod gospodara cijele zemlje.˝ To su simboli Svetoga Duha (st. 6). Ovi pomazanici predstavljaju oruđe kroz koje se Sveti Duh dodjeljuje ljudima koji su se potpuno predali Božijoj službi.
Duh proroštva kaže: Svi mi trebamo da proučavamo priču o deset djevojaka. Pet su bile mudre, a pet nerazumne. Mudre su ponijele sa sobom ulje u posudama. To je ono sveto ulje koje se spominje u Zah 4,11-14. Ovaj prikaz je od najvećeg značaja za one koji tvrde da znaju istinu. Ali, ako mi tu istinu ne sprovodimo u život, mi nismo primili sveto ulje koje izlazi kroz dvije zlatne slavine iz rezervoara. Ulje se ulijeva u posudu za ulje. To je Sveti Duh u srcu onih koji iz ljubavi rade i tako čiste svoje duše.˝
Sotona radi sa svom paklenom silom da ugasi svjetlost koja treba jasno da svijetli u duši i odsjajiva u dobrim djelima. Božja riječ pokazuje Zahariji odakle dolazi sveto, zlatno ulje, i jasno svjetlost koju je Gospod zapalio u nutrini duše, a koja se otkriva svijetu preko dobrih dijela… Njegovi učenici se prikazuju u vidu nerazumnih djevojaka koje nemaju ulja u svojim posudama.˝ (MS 140, 1901)
Duh proroštva kaže: ˝Zadatak ova dva pomazanika je da pruža svjetlost i silu Božjem narodu (TM 510). Oni koji su primili ovaj nebeski dar treba da sve ovo saopće drugima.
Iako su prorok Zaharija (pog. 4) i apostol Ivan (Otkr 11,4) vidjeli slične simbole njihovo značenje nije isto.

6. Šesto viđenje: Svitak koji leti. 5,1-4.

Tada sam podigao svoje oči i gle, bio je to svitak koji leti.
I on mu reče: ˝Što vidiš?˝ I odgovorio sam: ˝Vidim svitak gdje leti, njegova dužina je dvadeset lakata51 i njegova širina deset lakata52.
Tada mi reče: ´Ovo je kletva, koja izlazi na cijelu zemlju; jer će svaki koji krade, biti izgnan po onome što piše na jednoj strani svitka; i svaki koji se zaklinje, bit će protjeran, po onome što piše na drugoj strani svitka.´
Ja sam je izrekao, govori Gospod nad vojskama; i ući će u kuću kradljivca i u kuću onoga, koji se krivo kune mojim imenom; i provest će noć unutar te kuće i uništiti je sa njezinom drvenom građom i kamenom.˝

1. U šestom viđenju (5,1-4) Bog pokazuje proroku Zahriji pomoću knjige (svitka) koja leti, kako će da On postupa sa ovima u Izraelu koji odbijaju da prime svoju odjeću (usp 3,4) i koji ustaju protiv vođstva Svetoga Duha (4,6).
Knjiga tj. svitak koji je vidio prorok Zaharija bila je od kože. Pošto se za ovaj svitak kaže da je ˝kletva˝, misli se da je u njoj nešto napisano.
2. Prorok Zaharija vidi knjigu kako leti. On je otprilike odmjerio njenu veličinu: duljina dvadeset lakata a širina deset lakata. Neki dovode u vezu veličinu ove ˝knjige˝ sa trijemom Salamonovog hrama (usp. 1. Kra 6,3). Ali, iako se u hramu nalazio kovčeg sa deset zapovijedi, koje je narod prestupao, ipak, ova velika ˝knjiga˝ predstavlja veliki broj kletvi za narod.
3. ˝Jer će svaki koji krade… i svaki koji se zaklinje, bit će protjeran.˝ Krađa je napad na čovjeka za lažno svjedočenje na Boga. Izgleda da su ova dva grijeha bila veoma rasprostranjena kad su se Hebreji vratili iz ropstva.
Da bi se Božiji plan obnove Izraela ostvario bilo je potrebno da narod bude čist. Viđenje iz treće glave o promjeni odjeće prvosvećenika Jošue ukazuje na Božju namjeru oproštenja ranijih grijeha. Oproštenje će dobiti svaka duša koja se kaje. Oni koji prihvate ovo obećanje bit će obučeni u savršenu Kristovu pravdu. Ali, da bi dobio odjeću Kristove pravde čovjek mora da se odrekne njegovih zlih djela. Oni koji to odbiju njih će pogoditi prokletstva koja su zapisana u ovoj ˝knjizi.˝
4. ˝Ja sam je izrekao.˝ Nijedan grešnik neće moći da izbjegne kaznu. Prokletstvo će da uđe u kuću lopova i onoga koji se krivo kune i ispunit će svoj zadatak. Ono će da uništi i kuću i njenog vlasnika.

7. Sedmo viđenje: efa i žena. (5,5-11)

I anđeo koji je govorio sa mnom, istupio je i rekao mi: ˝Podigni svoje oči i vidi: što je ovo, što se pojavljuje?˝
I rekao sam: ˝Što je to?˝ I on reče: ˝Ovo je efa, koja se pojavljuje; i reče: Ovakav je njezin izgled u cijeloj zemlji.˝
I gle, podigla se okrugla ploča od olova; i usredefe sjedila je žena.
I reče: ˝Ovo je pakost!˝ I bacio ju je usred efe, i potom baci težinu olova na otvor.

5.6. Sedmo viđenje (5,5-11) pokazuje simbolički uklanjanje bezakonja iz zemlje (usp. 1,8).
˝Ovo je efa, koja se pojavljuje.˝ Efa je mjera za suhe tvari u zapremini od 39 litara. Sud ove veličine nije bio dovoljno veliki da se unutra smjesti žena. Neki misle da je ovdje riječ o obliku ove posude.
˝Ovakav je njezin izgled.˝ Ova riječ u izvorniku je doslovno ˝oko˝. Promjenom jednog slova u hebrejskom izvorniku daje smisao ˝bezakonje.˝ Ovako prevodi LXX i mnogi noviji prijevodi.
7. Hebrejska riječ ˝kikar˝ (okrugli disk) ovdje služi kao olovni poklopac za efu. Kad je ovaj poklopac bio otvoren prorok Zaharija je vidio ženu koja je sjedila na efi.
8. ˝Ovo je pakost.˝ Ova žena je oličenje bezbožnosti, tj. otpada Izraela koga je Bog opet želio da pokrene. Ovo viđenje je je povezano sa prethodnim viđenjem (st. 1-4). Neki smatraju da su to dva posebna viđenja, ali to su samo dva prikaza istog viđenja.
˝I bacio ju je.˝ Izgleda da je žena pokušala da izađe iz efe, kada je poklopac bio otvoren, ali anđeo ju je gurnuo opet natrag i zatvorio polopac. Ovaj teški olovni polopac predstavlja namjeru da se žena čuva u efi.

Tada sam podigao svoje oči i vidio sam: i gle, izišle su dvije žene, i vjetar je bio u njihovim krilima, i imala su krila kao krila rode; i podigle su efu između neba i zemlje.
I rekao sam anđelu koji je govorio sa mnom: ˝Kamo nose ovu efu?˝
I reče mi: ˝Da joj sagrade hram u zemlji Šinar; i kad ga podignu, tamo će ona sjesti na svoje prijestolje.˝

9.10. Zašto se ove dvije žene sa krilima kao u rode predstavljaju kao oruđe pomoću kojeg će se bezakonje ukloniti, anđeo ne objavljuje. Tu se može samo špekulirati. Jedno je sigurno: ove žene su Božje oruđe i sredstvo da se efa bezakonja ukloni.
11. Zemlja Šinar ili Babilon je ovako prikazano mjesto gdje se nalazi bezakonje. Oni koji napuštaju Babilon napuštaju u stvari svoje bezakonje. Kao što Božji izabrani narod treba da izađe iz Babilona, isto tako i oni među Božjim narodom, koji odbijaju da promijene svoj karakter i život uzet će se iz Izraela i premjestiti u Babilon.

8. Osmo viđenje: Četvero kola. 6,1-8.

I podigao sam ponovo svoje oči, i vidio sam: i gle, četvera kola dolazila su između dva brijega; a bregovi su bili od mjedi.
U prvim kolima bili su riđi konji; a u drugima vrani konji;
A u trećim kolima bijeli konji, a u četvrtim kolima bili su šareni konji.
Tada sam odgovorio i rekao anđelu koji je govorio sa mnom: ˝Moj Gospodaru, tko su ovi?˝
I anđeo odgovori i reče: ˝Ovo su četiri vjetra nebeska, koji izlaze nakon što su stajali pred gospodarom cijele zemlje.
U kojima su vrani konji oni idu u zemlju sjevera; bijeli iza njih; a šareni u zemlju juga;
I jaki izlaze i nastoje da odu i da i da se šeću po zemlji.˝ I on reče: ˝Idite, prolazite zemljom.˝ I prolazili su zemljom.
I viknuo mi je i rekao, govoreći:˝Gle, oni koji su pošli u sjevernu zemlju, smirili su moj duh u zemlji sjevera.˝

1. U osmom viđenju (6,1-8) tumačenje anđela je veoma ograničeno. Neki vide sličnost sa viđenjem iz 1,8-11 ali ona je mala. Naročito značenje ova četira kola nepoznato nam je. Samo znamo da dolazi iz Božje prisutnosti.
Do sada nije dato neko objašnjenje što znače simboli u ovom viđenju. ˝Dva brijega˝ ne moraju da pokazuju geografski pojam. Značaj metala od koga su ovi ˝bregovi˝ nije objašnjeno. Prorok je svakako mislio na spoljašnjost ovih bregova a ne na to od čega su.
2-4. Po raznim bojama konja razlikuju se kola koja su upućena u raznim pravcima.
5. ˝Četiri vjetra nebeska.˝ Hebrejska riječ ˝ruhot˝ je množina od ˝ruah˝ (duh, vjetar). Ova se riječ nalazi 377 puta u Starom zavjetu. Ona je 232 puta prevedana kao ˝duh˝, 90 puta kao ˝vjetar˝, a 55 puta različito. Mnogi prevodioci je prevode kao ˝vjetar˝ (LXX, RSV, s, Bak). Ista se rečenica na hebrejskom: ˝Četiri duha nebeska˝ prevodi u Dan 8,8 sa ˝četiri vjetra nebeska˝. Riječi: ˝koji izlaze˝ treba prevesti kao u RSV: ˝Oni izlaze prema četiri vjetra nebeska.˝
6. ˝Oni idu u zemlju sjevera.˝ Babilon se smatra kao sjeverna sila zato što babilonska vojska dolazi sa sjevera u Palestinu. Ovo isto važi i za Perziju koja je osvojila teritoriju Babilona.
Kola ˝koja izlaze nakon što su stajali pred gospodarom cijele zemlje.˝, bez sumnje predstavljaju Božje sredstvo i načine preko kojih On radi na zemlji mirno i strpljivo da postigne svoj cilj. Ovo slanje kola na sjever predstavlja utjecaj koji se vrši na perzijske vladare da bi se Božje djelo unaprijedilo. Jedno vrijeme je izgledalo da će se odobrenje za zidanje oduzeti. Ovo viđenje je veoma ohrabrilo razočarane vođe jer im je pružilo sigurnost da će odobrenje stići sa sjevera da bi se izgradnja uspješno završila.
˝Oni koji su pošli u sjevernu zemlju, smirili su moj duh u zemlji sjevera.˝ I zaista kralj Darije Histasp je odmah dao odobrenje da se rad nastavi. On je čak i novčano pomogao iz državne blagajne i zabranio svima da ne prave smetnje. (Ez 6,7-12)
˝Bijeli iza njih.˝ Neki prevode umjesto ˝za njima˝, ˝na zapad˝ jer mislle da četvoro kola treba da se raziđu u četiri pravca. Ali nije potrebno mijenjati originalni tekst da bi se ovako prevelo. Može biti da i ovdje ima nekih smetnji pa se zato kola upućuju na sjever iako su određena na zapad.
7. Hebrejska riječ ˝anusin˝ znači ˝jaki˝ ili hrabri. Možda se ovaj dodatak odnosi na sve raznobojne konje a ne samo na ove riđe konje. Izgleda da su ovi konji bili nestrpljivi i voljni da što prije idu, što simbolozira brzinu kojom nebo uklanja nesigurnosti i strah.
8. ˝Smirili su moj duh.˝ Hebrejska riječ ˝ruah˝ (duh) se ovdje može da upotrijebi u smilu ˝riješenost˝ ili ˝volja˝ a odnosi se na ostvarenje Božje volje u Perziji, da se osigura naredba koja će biti u korist Hebreja.

C. DOLAZAK I RAD ISUSA KRISTA 6.9-15

I došla mi je riječ Gospoda, ovako:
˝Uzmi od zarobljenika, od Heldaja, i Tobija i Jeduje, i idi istog dana, uđi u kuću Jošue, sina Sofonije, kamo su došli iz Babilona,
uzmi tada srebra i zlata i načini krunu. I stavi je na glavu Jošue, sina Jozedekova, vrhovnog svećenika.
I reci mu i kaži: ´Ovako govori Gospod nad vojskama i kaže: Gle, čovjek, njegovo je ime Klica53; i on će klijati iz svog mjesta i sagraditi hram Gospoda.
Da, on će sagraditi hram Gospoda; i on će nositi slavu; sjedit će na svom prijestolju i vladati, i bit će svećenik na svom prijestolju; i savjet mira bit će između njih oba.
A krune će biti Helemu i Tobiji, Jedaji i Henu, sinu Sofonije, za spomen, u hramu Gospoda.
I oni koji su daleko, doći će i graditi hram Gospoda; i poznat ćete da me je Gospod nad vojskama poslao k vama. I ovo će se dogoditi, kad marljivo budete slušali glas Gospoda, vašeg Boga.´˝

9. U 6,9-15 se simbolički opisuje Mesijin rod. Obnova Božjeg naroda će se razviti do svog vrhunca tj. do dolaska Mesije i uspostavljanje vječnog kraljevstva.
10. ˝Uzmi od zarobljenika.˝ U svih osam viđenja (1,7-6,8), prorok Zaharija bio je samo kao promatrač. Možda su pouke koje su ovdje dane proroku, trebalo da se izvedu kao dio obreda uvođenja Jošue u prvosvećeničku službu za vrijeme kada služba u hramu bude ponovo uvedena.
Neki misle da su ova tri čovjeka predstavnici Hebreja koji su još bili u Babilonu i koji su došli sa darovima za hram zato kaže: ˝Uzmi od zarobljenika.˝ Umjesto ova tri imena LXX daje simboličko značenje ova tri imena: ˝vođe˝, ˝sposobni˝ i ˝koji razumiju˝.
˝Jošuu, sina Sofonije˝, neki misle da je to Sofonijin sin (2. Kra 25,18) i da je bio u ˝drugom˝ svećeničkom redu za vrijeme posljednjih godina u Judinom kraljevstvu. (Jer 21,1). Ali, kada se uzme u obzir da je osvajanje Jeruzalema bilo prije 70 godina, malo je vjerojatno da je Sofonija bio samo Jošuin otac koji se ovdje spominje. On bi morao biti veoma star.
11. ˝I stavi je na glavu Jošue.˝ Ovdje prvosvećenik Jošua predstavlja Mesiju kao što je u 3,1-4 predstavljao narod.
12. Riječi: ˝I reci mu i kaži˝ odnose se na Isusa
˝Gle, čovjek, njegovo je ime Klica.˝ (izdanak, mladica) Hebrejska riječ ˝semak˝ jasno označava Mesiju što tvrde i Hebreji. Od glagola ˝samak˝ (klijati, izbiti) izvedena je riječ ˝semak˝ koja se prevodi kao ˝izdanak˝ ili ˝mladica˝.
˝I sagraditi hram Gospoda.˝ Zerubabel je sazidao hram od materijala (Ez 6,14.15), ali prorok Zaharija ovdje piše ne zidanje materijalnog nego duhovnog hrama (Zah 6,15; 1. Kor. 3,16.17; Ef 2,19-22; 1. Pet 2,3-5 GC 416).
13. Mesija će sazidati duhovni hram i tako će ˝se proslaviti.˝ Duh proroštva kaže: ˝Kristu pripada slava za spasenje pale rase.˝ (GC 416)
˝I bit će svećenik.˝ Kao što je Melkizedek bio i svećenik i kralj i Krist će biti svećenik i treba da sjedne ˝na prijestolje njegovog oca Davida˝. Poslije svog prvog dolaska na zemlju Krist je trebao da bude prvosvećenik u nebeskom svetištu (Heb 2,17), da očisti grijehe svog naroda i promijeni njihov karakter, a za vrijeme svog drugog dolaska on dolazi da vlada kao kralj (Mt 25,31).
˝I savjet mira bit će između njih oba.˝ Ovim riječima se opisuje suglasnost ili sklad između Oca i Sina po pitanju spasenja čovjeka. (8T 269; GC 416,417)
14. Ovi vijenci ili bolje krune treba da se čuvaju u hramu kao dar posvećenja. Tako će one uvijek podsjećati na dolazak Mesije.
15. ˝I oni koji su daleko.˝ Ovdje se misli na mnogobošce koji su se priključili mesijanskom kraljevstvu (Iza. 57,13). Pošto je Bog doživio potpuni neuspjeh sa Izraelom on je odlučio da svoj plan ostvari preko kršćanske crkve. (Ef 2,19-22; 1. Pet 2,3-5 AA595)
˝Kad marljivo budete slušali glas Gospoda.˝ Hebreji su trebali da budu jezgro Božjeg duhovnog doma. Ali, oni nisu bili ispunili te uvjete. I pored toga, Božja namjera je još uvijek tu i ona će se ostvariti u svakom narodu koji izgrađuje Božji duhovni dom.

II PRIJEKOR ZBOG GRIJEHA I POZIV NA PRAVDU
Zah (7,1-8,23)

A. RASKRINKAVANJE LICEMJERNOG POSTA
(7,1-14)

Izaslanstvo iz Betela. 7,1-3

U četvrtoj godini kralja Darija, došla je riječ Gospoda Zahariji, četvrtog dana devetog mjeseca, u mjesecu Kizlevu.
kad je Betel54 poslao Šarezera i Regem-Meleha i njegove ljude da mole Gospoda,
i kažu svećenicima doma Gospoda nad vojskama i prorocima: ˝Trebam li plakati u petom mjesecu i suzdržavati se55 kao što sam činio tako već mnogo godina?˝

1. U 7,1-3 riječ je o izaslanstvu iz Betela koja ima zadatak da upita da li će se još uvijek održati post ustanovljen kao uspomena na propast Jeruzalema.
Ovo se dogodilo dvije godine poslije prvog Zaharijinog viđenja (1,1.7), 6. decembra 518 pr. Krista. Pošto je hram bio završen, prema Ezra 6,15, dvije godine kasnije, znači da je rad na zidanju dobro napredovao. Svećenici su već tada bili u Gospodnjem domu (st. 3). Pitanje koje se postavljalo bilo je da li treba još uvijek da se posti kao ranije pod teškim uvjetima, iako je zidanje napredovalo.
2. Hebrejski ˝Bet-el˝ (Božji dom) obično se prevodi sa Betel. U ovom stihu doslovno stoji: ˝I Betel posla˝, što u stvari hoće da kaže da su iz Betela poslani izaslanici.
Sarasar je babilonsko ime a odgovara akadskom Sar-usur. Sin i ubica kralja Sanheriba se tako zvao (2. Kra 19,37). Ovo ime nam potvrđuje da je ovaj izaslanik bio rođen u Babilonu za vrijeme ropstva. Izaslanici su sa svojim ljudima došli da mole za Božju naklonost.
3. Svećenici su trebali da budu tumači Tore (Usp. Hag 2,11). Ovdje se svakako odnosi na proroke Hagaja i Zahariju a možda i na druge.
˝Trebam li plakati.˝ Ovdje se misli na tužno sjećanje kao uspomene na Nebukadnezarovo uništenje Jeruzalema, petoga mjeseca 586. god. pr. Krista i na post toga dana (2. Kra 25,8.9; Jer 52,12-14)

2. Bog osuđuje neiskreni post. 7,4-7.

I došla mi je riječ Gospoda nad vojskama ovako:
˝Reci svemu naroda zemlje i svećenicima i kaži: ´Kad ste postili u petom i sedmom mjesecu i to već sedamdeset godina, da li ste postili meni?
I kad jedete, i pijete, niste li vi, koji jedete, i vi, koji pijete?
Ne poznajete li vi riječi koje vam je doviknuo Gospod preko prijašnjih proroka, dok je Jeruzalem bio nastanjen i u miru, i njegovi gradovi okolo i dok su bili nastanjeni jug i ravnica?˝

4.5. odgovara na različite načine. Ovaj prvi odgovor se odnosi na cio narod a ne samo na Betel.
Po predaji ovaj post se održavao kao uspomena na ubojstvo Gedalije (2. Kra 25,22-26).
˝Već sedamdeset godina.˝ Od 586. pr. Krista godine razorenja Jeruzalema (2. Kra 25,1-4) do ovog vremena koje se ovdje opisuje (7,1) prošlo je približno 70 godina. Ako se računa od kraja do kraja godine onda ovih 70 godina počinje 587/586. a završavaju se 518/517.
˝Da li ste postili meni? Postove određuju sami ljudi i oni nisu predmet neke Božje zapovijedi. Ovaj post nije bio posljedica pravog pokajanja zbog grijeha, koji je donio gradu i zemlji propast. Sve su to oni učinili neovisno od Boga.
6.7. LXX prevodi st. 7 ovako: ˝Nisu li to riječi?˝ Sve to je već objavljeno preko pređašnjih proroka. Oni su opominjali da se ne pouzdaju samo u držanje spoljnjih obreda (1. Sam 15,22; Izr 21,3)
Kada se usporede nekadašnje blagostanje i mir i njihovo sadašnje stanje, može se lako primijetiti što su sve izgubili svojom neposlušnošću.
˝Nastanjeni jug.˝ je Negev (Još 15,19) a ˝Ravnica˝ je Eštaol (Još 15,33). Ove dvije pokrajine sačinjavaju dvije od tri pokrajine Judeje; treća je ˝Gora˝ (Suc 1,9) a to je kraj Jeruzalema.
3. Prava vjera. 7,8-10.

I riječ Gospoda došla je Zahariji ovako:
˝Tako govori Gospod nad vojskama i kaže: ´Izvršujte istinit sud i pokazujte dobrotu i milosrđe jedan drugome;
i ne tlačite udovicu i sirotu stranca i bijednog; i ne smišljajte zlo svom bratu u svojim srcima.´

8.9. ˝Izvršujte istinit sud.˝ Prorok Zaharija ovdje nabraja razne oblike pravednosti, što se često napominje u Bibliji (Izl. 22,22-24; Pz 10,18.19; Jer. 7,5.6; Iza 58,5-7).

4. Svjesna pobuna i posljedice. 7,11-14

Ali su odbili da poslušaju i prkosno su okrenuli leđa i zatisnuli uši da čuju.
I načinili su svoje srce kao dijamant, da ne čuju zakon, ni riječi koje je Gospod nad vojskama slao putem prijašnjih proroka; zato je došao veliki gnjev sa strane Gospoda nad vojskama.
Kad je on zvao, oni nisu poslušali, tako su oni zvali, a ja nisam poslušao, govori Gospod nad vojskama,
zato sam ih razbacao s vihorom među narode, koje nisu poznali, i zemlja je bila iza njih opustošena, tako da nitko kroz nju ne prolazi; i učinili su poželjnu zemlju pustinjom.˝

11.12. Kao što se vol izmiče kad mu se jaram stavlja na vrat tako su i Judejci okrenuli leđa da ne slušaju Božju volju. Oni su bili ravnodušni prema Božjoj volji. Zato su skrivali uši svoje da ne čuju.
˝I načinili su svoje srce kao dijamant.˝ Hebrejska riječ ˝šamir˝ označava vrlo tvrd kamen, dijamant (Jer 3,9). U tvrd kamen ne može ništa da se utisne. I najozbiljniji poziv ne dobija odgovor. Ništa ne može da prođe u srce. Oni nisu primali nikakve pouke (hebrejski ˝tora˝ znači ˝pouka˝, Izr 3,1).
13. ˝Kad je on zvao.˝ To je Jahve. Kazna je mogla da se izbjegne ali narod nije prihvatio savjete i opomene. Neposlušnost i otpad je bio uzrok babilonskog ropstva. Zemlja je opustjela kad je roblje odvedeno u ropstvo. ˝Krasna zemlja˝ je pretvorena u pustoš.

B. OBNOVA NA TEMELJU POSLUŠNOSTI
(8,1-23)

I došla mi je riječ Gospoda nad vojskama ovako: ˝Ovako govori Gospod nad vojskama:
Revnujem za Sion velikom revnosti i velikom jarosti revnujem za njega.´
Tako govori Gospod: ´Vraćam se na Sion i želim prebivati usred Jeruzalema; i Jeruzalem će se nazvati ´grad istine´ i gora Gospoda nad vojskama ´sveta gora.´
Ovako govori Gospod nad vojskama: ´Još će sjediti starci i starice po ulicama Jeruzalema, i svaki sa svojim štapom u ruci od množine dana.
A ulice će biti pune dječaka i djevojčica, koji se igraju na ulici.´
Tako govori Gospod nad vojskama: ´Ako je čudesno u očima ostatka ovog naroda u onim danima, neće li također biti i u mojim očima,´ govori Gospod nad vojskama
Tako govori Gospod nad vojskama: ´Gle, spasit ću svoj narod iz zemlje istoka i iz zemlje zapada sunca;
i odvest ću ih ovamo i prebivat će usred Jeruzalema; i bit će moj narod, i ja ću biti njihov Bog u istini i pravdi.´˝

1.2. Zah. 8,1-8 opisuje Božje obećanje da će biti sa svojim obnovljenim i nastanjenim Jeruzalemom.
Rečenica ˝Tako govori Gospod nad vojskama˝ ponavlja se deset puta u ovom poglavlju. Ovim ponavljanjem se potvrđuje sigurnost Božjeg obećanja.
3. ˝Vraćam se na Sion.˝ Pošto je obnova grada i hrama napredovala, to pokazuje da se Gospod vratio u svoj narod. Sve što je do sada bilo učinjeno bilo je samo početak onoga što Bog namjerava da učini Jeruzalemu.
Hebrejska riječ ˝emat˝ znači čvrstina, vjernost (istina): Zato RSV prevodi sa ˝vjerni grad˝; LXX prevodi: ˝istiniti grad˝. ˝Gora Gospoda nad vojskama˝ je sinonim za Jeruzalem.
4. Zah 8,4-15 opisuje Jeruzalem kakav je mogao da bude u prošlosti. Božja je namjera bila da Jeruzalem ima slavnu budućnost poslije obnove. Da su Judejci htjeli da rade u suglasnosti sa Božjim ciljevima, oni bi doživjeli veliki napredak i duhovnu snagu. Ali, pošto su ova obećanja bila uvjetovana poslušnošću, Izrael nije uspio da postigne Božje uvjete. Dugi život bio bi nagrada za poslušnost. Prerana smrt se smatrala kaznom za grijeh
5. Znak rasta stanovništva su dječaci i djevojčice. Oni su garant obnove Jeruzalema.
6. ˝Ako je čudesno.˝ Hebrejska riječ ˝pala˝ prevodi se sa ˝vrlo teško˝ (Post 16,14; Pz 17,8). Ovdje se ova riječ može da razumije kao prijekor zbog nedostatka vjere. Ako Izraelu nedostaje potrebna vjera, za ono što Bog namjerava da učini, to će onda biti ˝vrlo teško˝ za Njega. S druge strane ova se riječ prevodi i sa drukčije, važno ili interesantno. Ovdje se prevodi sa ˝čudesno˝.
7. ˝Gle, spasit ću svoj narod.˝ Bog će izbaviti svoj rasijani narod i dovesti ih u njihovu zemlju. On će živjeti u miru i sigurnosti, i ˝bit će moj narod˝.
˝Iz zemlje istoka i iz zemlje zapada.˝ Ova dva pravca simboliziraju cjelinu.
8. Riječi ˝bit će moj narod˝ znači da će zavjet biti obnovljen. (Jer31, 33)

Ovak govori Gospod nad vojskama: ˝Učvrstite svoje ruke, vi koji čujete ove riječi danas iz usta proroka, koje su bile u dan kad je bio položen temelj doma Gospoda, da se gradi hram Gospoda?
Jer prije ovih dana nije bilo plaće za čovjeka, ni plaće za stoku; i nije bilo mira onome koji je ulazio ni onome koji je izlazio od tlačitelja, i pustio sam sve ljude jedne protiv drugih.
Ali sada neću biti ostatku ovog naroda kao u prijašnjim danima, govori Gospod nad vojskama,
nego sjetva mira, loza će roditi, i zemlja će dati svoj urod, i nebo će dati svoju rosu; i ostatku ovog naroda, sve to ću dati u nasljedstvo.
Kao što ste vi, dome Judin i dome Izraela, bili kletva među narodima, tako ću vas izbaviti, da budete blagoslov. Ne bojte se, ojačajte svoje ruke!

9. Bog preko proroka hrabri narod.
˝Koje su bile u dan.˝ Ovdje se uspoređuje tadašnje vrijeme sa vremenom ˝prijašnjih proroka˝ (7.7). Proroci na koje se ovdje odnosi, Hagaj i Zaharija, trebali su da završe zidanje, koje je ranije otpočeto postavljanjem temelja za zidanje hrama i obnove (Ez 6,14).
10. ˝Jer prije ovih dana.˝ Ovdje je riječ o vremenu kad se nije radilo (Ez 4), poslije udaranja temelja hramu, po povratku iz ropstva. Tada nije bilo nikakve nagrade ni plaće zato što zemlja nije donosila svoj rod i otuda je nastalo veliko siromaštvo u narodu. (Hag 1,11; 2,17).
Mira nije bilo u to vrijeme zbog protivljenja neprijateljskih naroda da se hram obnovi. (Ez 4,4)
Riječi ˝I pustio sam sve ljude jedne protiv drugih.˝ označava rasprave među povratnicima zbog protivljenja okolnih naroda.
11. ˝Ali sada neću biti ostatku ovog naroda kao u prijašnjim danima.˝ Zbog njihove sadašnje predanosti za obnovu, Božji stav se sada mijenja prema ˝ostatku˝ (Hag 3,18.19). Riječi ˝kao u prijašnjim danima˝ odnose se na vrijeme kad se nije radilo. (st. 10)
12. Usjevi će napredovati i sjetva biti bogata. Plodove zemlje Bog će sačuvati od neprijatelja. (Lz 26,16).
13. To što se ovdje spominje dom Judin i dom Izraelov jasno pokazuje da se obnova odnosi na svih dvanaest plemena (Jer 50,17-20.33.34). Jasno je da su se neki od svih dvanaest plemena vratili.

Jer ovako govori Gospod nad vojskama: ´Kao što sam vam namjeravao činiti zlo, kad su me ljutili vaši očevi,´ govori Gospod nad vojskama, ´i nisam se pokajao radi toga´,
tako isto mislio sam opet, u ove dane činiti dobro Jeruzalemu i domu Jude. Ne bojte se!´
Ovo je što trebate činiti: ´Govoriti istinu jedan drugome; sudite istinito, i izričite pravicu mira na svojim vratima;
Ne smišljajte zlo jedan drugome u svojim srcima i ne trpite lažnu zakletvu; jer sve to ja mrzim,´˝ govori Gospod.

14.15. ˝I nisam se pokajao.˝ To isto se spominje u 7,13. Ranije je Bog namjeravao da im učini zlo zbog toga što su svjesno griješili. Ali sada On želi da im učini dobro (Jer 31,28) zato što su poslušni.
Ovdje, prorok Zaharija uspoređuje prošlost sa budućnošću. Zato Izrael ne treba da se boji.
16.17. Ali ovo veliko obećanje je vezano uz uvjet. To je poslušnost. U st. 16 i 17 naglašavaju se moralne vrline kao uvjet blagoslova. (Mih 6,8).

I došla mi je riječ Gospoda nad vojskama ovako:
˝Tako govori Gospod nad vojskama: ´Post četvrtog, i post petog, i post sedmog, i post desetog dana mjeseca postat će užitak domu Jude i radost i veseli praznici. Ali ljubite istinu i mir.´
Tako govori Gospod nad vojskama: ´Još će se događati da će narodi i stanovnici mnogih gradova dolaziti;
i govoriti stanovnici jedan drugome: Hajde da molimo Gospoda i tražimo Gospoda nad vojskama!
I ja ću ići! I mnogi narodi, i silne nacije doći će da traže Gospoda nad vojskama u Jeruzalem i da mole Gospoda.´
Ovako govori Gospod nad vojskama: ´U onim će danima deset ljudi različitih jezika naroda uhvatiti jednog Židova za skut i reći: Hoćemo ići s vama, jer smo čuki da je Bog s vama.´˝

18.19. Sam Bog objavljuje preko proroka da će se dani posta kao uspomena na nevolju u prošlosti postati prilika za radost i veselje. Postovi ˝četvrtog˝ i ˝petog˝ mjeseca u kome su se Judejci sjećali babilonskog ropstva i razorenja Jeruzalema (2. Kra 25,1-9; Jer 52,12-16) kao i ˝sedmoga˝ mjeseca kao uspomena na ubojstvo Gedalije i bjekstvo u Egipat (2. Kra 25,22-26; Jer 41,1.2) a post ˝desetog˝ mjeseca je bio na dan kad je Nebukadnezar počeo da opsjeda Jeruzalem (2. Kra 25,1.2; Jer. 52,4).
20. Blagostanje u Judeji treba da bude dokaz svim narodima o blagoslovima koji proizilaze iz ozbiljnog i vjernog služenja Gospodu. Posljedice ovoga će biti da će mnogi iz tih naroda odlučiti se da služe Gospodu.
21.22. Prorok Izaija opisuje ovaj pokret u 2,2-4: Ljudi će jedan drigome govoriti: ˝Hajdemo da se molimo Gospodu i da tražimo Gospoda.˝
Veliki blagoslovi će da počivaju nad Božjim narodom nakon povratka iz ropstva, ako se ispune uvjeti. Cijeli svijet bi bio spreman za prvi Kristov dolazak.
23. ˝Uhvatiti jednog Židova.˝ Ovo je slika kojom se prikazuje veliki misionski pokret. Ovih deset ljudi ˝različitih jezika˝ predstavljaju sveopći pokret.
Žalosno je da su Izraelci promašili svoju divnu priliku da spasenje i duhovni život donesu mnogim ljudima (PK 705).
Ali ovo je pouka od ˝Božjeg Izraela˝ Novog zavjeta (Gal 6,16). Bog hoće da svoju namjeru sada ostvari preko svoje crkve na zemlji. Vjernici njegove crkve treba sada da prošire njegovu svjetlost istine po cijelom svijetu. Božja crkva zato i postoji da bude blagoslov za svijet.

III UNIŠTENJE NEPRIJATELJA I OSLOBOĐENJE IZRAELA
(9,1-14,21)

A. PRVO BREME
(9,1-11,17)

Breme riječi Gospoda u zemlji Hadrak; i spustio se na Damask, (jer Gospod ima oko na ljudima i na svim plemenima Izraela)
i na Hamatu također, koji graniči s njim; na Tiru i Sidonu, jer su vrlo mudri.
Jer Tir je sebi sagradio čvrstu kulu i nakupio srebra kao prašine, i zlata, kao blata na ulici.
Evo, Gospod će ga izvlastiti i baciti njegovo bogatstvo u more; a njega samoga proždrijet će vatra.

1. Breme. Hebrejska riječ ˝masa˝ označava proročko izražavanje, proricanje. (usp. Iza 13,1. Hadrak je svakako Hatarika, pokrajina u Siriji koja se graniči sa Hamatom. Ova pokrajina se spominje na asirskim natpisima.
˝I spustio se na Damask.˝ Damask je mjesto gdje će da spusti ovo ˝breme˝. Ova vijest je prijetnja ivome gradu.
2.4. Hamat je grad oko 200 km sjeverno od Damaska. Prorokovo proročanstvo o Tiru i Sidonu je paralela o Ezekielovom detaljnom opisivanju u Ezk 26-28.

Askalon će to vidjeti i uplašiti se; isto tako i Gaza, i uzdrhtati, će i Ekron, jer ga je iznevjerilo njegovo očekivanje. Osim toga, iz Gaze, poginut će kralj, i Askalon se neće naseliti.
U Asdodu će prebivati stranac, i poništit će ponos Filisteja;
I uklonit će njihovu krv iz njihovih usta, i njihove gadosti između njihovih zuba. Tada će također i oni postati ostatak našem Bogu, i biti kao poglavar u Judi, i Ekron, kao Jebuzit.
Postavit će se kao tabor između svog doma, radi moje vojske, i onih koji prolaze i vraćaju se; i nikakav tlačitelj neće ih više zlostavljati, jer sam vidio sada svojim očima.

5. Pad velikog grada Tira donijet će zabunu i strah susjednim gradovima. Ovdje se nabraja koji su to gradovi.
6. U Pz 23,2 nalazi se ova riječ koja označava ˝kopile˝, tj. vanbračno dijete. Ali neki prevode ovu riječ sa ˝tuđim˝. Sam Bog će kazniti ponosite Filistejce.
7. Ovo se odnosi na mnogobožački običaj da piju krv žrtava ili jedenje žrtve sa krvi. Hebrejima je bilo stroga zabranjeno da jedu krv (Lz 17,10.12). Ovo se odnosi i na gadove (usp. Iza 66,3.17). Ali ostatak od ovih mnogobožaca će napustiti ove idolske običaje i priključiti se Izraelu.
˝I biti kao poglavar u Judi.˝ Hebrejska riječ ˝Aluf˝, ako se promijeni samoglasnik, može da se prevede sa tisuću, obitelji ili pleme. (v. Br 1,16; 10,4; 1. Sam 10,19). Oni koji se priključe Gospodu bit će kao neko iiz obitelji ili plemena u Judeji.
˝I Ekron, kao Jebuzit.˝ Jebuziti su bili starosjedioci utvrđenog grada Siona. Ovo pleme nije bilo potpuno uništeno, nego je služilo kao roblje (1. Kra 9,20.21). Nije jasno što prorok hoće sa ovom usporedbom. Izgleda da on ovdje proriče nestanak ili asimilaciju Filistejaca u Hebrejsku državu.
8. ˝Postavit će se kao tabor između svog doma.˝ Ovo znači da će Bog braniti Izrael od njegovih neprijatelja. Riječi ˝i onih koji prolaze i vraćaju se˝ odnose se na upade neprijatelja ili neprijateljske napade na raznim mjestima.
˝Jer sam vidio sada svojim očima.˝ Bog sada vidi okolnosti, potrebe i namjere svoga naroda i On hoće da mu pomogne. (usp. Izl 3,7.9)

2. Moćni i pravedni kralj nad ujedinjenim Izraelom. 9,9-17.

Raduj se mnogo, kćeri Siona; kliči, od radosti kćeri Jeruzalema: ˝Evo dolazi tvoj kralj: pravedan je i obdaren spasenjem, ponizan je, i jaše na magarcu, i to na magaretu, mladetu magarice!˝
Istrijebit ću kola iz Efraima i konje iz Jeruzalema, i istrijebiti ratni luk. I On će objaviti mir narodima, i Njegova će vlast biti od mora do mora i od rijeke56 do krajeva zemlje.
A što se tiče tebe, zbog krvi tvog zavjeta, oslobodio sam svoje sužnje iz bezvodne jame.
Vratite se u tvrđavu, vi zatvorenici nade57! Već vam danas objavljujem da ću vam nadoknaditi dvostruko58

9. ˝Raduj se mnogo.˝ Sion se poziva da se raduje, zato će da se ostvari obećanje o spasenju, dolaskom njegovog kralja, Mesije.
˝Evo dolazi tvoj kralj: pravedan je i obdaren spasenjem.˝ Hebrejska riječ ˝sadik˝ nalazi se oko 200 puta u Starom zavjetu i obično se prevodi sa pravedan. Ova riječ se odnosi na Mesiju. Prorok Jeremija kaže: ˝Kad ću podignuti Davidovu pravednu Mladicu˝ koja treba da se nazove ˝Gospod pravda naša˝ (na hebrejskom ˝sedek˝, od korijena riječi ˝sadik˝ Jer 23,5.6). Moralna pravda je glavna osobina Mesije. Krist je kao čovjek obrazovao pravi karakter, koji on želi da dadne svima koji ga vjerom prihvate. ˝Sva naša pravda je kao nečista haljina˝ (Iza 64,6), ali i Krist je postao za nas mudrost od Boga, i pravda, i svetost i otkupljenje. (1. Kor 1,30).
˝Spašava˝. Hebrejska riječ ˝jaša˝ znači spasiti. Riječ ˝ješa˝ je korijen imena Isus (Mt. 1,1.21)
˝Ponizan˝ Ovo je osobina Mesije prema Mt 11,29; Fil 2,5-8.
Da se ovaj događaj ispunio potvrđuje apostol Matej. (Mt 21,1-11).
10. ˝Istrijebit ću kola iz Efraima.˝ Ovo je proricanje o konačnom ukidanju bojnih kola. Efraim i Jeruzalem sa deset plemena sjevernog kraljevstva (Izrael) i dva plemena južnog kraljevstva (Jude). Izrael i Juda predstavljaju cijeli izraelski narod.
Ovdje se daje obećanje, da će se uništiti svi neprijatelji izraelskog naroda, a on će da objavi mir narodima. Tada će da nastane opća vlast Mesijanskog kraljevstva.
11. ˝Zbog krvi tvog zavjeta.˝ Bog se sada obraća svom narodu sa kojim je učinio zavjet. Ovdje je riječ o zavjetu u širem smislu koji je Bog već učinio u raju (Post 3,15), a koji je obnovljen sa Abrahamom (Post 22,18) Ovaj zavjet je poznat kao novi zavjet. (Heb 8,8-12)
˝Oslobodio sam svoje sužnje iz bezvodne jame.˝ Ove se riječi odnose na Izraelce koji se još uvijek nalaze zarobljeni u stranim zemljama.
12. ˝Vratite se u tvrđavu.˝ Ovo je Božji poziv preko proroka Zaharije svim zarobljenicima unaokolo da se vrate. Jeruzalem je tvrdi grad koji brani sam Gospod. Jeruzalem je i sombol Božjeg spasenja. Ali, Bog ih uvjerava da ima nade za oslobođenje, samo ako paze na njegov glas i i budu mu poslušni.

Jer ću napeti Judu kao svoj luk, Efraimom ću naoružati svoj luk. I podignut ću tvoje sinove, o Sione, protiv tvojih sinova, o Grčka, i učinit ću te kao mač ratnika.
Tada će se Gosopod pojaviti nad njima, i njegova strijela letjet će kao munja, i Gospod Bog, zatrubit će u trubu i doći u vihorima juga.
Branit će ih Gospod nad vojskama. I oni će progutati i pogaziti kamenje praćke59; i pit će i stvarati graju kao od vina; i bit će puni kao žrtvena zdjela, kao rogovi oltara.
I Gospod, njihov Bog, spasit će ih u taj dan, kao stado svog naroda; jer su oni kao drago kamenje u kruni, koje blista u Njegovoj zemlji.
Jer kako velika je njegova ljupkost i ljepota! Mladići će rasti od žita i djevojke od mošta.

13. Bog kao ratnik koji je spreman da ratuje upotrebljava Judu kao svoj luk a Efraima (Izraela) kao svoju strijelu.
Grčka je simbol zemalja u koje su Hebreji otjerani. (Jl 3,6).
14.15. U ovom se stihu pjesnički opisuje Božja intervencija kao u Ps 18,14.
U st. 15 se nastavlja ovo pjesničko opisivanje. Slika je sve jača. Klanje neprijatelja se uspoređuje sa žrtvovanjem i izvršitelji se prikazuju kao pijani od krvi žrtava.
16. Ova slika se okreće. Oni koji su sada bili gaženi i tlačeni blistat će sada kao drago kamenje na kruni.
17. Ovdje se hvali Osloboditelj, Gospod. Velika je Njegova dobrota. Žita i vina bit će u izobilju kad Bog obnovi i povrati svoj narod u obećanu zemlju. Sinovi i Njegove kćeri će da rastu i napreduju.

3. Bog je izvor pobjede a ne idoli. 10,1-7.

Tražite od Gospoda, kiše u vrijeme proljetne kiše – jer Gospod stvara kišne oblake; i On će vam dati pljuskove kiše. Povrća, na polju svakog pojedinca.
Jer terafim govori o bezakonju, i vrači vide lažna viđenja, i proriču lažne snove; zaludno tješe. Zato narod luta kao ovce, ožalošćeni što nemaju pastira.
Raspalio se moj gnjev protiv pastira, i kaznit ću jarce; jer Gospod nad vojskama, pohodio je svoje stado, dom Jude, i učinit ću od njih svog slavnog konja u boju.
Iz njega60 će se pojaviti ugaoni kamen, iz njega klin, iz njega ratni luk, iz njega svaki vladar, svi, od njih zajedno.
I bit će kao junaci koji gaze naeprijatelja u blatu po ulicama u borbi; i borit će se, jer će Gospod biti s njima; a jahači na konjima osramotit će se.
˝I ojačat ću dom Jude, i spasiti dom Josipa, i vratiti ih, jer sam im se smilovao; i bit će kao da ih nisam odbacio, jer sam ja Gospod njihov Bog, i odgovorit ću im.
I Efraim će biti kao junak, i njihovo srce radovat će se kao od vina; i njihova djeca vidjet će to i vrlo se radovati, njihovo srce veselit će se u Jahvi.

1. Prorok Zaharija poučava narod, da ako žele da prime obećane blagoslove, mora da ih traže od Gospoda, a ne od idola (v. st. 2). On hrabri narod da ima povjerenje u Boga i traže od njega materijalne i duhovne blagoslove.
˝Proljetna kiša.˝ Ona dolazi u proljeće na završetku kišnog vremena. Kasna kiša je bila potrebna prije žetve (Pz 11,14). Sa ranom kišom je započinjalo kišno vrijeme da bi pomogla posijanom sjemenu da raste. Obilna ˝proljetna kiša˝ i ˝rana kiša˝ je bio znak Božjeg staranja i naklonosti. To je bio materijalni i duhovni blagoslov. (Iza 30,23; Jer 5,24; Jl 2,23)
˝Gospod stvara kišne oblake.˝ Hebrejska riječ ˝karizim˝ znači oblake sa munjiom, koji donose kišu Ova slika ˝kasne kiše˝ upotrijebljena je da opiše naročito izlivanje Svetoga Duha u posljednjim danima.(Jl 2,23)
Duh proroštva kaže da je sada vrijeme ˝kasne kiše˝, kad treba da se ozbiljno molimo da se ostvari ovo obećanje, da bi se crkva pripremila za Kristov dolazak. (AA 55, TM 506)
2. Terafimi su bili domaći bogovi obično u obliku malih figura u vidu čovjeka (Post 31,19). Vrači su bili oni koji su otkrivali volju bogova. (Jer 29,8)
˝Zato narod luta kao ovce.˝ Povjerenje Izraelaca u ove varalice imalo je za posljedicu da su bili odvedeni u ropstvo.
˝Ožalošćeni što nemaju pastira.˝ Ovo se odnosi na kralja koga oni nisu dugo imali da ih vodi i zaštiti, jer su bili u ropstvu (v. Hoš 3,4)
3.˝Raspalio se moj gnjev protiv pastira.˝ Ovi pastiri su ostale vođe u Judi, knezovi, svećenici i lažni proroci, koje Bog uglavnom smatra odgovornim za sve nevolje koje su došle na narod u pogledu odvođenja u ropstvo.
U 11,15.17 se opisuje kako su ovi pastirinapustili stado a ovdje se prikazuje kako se narod rasijao što nema pastira da ih vode pravim putem.
˝I kaznit ću jarce.˝ Hebrejska riječ ˝studim˝ je množina riječi jarac. Ovo je metafora koja se odnosi na vođe naroda kao na pr. Iza 14,9.
Bog obilazi svoje stado i on želi da je njegov narod dovoljno jak da pobijedi svoje neprijatelje.
4. Pomoću ovih raznih predmeta opisuje se Judina čvrstina i sigurnost. Hebreji vide u ovom stihu mesijansko proricanje ˝kao konj okićen za boj˝ je lijepa slika crkve koja pobjeđuje.
5. Božje prisustvo osigurava izabranom narodu potpunu pobjedu nad neprijateljem. Ovo obećanje pobjede bilo je uvjetovano poslušnošću. Ono se nikad nije ostvarilo zbog njihovog stalnog odbijanja da se ostvare Božje namjere.
6. Judin dom je južno kraljevstvo, a deset plemena sačinjavaju Sjeverno kraljevstvo ili Izrael. Ovo posljednje naziva se još i Efraimovo. Zato što je ovo pleme bilo najmnogobrojnije od deset plemena. Efraim je bio Josipov sin i zato se ovdje naziva i ˝Josipov dom˝.
˝I bit će kao da ih nisam odbacio.˝ Povratnicima iz ropstva Bog obećava obnovu i slobodu. Ako oni surađuju sa Božjim namjerama, oni će uskoro da dožive takav napredak kao da nikad nisu griješili.
Ovako može da bude sa svakim grešnikom. Iako je netko mnogo griješio on može da dobije oprost i slobodu. Kada vjerom prihvati Kristovu pravdu, Isus ga prima i predstavlja ocu kao onog koji nije nikada griješio.
7. ˝I Efraim će biti kao junak˝, tj oni iz Sjevernog kraljevstva. Zbog svojih velikh grijeha deset plemena nije dano obećanje potpune obnove njihove ranije moći u Palestini (PK 298), Ali i oni od kojih se priključe Gospodu, očekuje velika i divna obećanja kada se sjedine sa ostatkom Jude.

4. Prikupljanje Božjeg naroda sa svih krajeva svijeta. 10,8-12.

Zazviždat ću im i skupiti ih, jer sam ih izbavio; i bit će tako brojni, kao što su bili prije.
Kad ih rasijem među narode, sjetit će me se u dalekim zemljama; i oni će živjeti i vratiti se sa svojom djecom.
I dovest ću ih natrag iz zemlje Egipta i skupit ću ih iz Asirije i dovesti ih u zemlju Gileada i Libanona; i neće se naći dovoljno prostora za njih.
I On će prijeći kroz more straha, i udariti valove mora, tako da će se osušiti sve dubine Nila; i oboriti se ponos Asirije, i ukloniti se žezlo Egipta.
I ojačat ću ih u Jahvi, i iće će u Njegovo ime.˝ govori Gospod.

8.9. LXX prevodi riječi: ˝Zazviždat ću˝ prevodi ovako: ˝ Ja ću im učiniti znak.
˝Kad ih rasijem.˝ Hebrejska riječ ˝zara˝ često se upotrebljava u smislu rasijati kao ovdje. Početak ove rečenice najbolje je prevesti. ˝Ma da sam ih rasijao.˝ (RSV)
10. Prorok Jeremija piše u svojoj knjizi o onim Hebrejima koji su živjeli u Egiptu. (Jer 43,44)
U ovom stihu piše prorok Zaharija o Asiriji koja je tada bila pod perzijskom vlasti. (Ez 6,22)
Zemlje Gilead i Libanon su pokrajine na istoku i sjeveru od Izraelskog kraljevstva koje je bilo opustošeno. (2. Kra 15,29)
11. ˝I On će prijeći kroz more straha.˝ Ove se riječi odnose na prelazak kroz Crveno more. To je bilo čudo, ali Bog bi opet učinio čudo da bi oslobodio svoj narod.
˝Tako da će se osušiti sve dubine Nila.˝ Hebrejska riječ ˝jeor˝ često označava Nil (Izl 1,22; 2,3 itd). Ali se ova riječ upotrebljava i za druge rijeke. U dan 12,5-7 ona se upotrebljava za rijeku Tigris. Mnogi misle da se ovdje ova riječ odnosi na Eufrat koju su povratnici morali da pređu na putu za Jeruzalem. Mnogi opet ovdje misle da je ovdje riječ o Nilu.
Sve zemlje kojima su Izraelci robovali Bog će kazniti. (Iza 10,12.13; Jer 29-33)

5. Priča o velikom pastiru. 11,1-17.

Libanone, otvori svoja vrata, i neka vatra proguta tvoje cedre!
Plačite čempresi, jer je cedar pao, oni koji se uzdižu, poništeni su! Urličite hrastovi Bašana, jer je posječena nepristupačna šuma!
Glasan je jauk pastira, jer je poništena njihova slava; glasna rika mladih lavova, jer je poništen ponos Jordana!

Postoji velika razlika u mišljenju kako treba da se tumače simboli iz Zaharije 11. Jezik je potpuno slikovit a sam prorok ne daje objašnjenje za ovo poglavlje.
Postoje dva glavna mišljenja u pogledu tumačenja ovog poglavlja:
I. Ovdje je riječ o proricanju i kazne koja će pogoditi Hebreje zato što su odbili Božje vođstvo i Mesiju.
II. Ovo poglavlje je pregled prošlosti Izraela, pomoću parabole, da bi ih Bog opomenuo, koliko mogu da ih koštaju prijestupi Božje volje u buduće. Izgleda da je ovo drugo mišljenje tačnije.
1.2. Zah 11,1-3 se različito tumači.
˝I neka vatra proguta tvoje cedre!˝ Česta osvajanja su imala vrlo štetene posljedice za ove skupocjene šume. Ali ovdje izgleda da su cedar, čempresi i hrastovi metafora kojom se cilja na ugledne vođe naroda.
3. ˝Jer je poništena njihova slava.˝ Hebrejska riječ ˝gaon˝ označava gustinu koja se nalazila na obalama Jordana. Nekada su se tu zadržavali lavovi. (usp. Jer 12,5)

Tako kaže Gospod, moj Bog: ˝Pasi ovce namijenjene za klanje,
a kupci kolju ih nekažnjeno, a oni koji ih prodaju govore: ´Blagoslovljen neka je Gospod, jer sam se obogatio!´ Njihovi pastiri ne štede ih.
Jer neće više poštedjeti stanovnike zemlje, govori Gospod: evo, predajem ljude, svakog pojedinog u ruku njegovog bližnjeg i u ruku njegova kralja; i oni će pustošiti zemlju, i ja neću osloboditi iz njihove ruke.

4. ˝Pasi ovce namijenjene za klanje.˝ Bog naređuje proroku kao svom predstavniku da vodi i pase njegovo stado. Ako ih ne vodi one će biti zaklane.
5. ˝A kupci kolju ih nekažnjeno.˝ Zli pastiri (st. 3) koji su trgovali sa ovcama i hvalili se kako ih Bog blagosilja. Zaslijepljeni svojim željama i interesima ne smatraju sebe krivim zbog zlostavljanja stada.
6. Ovi ugnjetači će biti predani u ruke drugim narodima, koji će onda i njih tlačiti. Bog smatra odgovornim narodne vođe za njihovo zlo postupanje sa njihovom djecom. (Iza 10,5-7.12)

I pasao sam stado za klanje, vas bijedne u stadu; i uzeo sam dva štapa: jednog sam nazvao ljepota, a drugoga sveza, i pasao sam stado.
I pogubio sam tri pastira u jednom mjesecu. I moja duša je bila nezadovoljna njima, i njihova duša omrznula me je.
Tada sam rekao: ´Neću vas više pasti; koja mora umrijeti, neka umre; a koje ostanu, neka žderu meso jedna drugoj.´
I uzeo sam svoj štap ljepotu i slomio sam ga, da raskinem svoj zavjet, koji sam učinio sa svim narodima.
I slomio se onog dana; i tako su spoznali bijedni u stadu, koji su pazili na mene, da je to bila riječ Gospoda.
I rekao sam im: ´Ako je dobro u vašim očima, tada mi dajte moju plaću, ali ako ne, neka ostane, i odvagali su moju plaću:
trideset srebrenika.´ Tada mi reče Gospod: ´Baci lončaru, tu slavnu cijenu, kojom su me ocijenili!´ I uzeo sam trideset srebrenika i bacio ih u dom Gospoda, lončaru.
I slomio sam svoj drugi štap, svezu, da se prekine bratstvo između Jude i Izraela.˝

7. Hebrejska riječ ˝noam˝ znači prijateljstvo, ljubaznost. Ova riječ je u vezi sa riječju ˝n̓m˝ a znači milost u smislu ljupkosti. Ako lomljenje štapa predstavlja kršenje zavjeta (11,10) onda je štap simbol zavjeta.
Hebrejska riječ ˝kobelim˝ u vezi je sa ˝kebel˝ što znači uže, konopac. Prema 11,14 ovaj štap predstavlja bratstvo između Jude i Izraela.
Bog je učinio zavjet sa svojim narodom. Njegova je namjera da Izrael kao sveti i ujedinjeni narod bude blagoslov svijetu. Ova dva štapa somboliziraju Božju dobronamjernost u pogledu svog naroda.
8. ˝I pogubio sam tri pastira.˝ Ovo se ne može sigurno primijeniti ni na koju ličnost ili službu. U ovim riječima treba vidjeti namjeru opće pouke. Ova pouka je, da Bog spašava svoj narod od svakog neprijateljstva i nasilja vođa. Bog čini sve moguće da uspije njegov plan sa Izraelom. (Iza 5,4; Zah 10,3)
9. ´Neću vas više pasti.˝ Bog je donio ovu odluku kad se narod protivio da prihvati Njegovo vođstvo.
10. Ova simbolička radnja predstavlja raskid zavjeta.
11. Drski i nevjerni u narodu pitali su se da li će se ostvariti Božja prijetnja. (usp. Ezk 11,3). Ispunjenje prorečenog potvrdilo je istinitost Božjih riječi.
12. ˝Tada mi dajte moju plaću.˝ Prorok Zaharija kada govori Nadpastiru upućuje cijelom stadu (Izraelu) pitanje o plaći ovom pastiru. Ovo pitanje otkriva veliku nezahvalnost narodu. Prorok ovdje prepuštavisinu plaće Nadpastiru njihovom osjećanju pravde.
˝Trideset srebrenika.˝ Ovdje je riječ o siklima. Njihova vrijednost iznosila bi 500$. To je bila vrlo mala svota kojom su Izraelci procijenili koliko je Bog učinio za njih. To je u ono vrijeme bila cijena jednog roba. (Izl 21,32). Sikal je u Zaharijino vrijeme imao još manju vrijednost.
13. U ovom stihu se ne daje razlog zašto da se ova svota baci lončaru, kao ni razlog zašto se stavlja ovaj dar u ˝dom Gospoda˝. Promjena jednog slova u hebrejskom tekstu može da se prevede ˝riznica˝ umjesto ˝lončar˝ U sirijskom prijevodu stoji ˝blagajna.˝
Postoji primjedba da ispunjenje ovog proročanstva, kako ga apostol Matej iznosi u Mt 27,9 ne odgovara točno pojedinostima ove priče. Ali osnovna činjenica je ista: Mesija je plaćen 30 sikala srebra.
14. ˝I slomio sam svoj drugi štap.˝ Značenje ove simboličke radnje objašnjava se i 7. stihu. Cijepanje kraljevstva opisuje se u 1. Kra 11,26-37; 12,13-20.

I Gospod mi reče: ˝Uzmi opremu bezumnog pastira,
jer evo podignut ću još jednog pastira u zemlji; za izgubljene neće mariti, zalutale neće tražiti i ranjene neće liječiti; za zdrave neće se brinuti, i jest će meso ugojenih, i kidati njihove papke.
Teško nikakvom pastiru koji ostavlja stado! Neka mu mač pogodi ruku i njegovo desno oko! Neka mu se ruka osuši i desno oko sasvim ugasi.˝

15. Proroku Zahariji se naređuje da on prihvati dužnost i stavi na sebe ˝opremu˝ nerazumnog i nekorisnog pastira zato što je Božji narod odbacio dobrog pastira.
16. ˝Jest će meso ugojenih.˝ Ovo je slikovito, simboličko predstavljanje posljedica koje će doći na Izrael kad odbaci Božje vođstvo i izgubi Božju zaštitu i tako postane žrtva neprijateljskih naroda.
17. Hebrejska riječ ˝elil˝ znači nikakav, bez vrijednosti. Ova se riječ upotrebljava za idole. U ovom se stihu čini svečana opomena onima koji su vođe stada ako bi se pokazali nedostojni povjerenja koje im je dato.

B. DRUGO BREME
(12,1-14)

Pobjeda nad neprijateljskim narodima. (12,1-9)

Breme Gospoda Izraelu. Govori Gospod, koji je rasprostro nebesa i utemeljio zemlju i koji oblikuje duh čovjeka u njemu:
˝Evo, učinit ću Jeruzalem čašom omammljenja svim narodima okolo; i također Judu za opsade Jeruzalema.
I dogodit će se u onaj dan, da će Jeruzalem biti težak kamen svim narodima: svi koji će ga htjeti dignuti, izranit će sve. I svi narodi zemlje, skupit će se protiv njega.
U onaj dan, govori Gospod: ˝Udarit ću sve konje strahom i njihove jahače ludilom; a nad Judom, držat ću otvorene svoje oči, i sve konje naroda udarit ću sljepilom.´
I knezovi Jude govorit će u svojim srcima: ´Sila stanovnika Jeruzalema je u Gospodu nad vojskama, njihovom Bogu.´
U onaj dan, učinit ću knezove Jude kao užarenu žeravicu među svim drvima i kao baklju među snopovima; i proždirat će sve desno i lijevo sve narode. A Jeruzalem će stajati na svom mjestu.
A Gospod će najprije spasiti šatore Jude, da se ne podigne ponos doma Davidova i ponos stanovnika Jeruzalema nad Judom.
U onaj dan, zakrilit će Gospod stanovnike Jeruzalema; najumorniji među njima dan bit će u onaj dan kao David, i dom Davidov kao Bog, kao anđeo Jahvin nad njima.
I dogodit će se u onaj dan, da ću istrijebiti sve narode, koji dođu na Jeruzalem.

Zah. 12-14 iznosi drugo breme ili proročanstvo. (9,1). Ova proročka vijest se može nazvati: Pobjeda Božjeg plana. Jeruzalem će biti ponovno opsjednut ali Gospod će njegovim stanovnicima dati natprirodnu snagu da odbiju neprijatelja.
1.2. Sam Bog objavljuje da će Jeruzalem biti čaša ˝omamljenja˝ ili straha (usp. Jer 25,15-18) za sve okolne narode koji će napadati Jeuzalem.
3. Jeruzalem će biti ˝težak kamen˝ koji se ne može podignuti kamen koji je hrapav i oštrih ivica.
˝Svi koji će ga htjeti dignuti, izranit će sve.˝ Hebrejska riječ ˝izranit˝ se nalazi još jedino u Lz 21,5 gdje je riječ o rezanju i sječenju tijela, što je Izraelcima bilo zabranjeno. Ovo je opisni način kojim želi da se kaže da će Bog zaštiti svoj narod od onih koji pokušaju da ga povrijede. Ovakvi će raniti sami sebe.
4.5. Ovo obećanje je bez sumnje ohrabrilo Zerubabela i njegove pomagače u danima kada je budućnost izgledala mračna a neprijatelji radili na tome da zaustave Božje djelo.
6. ˝Knezovi Jude˝ hebrejska riječ ˝alufim˝ (starješina, glavari) se razlikuje od riječi ˝alafim˝ (tisuće ili plemena) samo po jednom slovu. (v. Mih 5,2). Knezovi ili plemena u Judi, ohrabrena očigledno Božjom zaštitom proširit će svoje granice i zauzeti svu zemlju koju im je Gospod obećao.
Hebrejska riječ ˝kijor˝ označava sud za pranje ili kuhanje (1. Sam 2,14). Ovdje predstavlja posudu u kojoj je vatra.
7. ˝A Gospod će najprije spasiti šatore Jude, da se ne podigne ponos doma Davidova.˝ Kad dođu nevolje Gospod će najprije izbaviti provincije u Judeji da se njihova slava ne bi uzdigla, nad slavom glavnog grada, Jeruzalema, Davidovim gradom i domom.
8. Ovo obećanje o zaštiti Jeruzalema i njegovih stanovnika će se ispuniti nad ostatkom u Judi. Prorok u ovom stihu izražava nadu da će Judejci poslije povratka iz ropstva u svemu surađivati s Bogom i njegovim namjerama. Onaj narod koji je uz Gospoda nepobjediv je. I pojedinci se mogu koristiti ovim obećanjima kad su u borbi protiv iskušenja ili u radu za Gospoda.
9. Ove riječi su još jedan dokaz sigurne pobjede nad svakim protivljenjem i neprijateljem.

2. Izlijevanje duha milosti i pobožnosti. 12,10-14.

˝I izlit ću na stanovnike Jeruzalema i na dom Davidov duh milosti i molitava i pogledat će na mene, kojega su proboli i plakat će za njim kao što se plače nad jedincem, i gorko će ga oplakivati, kao što se plače za jedincem.
U onaj dan, bit će veliki plač u Jeruzalemu kao plač u Hadad-Rimonu u ravnici Megida.
I plakat će zemlja, svak obitelj za sebe: obitelj doma avidova zasebno, i njihove žene zasebno; obitelj doma Natanova zasebno, i njihove žene zasebno;
Obitelj doma levijeva zasebno, obitelj Šimeja zasebno, i njihove žene zasebno;
Sve ostale obitelji, svaka obitelj zasebno, i njihove žene zasebno.˝

10. ˝I izlit ću na stanovnike Jeruzalema i na dom Davidov duh milosti i molitava.˝ Hebrejska riječ ˝ken˝ dolazi od korijena ˝kanan˝ što znači biti milostiv, biti naklonjen, a riječ ˝takanunim˝, od korijena ˝kanan˝ znači molba za naklonost. Ova se rečenica različito razumije i prevodi. Najbolje je prevesti: ˝duh traženja naklonosti˝. Prorok je ovdje sigurno mislio na potrebu duhovnog oživljavanja, ili kako bi mi danas rekli: ˝težnja za Kristovom pravdom.˝
Kda bi ljudi gledali na probodenog Mesiju i vidjeli u njemu ispunjenje starozavjetnog ˝sjena˝ i kada bi razumjeli više nego ikada divnu Božju ljubav u daru svoga Sina, ljudi bi duboko žalili zbog njihovih nedostataka u karakteru.
˝I plakat će za njim kao što se plače nad jedincem.˝ Trebalo je da bude žalost zbog smrti Mesije, a ovakvu žalost jednog čitavog naroda pripremila bi prihvatanja Mesije. Ovdje prorok Zaharija predosjeća kakva je mogla da bude budućnost Izraela. Božje je namjera bila da cijela zemlja bude spremna za prvi Kristov dolazak. Tada bi historija izraelskog naroda i Jeruzalema bila sasvim drugačija. Sve je ovisilo o prihvatanju Božjeg dara u njegovu Sinu. Da je Isus došao u narodu koji je ovako pripremljen da ga primi i da je On iznenada bio ˝proboden˝, kako bi tada njihova žalost bila velika. Oni bi onda dobro razumjeli da su njihovi grijesi prouzrokovali njegovu smrt.
Ali sve ovo je drukčije bilo. Isusove riječi u Mat 24,30: ˝i tada će zaplakati sva plemena zemaljska i vidjet će Sina čovjeka kako dolazi na oblacima neba sa silom i velikom slavom˝ su aluzija na Zah 12,10 i Otkr 1,7. gdje stoji: ˝Gle, dolazi na oblacima, i vidjet će ga svako oko, i oni koji su ga proboli, i zaplakat će za njim sva plemena na zemlji.˝ je kao i ona koja se u Mat 24,30 prevodi sa ˝proplakati˝ kad se Zah 12,10 navodi u LXX. Ovo žaljenje koje se ovdje opisuje je slika kojom se prikazuju oni koji su odbili Krista za vrijeme njegovog prvog dolaska. Kada pri Kristovom drugom dolasku oni vide Njega u njegovoj slavi, oni će tada razumjeti puni značaj njihovog postupka (DA 580). Ali ovo proročanstvo se odnosi i na druge velike njegove protivnike i njegovog naroda u svim vjekovima.
Hebrejska riječ ˝dakar˝ (probosti) se često upotrebljava u Bibliji da označi probijanje sa nekim oružjem (Br 25,8; Sc 9,54; 1. Sam 31,4) Ivan kaže da se ovo mjesto u Pismu ispunilo kada je jedan rimski vojnik probo Isusovo rebro. (Iv 19,37).
11. ˝Bit će veliki plač u Jeruzalemu kao plač u Hadad-Rimonu u ravnici Megida.˝ Ovo ime je sastavljeno od dva sirijska božanstva Hadada i Rimona. Nije sasvim jasno kakavog je značaja navođenje ovih imena. Neki misle da je ovo ime nekog grada u dolini blizu Megida i da se ovo odnosi na smrt Jošijinu, koji je bio smrtno ranjen kada je napao egipatskog kralja Nekoa u ravnici Megida. Jošijina smrt je izazvala veliko plakanje i naricanje (2. Ljet 30,20-25). Drugi misle da je ovdje riječ o mnogobožačkom obredu. Ako uzmemo u obzir imena ovih mnogobožačkih božanstava, izgleda da je ovo mišljenje točnije.
12-14. Nabrajanje raznih obitelji u ovim stihovima koje će tužiti kao i napomena u st. 14 da će tužiti i sve ostale obitelji samo je slika opće žalosti. ˝Obitelj doma Davidova˝ predstavlja kraljevsku obitelj. Natan je bio Davidov sin (1. Ljet 3,5). Obitelj doma Natanova se ovdje naglašava zato što je Zerubabel bio Natanov potomak (Lk 3,27.31). Leviti predstavljaju duhovne vođe.

3. Čišćenje Jeruzalema u duhovnom pogledu. 13,1-6.

U taj dan bit će otvoren izvor domu Davidovu i stanovnicima Jeruzalema za grijeh i nečistoću.
I dogodit će se u onaj dan, govori Gospod nad vojskama, da ću istrijebiti imena idola iz zemlje i više se neće spominjati; i isto tako uklonit ću proroke i duh nečistoće iz zemlje.
I dogodit će se, ako netko drugi bude prorokovao, tada će mu reći njegov otac i njegova majka, njegovi roditelji: ˝Nećeš više živjeti jer laž prorokuješ u ime Gospoda!˝ I njegov otac i njegova majka probost će ga kad bude prorokovao.
I dogodit će se u onaj dan, da će se stidjeti proroci, svaki svog viđenja kad prorokuje, i neće se više ogrtati ogrtačem kostrijeti da lažu.
I reć će: ˝Nisam prorok, čovjek sam koji obrađuje zemlju; jer me se najmilo od moje mladosti.˝
A ako će mu netko reći: ˝Kakve su ti to rane na tvojim rukama?˝ Tada će kazati: ˝To su rane koje sam zadobio u kući onih koji me ljube.˝

1. ˝U taj dan.˝ O Mesijinom domu veće je bilo riječi u 12,10. Dolazak Izbavitelja pokreće kod ljudi i pitanje Božjeg stava prema grijehu.
Ovaj izvor je bio oduvijek otvoren. Ljudi su uvijek mogli vjerom u Spasitelja da dobiju oprost grijeha. Ali oni su zanemarili svoje spasenje, a sad treba da se dadne novi poziv.
2-5. Stihovi 2-5 proriču čišćenje zemlje od idola i lažnih proroka. Pravo postupanje s lažnim prorocima se slikovito predstavlja pomoću ukazivanja na stari zakon o otpadnicima u Pz 13,6-10. Izrael je imao naročite nevolje s lažnim prorocima. (Jer 23,9-40; Jer 13,1-23). U ovoj usporedbi Bog očekuje da se načini, u vezi sa prvim Mesijinim dolaskom, bilo je naročito važno, da se uklone svi lažni učitelji i ušutkaju njihove zavodničke izjave.
Lažni učitelji i proroci su već odavno zlo za Božju crkvu i oni će to biti sve do kraja vremena. (Mt 24,24; 2. Sol 2,9.10; Otkr 13,13.14). Jedina zaštita od ovakvih lažnih učenja je da se istine Biblije dobro upoznaju i vjernici u njima potpuno utvrde.
6. ˝Kakve su ti to rane na tvojim rukama?˝ Neki prevode sa ˝na leđima˝ i izjednačuju taj izraz sa ozrazom ˝među mišicama˝ (kod nas ˝među plećima˝) (u 2. Kra 9,24). Strijela koja je pogodila Jorama ˝među pleći˝ (mišicama) prošla je kroz srce. Ovdje je hebrejska riječ ˝zero-im˝ (mišica) a ne ˝jadim˝ (ruke) i zato ne možemo biti sigurni da su ova dva izraza sinonimi.
Ovdje u Zah 13,5.6 pitanje u pogledu rana izgleda da se odnosi na obraćene lažne proroke. Neki tumači Biblije primjenjuju ove riječi za Krista kao proročanstvo o Kristovom šibanju i ranama zadobijenih od strane onih koji su važili kao njegovi prijatelji. (Mt 27,26; Mk 15,15; Lk 23,63). To može da bude u drugom redu i to samo u vezi sa stihom 7 u kome se jasno proriče o Kristu. (usp. Mt 26,31).

4. Podizanje na dobroga Pastira. (13,7-9)

˝Maču, probudi se protiv moga pastira i protiv čovjeka, koji je moj drug!˝ govori Gospod nad vojskama ˝udari pastira, i stado će se raspršiti. I okrenut ću svoju ruku prema malima.˝
I dogodit će se u cijeloj zemlji, govori Gospod: ˝Dva dijela će se od nje istrijebiti i preminuti, a treći će dio ostati.
I taj treći dio stavit ću u vatru i pročistit ću ga kao što se čisti srebro, i provjeriti ga kao što se provjerava zlato. Prizvat će moje ime i odgovorit ću mu; reći ću: ´To je moj narod,´ a oni će reći Gospod je moj Bog.´˝

7. ˝Maču, probudi se protiv moga pastira.˝ Isus primjenjuje ove riječi na sebe (Mt 26,31). Ovce su se raspršile kad su kad su apostoli pobjegli još prije Kristovog saslušanja i smrti (Mt 26,56; Iv 16,32)
˝I okrenut ću svoju ruku prema malima.˝ Ova rečenica se može da razumije u pozitivnom smislu kao u Iza 1,25, ili u negativnom smislu kao Am 1,8. Ako je u pozitivnom smislu to su onda riječi uvjeravanja da će slabi primiti ohrabrenje i zaštitu, a ako u negativnom smislu to je onda proricanje teškoća i nevolja koje će snaći i slabe i ponizne u stadu.
8. ˝Dva dijela će se od nje istrijebiti.˝ Prorok Zaharija unaprijed objavljuje stanje, prema tome kako će Izrael surađivati, sa Božjim namjerama i planom. Proporcija koja je spomenuta u ovom stihu: dvije trećine prema jednoj trećini, ne treba uzeti u apsolutnom smislu. Dok će većina odbiti Božje ponuđeno spasenje (v. Mt 22,14) manjina će proći kroz čišćenje spomenuto u st 9 i postati njegovi sljedbenici.
9. ˝To je moj narod.˝ Bog će ponovo podignuti svoj zavjet sa očišćenim ostatkom (usp. Ezk 37,23; Hoš 2,23), dok oni koji ga nisu htjeli primiti biti istrijebljeni.

5. Čišćenje Jeruzalema ratom. 14,1.7.

Evo, dolazi dan za Gospoda, kad će se dijeliti tvoj plijen u tvojoj sredini.
Jer ću skupiti sve narode na Jeruzalem u rat; i grad će se uzeti i kuće oplijeniti, i žene osramotiti; i polovica grada bit će odvedena u ropstvo, a ostali narod, neće se istrijebiti iz grada.
I Gospod će izići i boriti se protiv onih naroda, kao u dan, kad se ratuje, u dan bitke.
I njegove noge stat će u onaj dan na Maslinskoj gori, koja je istočno od Jeruzalema; i Maslinska gora rascijepit će se po sredini prema istoku i prema zapadu, u veliku dolinu, i polovica gore pomaknut će se prema sjeveru, a njezina druga polovica prema jugu.
I bježat će te u dolinu moje gore, i dolina gore će dosezati do Azela; i bježat ćete, kao što ste bježali pred potresom zemlje u vrijeme Uzije, kralja Jude. I doći će Gospod, moj Bog i svi sveti s tobom.
I dogodit će se u onaj dan, da neće biti svjetla;
svjetlila će potamniti; ali to će biti dan poznat Gospodu, ne dan i ne noć; i u vrijeme večeri bit će svjetlo.

Zaharija 14 govori što bi se dogodilo u vezi sa drugim dolaskom Mesije, ako bi Izraelci, kad se vrate iz ropstva, ispunili svoju dužnost. Pošto su se oni neprestano protivili i najzad odbili Mesiju (Da 3,13-15), Bog se okrenuo protiv njih. Ali, On je ostvario svoje namjere preko kršćanstva. Mora da se dobro pazi kad se proročanstva iz Zah. 14 primjenjuju na naše dane.
1. Jeruzalem će ponovo biti opkoljen, osvojen i opljačkan. Ovo užasno otkrivenje, kome se još prorok Daniel čudio izgleda kao da se suproti viđenjima o slavi koja je objavljena preko proroka Izaije. Ono je umetnuto u viđenju proroka Zaharije. Neki smatraju da samo razorenje Jeruzalema od strane rimske vojske može da bude ostvarenje ovog proročanstva.
2. ˝Jer ću skupiti sve narode na Jeruzalem u rat.˝ Ova slika je slična koju daje prorok Joel u 3,1.2. Napredak Izraela će izazvati mngobožačke narode koji se ovdje opisuju kao da ih Bog prikuplja protiv Izraela. (v. Iza 38,16) Prorok Zaharija iznosi ovdje jednu činjenicu, koju drugi proroci ne spominju. To je djelimični napad na Judu i Jeruzalem.
˝A ostali narod, neće se istrijebiti iz grada.˝ Ovi ˝ostali˝ (ostatak) su pravedni. Njih će Bog metnuti u vatru i pretopiti kako se pretapa srebro (13,9). Bog će dozvoliti ovaj napad da bi se grešnici istrijebili.
3. Ovo će biti tek poslije uspjeha neprijatelja i uklanjanja grešnika. Slično stanje nalazimo i u Jl 3,15 i Ezk 38,18-23.
4. St. 4,5 opisuju velike fizičke promjene na površini zemlje koja treba da prate Božju akciju za uništenje neprijatelja Božjeg naroda. Ovo je samo jedna slika što će se sve dogoditi ako Jeuzalem ostane.
Neke karakteristike ovih događaja ostvarit će se prema Duhu proroštva (EW 17), kada se Novi Jeruzalem kada se bude spustio na kraju tisućugodišnjeg kraljevstva. Ali, ne treba misliti da će se ispuniti sve ove spomenute pojedinosti. (GC 663).
5. Izraelci će bježati u ovu novostvorenu dolinu sve do Azela. Hebrejska riječ ˝Azel˝ LXX čita kao ˝Iasol˝ a ova se riječ može primijeniti na dolinu Jasul koja ulazi u Kidron.
Ovdje je svakako riječ o zemljotresu za vrijeme kralja Uzije o kome piše prorok Amos u 1,1.
˝I doći će Gospod, moj Bog.˝ Ovdje se proriče Kristov dolazak sa svim svetim anđelima ali pod okolnostima koje su spomenute u st. 1. Prema Otkr 21,2 i GC 663 ovo se proročanstvo odnosi na spuštanje Novog Jeruzalema nakon tisućugodišnjeg kraljevstva.
6. Originalni tekst ovog stiha nije jasan. LXX prevodi: ˝U taj dan neće biti svjetla niti hladnoće ni mraza.˝ Malom promjenom u hebrejskom tekstu dobija se riječ ˝hladna˝ umjesto riječi ˝vidjelo˝. Izgleda da se u ovoj rečenici hoće da istakne misao, da neće biti hladno. Dakle, ovdje se proriče promjena klimatskih uvjeta.
7. Ovdje je riječ o jedinom ˝stalnom danu˝ (RSV). Ovaj stih nalazi svoje ispunjenje u riječima Otkr. 21,25; ˝Jer tamo neće biti noći.˝

6. Obnova zemlje i priznanje Gospoda za kralja. 14,8-11.

I dogodit će se u onaj dan da će poteći iz Jeuzalema rijeke žive vode, polovica u istočno more, a polovica u stražnje more; teći će ljeti i zimi.
Gospod će biti kralj nad cijelom zemljom; u onaj dan bit će Gospod jedan i njegovo ime jedno.
Cijela zemlja promijenit će se u ravnicu, od Gebe do Rimona, koja je južno od Jeruzalema, a Jeruzalem će se uzvisiti i stajati na svom mjestu, od vrata Benjaminovih pa do mjesta prvih vrata i do vrata na uglu i od kule Hananeela pa do kraljeva tijeska.
I tamo će boraviti i više neće biti prokletstva; i Jeruzalem će biti u sigurnosti.

8. ˝Poteći će iz Jeuzalema rijeke žive vode.˝ Ovo proročanstvo je isto kao i ono u Ezk 47,1-12. Ona opisuju kakvo je moglo biti stanje. Istočno more je mrtvo more, a zapadno more je Sredozemno more.
9. ˝Gospod će biti kralj.˝ Ovo je bilo vrhunac događaja koje su stari proroci i pobožni ljudi očekivali.
10. Ovo je proricanje o promjenama i formaciji zemlje, koje treba da se dogodi pored ovog koja je spomenuta u st. 4. Ovdje spomenute pokrajine su brdovite. To su Geba 8 km sjeveroistočno od Jeruzalema. Ona predstavlja posljednji predio Judeje na sjeveru. Rimon je bez sumnje En-rimon oko 12 km sjeverno od Beeršebe. Ovo označava južnu granicu Judeje. Geba i Beeršeba su spomenute u 2. Kra 23,8 da označe sjevernu i južnu krajnju granicu Judeje. Benjaminova vrata izgleda da je isti predio kao i ovčija vrata kod sjeverno-istočnog ugla zida. Prva vrata ne zna se gdje su bila. Vrata na uglu spominju se u 2. Kra 14,13; Jer 31,38. Misli se da je to predio oko sjevero-zapadnog ugla zida. Ovako je prorok Zaharija označio istočnu i zapadnu granicu grada. Hananeelova kula je kula na sjevernom zidu Jeruzalema, a kraljev tijesak bio je negdje na jugu grada, možda nedaleko od kraljevog vrta u Kidronu (Neh 3,15). Prema tome, Hananeelova i Kraljev tijesak, tj. presa za vino predstavlja sjevernu i južnu granicu Jeruzalema.
11. Da je Božji narod nastavio da surađuje sa Božjim planom i voljom Jeruzalem bi bio vječno postojan (GC 19; DA 577).

7. Sud nad neznabošcima. 14,12-15.

I ovo je kletva kojom će Gospod udariti sve narode koji će voditi rat protiv Jeruzalema: meso će im se raspadati svakome, dok još stoji na svojim nogama i njegove oči će trunuti u svojim šupljinama i njegov jezik u ustima će gnjiti.
I dogodit će se u onaj dan, da će nastati velika zabuna među njima od Gospoda; i hvatat će jedan drugoga za ruku, i ruka svakoga podignut će se na ruku bližnjega.
Također će se i Juda boriti u Jeruzalemu, i bogatstvo svih naroda naokolo skupit će se; zlato i srebro i odjeća u velikoj količini.
isto tako, kao ova kletva, udarit će pošast na konje, mazge, deve i magarce, i svu stoku, koja će se naći u onom vojnom taboru.

12. U ovom stihu prorok se vraća na temu o sudbini naroda koji će napadati Jeruzalem. Napadači će biti izloženi strašnim zlima, koja će brzo dolaziti i uništavati ih. Ova zla će izazvati gnjev i paniku koja će se završiti uzajamnim istrebljenjem. (v. st. 13).
13.14. ˝Također će se i Juda boriti u Jeruzalemu.˝ Neki prevode ovu rečenicu ˝boriti, protiv Jeruzalema.˝ (RSV). Prema st. 2 Jeruzalem će pasti u ruke neprijatelja. Iako se Gospod bori za Jeruzalem (v. st. 12 i 13) i narod treba da doprinese svoj udio.
15. Isto zlo (v. st. 12.13) koje pogodi ljude pogodit će i neprijateljske konje i stoku.

8. Sud nad ostatkom koji odbija Božju službu. 14,16-21.

I dogodit će se, da će preostali od svih naroda koji budu došli u Jeruzalem, od godine do godine dolaziti da obožavaju Kralja, Gospoda nad vojskama, i da slave praznik Sjenica.
I dogodit će se, ako neka familija na zemlji ne bi došla u Jeruzlaem, da obožavaju Kralja, Gospoda nad vojskama: na nju neće pasti kiša;
i ako familija Egipćana ne bi došla, tada neće biti kiše ni na nju. To će biti kletva, kojom će Gospod udariti narode, koji neće htjeti doći da praznuju praznik Sjenica.
To će biti kazna Egipćanima i svim narodima, koji neće htjeti doći, da slave praznik Sjenica.
U onaj dan, stajat će na zvoncima konja: ˝Svet Gospodu˝. I lonci u domu Gospoda bit će kao žrtvene posude pred oltarom.
i svaki lonac u Jeruzalemu i u Judi bit će posvećen Gospodu: i svi koji donose prinose doći će i uzimat će od njih i kuhati u njima. U onaj dan neće više biti Kanaanca u domu Gospoda nad vojskama.

16. ˝Da će preostali od svih naroda koji budu došli u Jeruzalem.˝ Ovdje se iznosi što je Gospod voljan da učini za sve narode pored blagoslova Izraelu. Svi ljudi od onih naroda koji su napadali a koji su ostali u životu uvidjeti nedavne događaje, tražit će Boga Izraelova i dolaziti iz godine u godinu u Jeruzalem na bogoslužje.
˝Da slave praznik Sjenica.˝ Slavljenje ovog praznika se opisuje u Lz 23,34.40. Prorok Zaharija opisuje jednu prethodnu fazu u obnovi i konačnom istrebljenju grijeha i grešnika, kao događaju koji bi se dogodio da su Hebreji bili vjerni.
17. Iz ovog stiha se vidi da prorok ovdje zaista opisuje jednu fazu o potpunoj obnovi zemlje. Još uvijek postoji opasnost pobune. Oni koji su naklonjeni buni opominju se da će ih stići kazna.
18. Izgleda da se ovdje spominje ovaj narod zbog njegovih čestih pobuna protiv Boga. I Egipćani su bili bez sumnje među narodima koji su napadali Jeruzalem, a među njima je bilo takvih koji žele da se poklone Jahvi. Egipćani mogu dobro da razumiju Božju prijetnju preostalima jer njihov život zavisi od Nila koji je snabdijevao sustav kanala vodom. Bez kiše, koju ovu rijeku snabdijeva vodom nastupila bi ekonomska katastrofa za cio narod.
St. 20 i 21 spominju sudove i zdjele u domu Gospodnjem da se naglasi potreba većeg broja posuda za upotrebu većeg broja poklonika koji će pristizati u Jeruzalem sa svih strana.
˝U onaj dan neće više biti Kanaanca.˝ Hebrejska riječ ˝kena-ani˝ se u Job 41,6 i Izreke 31,24, prevodi sa ˝trgovci˝ i smatra se da se i ovdje ova riječ treba ovako da prevede. Po Božjem planu, prema kome svi ljudi iz svih naroda dobro su došli, nitko neće biti isključen zbog njegove narodnosti. Ali ipak onoj vrsti trgovaca koje je Isus istjerao iz hrama (Mt 21,12) neće se dozvoliti pristup.

PROROK MALAHIJA

UVOD

Prorok Malahija nas ne izvještava o svom životu i radu kao Božji sluga. Mi znamo da je on posljednji prorok u u Starom zavjetu. Što se tče imena ˝Malahija˝ (heb ˝Malakijah˝) ono znači ˝Jahvin vjesnik˝ a to nije osobno ime proroka. Ono se nigdje više ne spominje u Starom zavjetu.
Iz same knjige proroka Malahije se jasno vidi da su Izraelci skoro zaboravili babilonsko ropstvo. Oni su već imali ponovo svoj hram i svoje bogoslužje. Ukori koje Malahija upućuje slični su ukorima koje je Nehemija nekada davao Jeruzalemu. (Neh 13,6). Iz ovog možemo zaključiti da je prorok Malahija pisao svoju knjigu za vrijeme Nehemije ili odmah poslije njega. Misli se da je ova knjiga napisana oko 425. godine prije Krista.
Kada je Nehemija poslije povratka iz babilonskog ropstva čuo da u Jeruzalemu nije dobro stanje, on je tražio dozvolu od kralja da posjeti Jeruzalem. Kralj mu je to odobrio i postavio ga 444. godine prije Krista za upravitelja u Judeji. On je izvršio veliku reformu u Jeruzalemu gdje je živio i radio 12 godina. (Neh 5,14). Poslije povratka na odvor on se odande vratio u Jeruzalem i primijetio jako duhovno opadanje u narodu. Izgleda da je prorok Malahija radio u Judeji i Jeruzalemu između Nehemijinog prvog i drugog dolaska u Jeruzalem.
Prorok Malahija opisuje u svojoj knjizi žalosno stanje duhovnog opadanja u Božjem narodu. Narod se vratio iz ropstva u obećanu zemlju ali u njihovim srcima je i dalje ostala neposlušnost prema Bogu. Čak su i sami svećenici podcjenjivali bogoslužje. Zato Bog nije mogao primiti takvu njihovu službu. (Mal 1,1.13; 2,17). Bog je naredio proroku Malahiji da objavi ozbiljnu opomenu da podsjeti Judejce na prošlost i pozove ih da se vrate Gospodu i drže zavjet. Bog je strpljivo osam puta upućivao opomenu Izraelskom narodu koji su oni uvijek odbacivali.
Knjiga proroka Malahije govori o Božjem strpljenju prema ovome narodu. Bog podsjeća svoj narod, preko proroka Malahije, o njegovoj ljubavi prema njemu kojeg je načinio svojim narodom. Izrael mu duguje poštovanje kao sin ocu, ali oni preziru Njegovo ime što se vidi u njihovom stavu prema obredima i hramu koji oni oskvrnjuju. Oni ne razlikuju što je sveto a što nije. Kod njih je samo obličje pobožnosti ali u njima nema nikave sile. Bog ih opominje da je njihova lažna svetost bezvrijedna i zato ne gleda na njihove žrtve. Formalizam ne vrijedi pred Bogom nego samo svakodnevni ispravni život. Bogu je teško zbog njihovoog licemjerstva i lažne pobožnosti. Oni čak i Boga optužuju da je nepravedan.
Bog ih opominje da se bezuvjetno pokaju jer se dan konačnog suda približava. Na njihove optužbe On im daje dokaze o njihovom odstupanju od Njega i zakidanju onoga što je Njegovo. Najzad On ih ukorava preko proroka Malahije što odbijaju da upoznaju svoje loše duhovno stanje. Oni ne služe Bogu čistim srcem nego se staraju za svoje interese i osobni napredak.
Ipak u Mal 3,16-18 i 4,2 Bog kaže preko proroka da ima i nešto malo vjernih koji su mu odani dok dalje opominje sve na njihov udes u vrijeme konačnog suda. Kao što su pripadnici laodicejske crkve (Otkr 3,14-22) bili neosjetljivi za svoje duhovno stanje jer su mislili da im ništa ne treba, a ipak su bili siromašni, slijepi i goli, a isto tako su bili i Judejci u vrijeme proroka Malahije. Ova vijest proroka Malahije je isto potrebna i današnjoj Kristovoj crkvi.

JUDEJCI NE TRAŽE I NE CIJENE BOŽJU LJUBAV
(Mal 1,1-6)

1. Uvod (1,1)

Izreka riječi Gospoda po Malahiji.

1. Izrael nije smio da zaboravi pouke prošlosti. To je ˝izreka˝ o kome ovdje govori prorok Malahija.

2. Božja velika ljubav prema Izraelu. (1,2-5).

Ljubio sam vas, kaže Gospod; a vi govorite: ˝U čemu si nas ljubio!˝ Nije li Ezav bio brat Jakova? govori Gospod, i Jakova sam ljubio;
a Ezava sam mrzio i učinio njegove gore pustinjom i njegovo nasljedstvo za šakale pustinje.
Ako Edom kaže: ˝Mi smo uništeni, ali ćemo ponovo sazidati to što je srušeno.˝ Ovako kaže Gospod nad vojskama: ˝Oni će sagraditi, ali ja ću srušiti; i zvat će se tu: ´Područje bezakonja i narod na koji se Gospod ljuti zauvijek.´
I vidjet će to vaše oči i reći ćete: ´Gospod će se uzvisiti preko područja Izraela.´˝

2. Gospod koji je Izraela učinio svojim narodom (Pz 7,6-9) trudio se da ih probudi da bi vidjeli svoju nezahvalnost prema Njemu. Oni mu u ovom stihu postavljaju izvjesna pitanja: ˝U čemu si nas ljubio!˝ Ovo je prvo od pitanja koje karakterizira knjigu proroka Malahije. Ovo pitanje pokazuje stav samoopravdavajućeg naroda iz doba proroka Malahije. Ovo se pitanje nije postavljalo u narodu ali to je bilo stvarno mišljenje Božjeg naroda. Riječ ˝U čemu˝ jasno otkriva nesposobnost naroda za duhovne stvari što je i glavni razlog pisanja ove knjige.
˝I Jakova sam ljubio.˝ Podsjećanjem na braću blizance Ezava i Jakova (Post 25,24-26) koji su bili iz iste obitelji i okoline, Gospod je želio da preko ovog proroka Izraelcima skrene pažnju na činjenicu da Božanska naklonost nije bila na strani Jakova zbog tjelesnog rođenja nego zbog njegovog karaktera. Iako je Jakov pravio velike greške u životu, ipak je on najzad svoj život povjerio Bogu.
3. ˝A Ezava sam mrzio.˝ Riječ mrziti je naročito istočnjačka hiperbola koja se ne može uzeti u strogom današnjem smislu. (Post 29,33; Pz 21,15). Gospod hoće da kaže da je On više naklonjen Jakovui njegovim potomcima nego Ezavu i njegovim potomcima. Jakov je bio duhovan i volio nebeske stvari i zato mu je Bog oprostio grijehe. Ezav je imao svjetski duh i nije bio naklonjen božanskim stvarima. On nije cijenio božansku naklonost.
˝I učinio njegove gore pustinjom.˝ Izraelci su, kada su se vratili iz ropstva ponovo zasjeli i obrađivali svoju zemlju. Oni su obnovili Jeruzalem i hram ali Edomci to nisu učinili poslije povratka iz Babilona zato su se tamo namnožile divlje životinje.
4. Pošto Edom izražava želju da obnovi svoju zemlju, što je protivno Božjoj namjeri, Gospod će to spriječiti kada to pokušaju.
5. Judine oči će vidjeti i kada vide i osjete Božju ljubav, njihovo mrmljanje i žaljenje će se pretvoriti u veličanje i zahvalnost za Božju dobrotu.
˝Gospod će se uzvisiti preko područja Izraela.˝ LXX prevodi: ˝Preko ili van granica Izraelovih.˝ To je izraz koji označava čitav svijet.

3. Izrael ne poštuje nego prezire Boga. (1,6)

˝Sin treba poštovati oca i sluga svog gospodara: ako sam ja dakle otac, gdje je moja čast? I ako sam gospodar gdje je strah koji mi se duguje?˝ govori Gospod nad vojskama, ˝vama svećenicima, koji prezirete moje ime.˝ Ali vi govorite: ˝U čemu smo prezreli tvoje ime?˝

6. Bog kao njihov Tvorac i onaj koji ih je izabrao i čuvao ih jeste Otac svega naroda. (Iza 4,22; Pz 32,6). Kao takav treba da primi dužno posvećenje i čast.
˝Svećenici!˝ Ovim usklikom Bog se obraća svećenicima koji objavljuju vjeru narodu i zato treba da budu učitelji i primjer poslušnosti i posvećenja. Riječi ˝u čemu˝ jasno pokazuje kako su bili neosjetljivi za svoje duhovno stanje. Oni se ne smatraju krivima. Umjesto da se vrate Božjoj ljubavi oni preziru Boga.

II OPADANJE VJERSKOG ŽIVOTA
(1,7-2,17)
1. Nesposobnost da razlikuju sveto od tjelesnog. (1,7-10)

Prinosite nečisti kruh na moj žrtvenik; i kažete: ˝U čemu smo te onečistili?˝ U tome što kažete: ˝Za prezirati je stol Gospoda.˝
˝I ako prinosite slijepo za žrtvu, nije li to zlo i ako prinosito hromo i bolesno, nije li to zlo? Prinesi to svom upravitelju: da li ćeš mu ugoditi tim? Ili će on prihvatiti tvoju osobu?˝ govori Gospod nad vojskama.
˝I sada, zaklinjete Boga davam bude milostiv. To se dogodilo vašim rukama: hoće li vas primiti s naklonosti?˝ govori Gospod nad vojskama.
˝Tko bi između vas zatvorio vrata? I ne palite vatru na mom žrtveniku za ništa! Nemam zadovoljstva u vama,˝ govori Gospod nad vojskama, ˝niti ću prihvatiti blagonaklono žrtveni prinos iz vaše ruke.˝

7. ˝Nečisti kruh.˝ Ovaj kruh se odnosi na kruhove za postavljanje jer se oni nisu prinosili na žrtvenik. Ovaj ˝kruh˝ se odnosi na mjesto od žrtava (heb. ˝lekem˝ znači i hrana u općem smislu) Ovo jasno pokazuje nemarnost svećenika u održavanju obrednih propisa. Ova misao se nastavlja u sljedećem stihu. I ovdje se svećenici pitaju: čime oni onečišćuju ovaj ˝kruh˝ što je u stvari nepoštovanje Gospoda.
Oni nisu javno podcjenjivali Gospoda i žrtvenik ali su to činili svojim postupcima. Oni su prinosili ˝nečisti kruh˝
8. Obredni zakon je propisivao žrtvu bez mane. (Lz 22,20). Prinošenjem neispravnih žrtava svećenici su već griješili Bogu. Narod je mislio da može svaku životinju prinijeti za žrtvu. On je pri izboru zadržavao zdrave životinje za sebe, dok Bog zahtijeva da se njemu prinese najbolja životinja. Kad se ovako postupa, onda nam Bog nije prvi u životu. Narod nije samo donosio starješini životinju sa manom jer bi to bila uvreda za njega. Ali Gospodu su prinosili ovakve životinje i zato ih Gospod neće pogledati.
9. Prorok Malahija opominje svećenike da se ozbiljno pokaju i preklinju Gospoda da im oprosti. Pošto su oni takve žrtve prinosili oni treba da to učine da bi se On smilovao na njih.
10. Prorok Malahija ukorava one koji su služili oko hrama u najamničkom duhu. Oni nisu vjerno obavljali svoju službu iako su bili dužni da obave i najmanju službu.
Riječ ˝vatra˝ dolazi od hebrejske riječi ˝minha˝ i označava beskrvnu žrtvu obično od brašna. (v. Lz 2,1). Izgleda da prorok ovdje misli na duh u kome su se ove žrtve prinosile a ne na tjelesno obesvećenje.

2. Propast Hebreja u njihovom zadatku prema mnogobošcima. (1,11-12)

˝Jer od istoka sunca do zapada sunca, moje će ime biti veliko među narodima; i na svakom mjestu će se prinositi tamjan mom imenu i čisti prinos; jer će moje ime biti veliko među narodima,˝ govori Gospod nad vojskama.
No vi ga oskvrnjujete, kada kažete: ˝Stol Gospodnji je onečišćen; i ono što je na njemu, njegova hrana, za prezreti je.˝

11.12. Božja je namjera bila da se pravo bogoslužje proširi po cijeloj zemlji; i da se na svakom mjestu prinose žrtve i da se tako veliča Božje ime među svim narodima. Ali, Njegov narod, Izrael, oskvrni to ime i sam kaže da je njegov stol nečist i što je od njega za preziranje je.

3. Neuspjeh svećenika da postave duhovne vođe. (1,13 – 2,13)

I govorite: ˝Gle, kakva dosada! I pušete na to, govori Gospod nad vojskama, i donosite to što je bilo razderano i hromo i bolesno; takav donosite prinos: hoću li to primiti iz vaše ruke?˝ govori Gospod.
˝Proklet koji vara i koji ima u svom stadu muško i čini zavjet i žrtvuje Gospodu ono što je kvarno; jer sam ja veliki Kralj,˝ govori Gospod nad vojskama, ˝i moje ime je strašno među narodima.˝

13. ˝Gle, kakva dosada!˝ je prorokova aluzija na dosadu svećenika koji obavljaju službu u hramu.
˝I pušete na to˝ je izraz koji pokazuje koliko svećenici potcjenjuju oltar i službu.
˝I donosite to što je bilo razderano i hromo i bolesno.˝ To znači da su životinje koje su nasilno uzete, isto kao one što su bile sa manom. Hoće li Gospod da primi takvu žrtvu? Oni dobro znaju da ni čovjek ne bi bio zadovoljan sa ovakvim darom. Zašto onda misle da će Gospod biti zadovoljan?
14. Božja kazna će pogoditi onoga koji iako ima zdravu mušku životinju u svom stadu, prinosi životinju sa manom. Izraz ˝moje je ime strašno˝ označava ovaj strah i poštovanje koje je čovjek dužan Bogu koji je ˝veliki Kralj.˝

4. Osuda svećenika; ukori narodu. (2,1-9)

Sada, svećenici, ova zapovijed je za vas!
˝Ako me poslušate, i ako je ne primite k srcu, da dadete čast mom imenu,˝ govori Gospod nad vojskama, ˝tada ću poslati na vas kletvu i proklet ću vaše blagoslove; i zaista, već sam ih prokleo, jer je ne uzimate k srcu.
Evo, pokvarit ću vam sjetvu, i bacit ću vam balegu u lice, balegu vaših praznika da vas odnesu sa sobom.
I spoznat ćete da sam vam poslao ovu zapovijed, da moj zavjet postoji s Levijem,˝ govori Gospod nad vojskama.
˝Moj zavjet s njim bio je za život i mir, i ja sam im ga dao da bi me se bojao; i on me se bojao, i drhtao pred mojim imenom.
Zakon istine je bio u njegovim ustima, i bezakonje se nije našlo na njegovim ustima; hodio je sa mnom u miru i pravdi i odvratio je mnoge od njihova bezakonja.
Jer usta svećenika trebaju čuvati znanje, i zakon se traži s njegovih usta, jer on je vjesnik Gospoda nad vojskama.
No, vi ste se udaljili od puta; uzrokovali ste da su se mnogi spotakli u zakonu; pokvarili ste zavjet Levija,˝ govori Gospod nad vojskama.
˝Zato sam i ja vas učinio prezrenim i niskim pred svim narodom, jer niste držali moje puteve, i gledate na osobu, u vezi zakona.˝

1. Svećenici su trebali da budu duhovne vođe i učitelji, pa ih zato Malahija uptužuje.
2. Možda je ovdje riječ o blagoslovima koji su svećenici na kraju službe izgovarali nad narodom. (Lz 9,22.23: Br 6,23.26). Ali još vjerojatnije da je ovdje riječ o blagoslovima kojima ih je obasipao, kao onaj koji je obećao preko proroka Hagaja 100 godina ranije (Hag 2,15-19). Ovo se prokletstvo odnosi kako na svećenike tako i na narod.
3. ˝Bacit ću vam balegu u lice.˝ je izraz očevidnog preziranja.
˝Balegu vaših praznika.˝ Bog ne smatra da se ovi njegovi praznici svetkuju i priređuju u njegovu čast jer njihovim održavanjem svećenici izražavaju svoju volju i zadovoljstvo.
4. Narod će vidjeti da Božje prijetnje nisu uzaludne i da ˝zavjet vječnog svećenstva˝ (Br 25,13) koji je dan Fineasu, Aronovom unuku zbog njegove vjernosti u suzbijanju idolopoklonstva Belfegora u Izraelu je i ostao i potvrđen. Leviti su bili izabrani za službu zbog predanosti i vrijednosti nekih iz toga plemena u danima krize. (Izl 32,29).
5. ˝Moj zavjet s njim bio je za život i mir.˝ dan Pineasu (Br 25,12) se objašnjava kao ˝zavjet vječnog svećenstva.˝
˝Život i mir.˝ je Božji udio u ovom zavjetu koji treba da se proširi na sve vjerne svećenike poslije Pineasa.
˝I ja sam im ga dao da bi me se bojao.˝ Bog je dao Pineasu blagoslove jer se on ˝bojao˝. Dužnost svećenika je bila po ovome zavjetu da daju Bogu čast i budu mu poslušni. Bog se trudio preko svoga proroka da obnovi ovaj slavni zavjet sa svećenikom Malahijinog doba koji su bili tako zli da je Bog morao da ih ˝učini prezrenim i niskim pred svim narodom.˝ (st 9)
6. ˝Zakon.˝ Ovo se odnosi na Toru, knjigu savjeta i poruka. Iz ovog stiha se jasno vidi da je Božja namjera bila da svećenici budu duhovne vođe savjetima i primjerom.
7. Svećenici trebaju da sačuvaju sveto znanje. Oni bi trebali da budu vođe naroda, ali njihov primjer uči narod neposlušnosti. Narod ima da očekuje od njih uputstva i savjete u duhovnim pitanjima. On je Božji vjesnik kao i prorok.
8. Svećenici su svojim propisima i primjerom zavodili mnoge. Tako su oni pokvarili ˝Levijev zavjet˝ o ˝vječnom svećenstvu˝ koji je dan Pineasu.
9. Sasvim je prirodno da je narod prezirao svećenike zbog njihovog držanja. Ovakvo njihovo držanje nanijelo je sramotu Božjoj službi (usp. 1. Sam 2,30). Licemjerstvo je jedan od najružnijih grijeha.

5. Nevjerni Juda (2,10-17)

˝Nemamo li svi jednog oca? Nije li nas stvorio jedan Bog? Zašto postupamo nevjerno jedan prema drugome i obeščaššćujemo zavjet naših otaca?
Juda je djelovao nevjerno i gadost je učinjena u Izraelu i Jeruzalemu; jer je Juda obesčastio svetinju Gospoda, koju je on ljubio, i oženio kćer tuđeg boga.
Istrijebit će Gospod iz šatora Jakovljeva čovjeka koji to čini, onoga koji bdije i onoga koji odgovara, i koji donosi prinos Gospodu nad vojskama.˝
I ovo je druga stvar koju činite: ˝Pokvarite žrtvenik Gospoda suzama, plačem i uzdasima, tako da nema više obzira na prinos niti ga prima iz vaših ruku.˝
A vi kažete: ˝Zašto?˝ Jer je Gospod svjedok između i žene tvoje mladosti, s kojom si nevjerno postupao: a ipak ona je tvoja družuca i žena tvog zavjeta.
I nije li učinio jedno od njih? I ostatak Duha je bio njegov. A zašto je učinio tako? Tražio je sjeme Božje. Čuvajte se dakle u svom duhu; i ne postupajte nevjerno prema ženi svoje mladosti!
Jer ja mrzim opuštanje,˝ govori Gospod, Bog Izraelov ˝i on pokriva svoje odijelo nasiljem,˝ govori Gospod nad vojskama: ˝zato pazite na svoj duh da ne postupate nevjerno.˝
Umorili ste Gospoda svojim riječima i kažete: ˝Čime smo ga umorili?˝ U tome što kažete: ˝Svaki koji zlo čini, dobar je u očima Gospoda, i on uživa u njima;˝ ili ˝gdje je Bog suda?˝

10. Ovdje nam govori sam prorok Malahija. On govori o Bogu kao njihovom zajedničkom Ocu (1,6) a ne o Abrahamu ili nekom drugom čovjeku.
˝Nije li nas stvorio jedan Bog? Od svih starih naroda samo je Izrael priznao i poštovao Boga kao Tvorca što se jasno vidi iz svetkovanja Subote koje je navedeno u Božjem zakonu. Zato su oni trebali više od svih drugih naroda da smatraju svoje bližnje kao svoju braću. Može se sa pravom reći da od svih koji poštuju Boga kao Tvorca da smatraju i sve ljude braćom.
11. Juda tj. cijeli narod je kriv što je odstupio od Boga.
˝Svetinju Gospoda.˝ Ovo se svakako odnosi na hram. Ovo sveto Božje mjesto prisutnosti oskvrnuo je ovaj narod, i ˝oženio kćer tuđeg boga.˝ LXX prevodi ovu rečenicu ovako: ˝I otišao je s tuđim bogovima.˝
12. Bog prijeti istrijebljenjem. ˝Onoga koji bdije i onoga koji odgovara.˝ Ovo se svakako odnosi na straženje ili stražu i na vojnike čuvare koji nešto rade na stražarev zahtjev. Drugim riječima prorok hoće da kaže: Iako Juda osjeća nastupanje opasnosti, oni ne pokazuju nikakvo pokajanje. To potvrđuje da će ih Bog istrijebiti.
13. Grijeh svećenika je još uvećan njihovom tobožnjom žalošću što Bog odbija da prima njihove žrtve i darove. Bog ne može da primi njihove žrtve koje mu oni prinose zato što oni i dalje ostaju na svojim grešnim putevima.
14. A vi kažete: ˝Zašto?˝ Ovo njihovo pitanje jasno dokazuje njihovo samoopravdanje. U svojoj sumnji oni odbijaju da priznaju svoju krivicu.
˝Žene tvoje mladosti.˝ Ovdje se bez sumnje cilja na mnoge od zlih svećenika koji su otjerali svoje žene i uzeli druge, možda neke mnogoboškinje. Drugi misle da se ovdje odnosi na duhovnu preljubu.
15. Prva rečenica u izvornom hebrejskom tekstu je nejasna ali posljednjem dijelu ovog stiha izgleda da prorok poziva na pokajanje svećenike koji su nevjerni svojim ženama od mladosti. Otuda i pitanje: ˝Zar Bog nije jednu načinio?˝ Može da se odnosi na Božju namjeru da muž i žena budu jedno. Prorok Malahija strogo ukorava muževe koji rastavom od svojih žena krše osnovno načelo braka.
16. ˝Jer ja mrzim opuštanje.˝ Ovdje Bog iznosi preko proroka svoj osobni stav prema razvodu braka. Čovjek koji se rastavlja od svoje zakonite žene ˝pokriva svoje odijelo nasiljem˝. Takav pokriva sebe bezakonjem i njegovim posljedicama kojima ne može da izbjegne. Božji stav po ovom pitanju je jasan. Samo preljuba je razlog za rastavu braka. (Mt 5,32)
17. Božjem strpljenju je kraj. On je dugo trpio mrmljanje i nezadovoljstvo u svome narodu. Sreća i napredak koji su oni očekivali da će brzo doći nisu nastali iako su sve to oni stalno tražili od Boga.
˝Svaki koji zlo čini, dobar je u očima Gospoda.˝ Ponekad oni koji čine zlo pokušavaju da se prikažu kao dobri, da napreduju i da je Božji blagoslov nad njima zato što su dobri.
˝Gdje je Bog suda?˝ Narod nije odricao da poštuje Boga nego je mislio da Bog ne vodi računa o ponašanju čovjeka. Slična su shvatanja imali mnogobošci o svojim bogovima.

III PROPOVIJED O SUDU
1. Opominjanja na dan suda. (3,1-6)

Evo, poslat ću svog vjesnika, da pripremi put preda mnom; i iznenada će doći u svoj hram Gospod, kojega tražite, i anđeo zavjeta kojega želite: ˝evo, on dolazi,˝ govori Gospod nad vojskama.
˝Ali tko će podnijeti dan Njegova dolaska? I tko će opstati, kad se On pojavi? Jer će biti kao vatra čistača srebra.
I On će sjesti i rastopiti i očistiti srebro; i On će očistiti djecu Levijevu, i počistiti ih kao zlato i srebro; i prinijet će Gospodu prinos u pravdi.
Tada će biti Gospodu ugodan prinos od Jude i Jeruzalema, kao u danima prošlosti i u prijašnjim godinama.
I približavat ću vam se u sudu; i bit ću brzi svjedok protiv vračara i preljubočinaca i onih koji lažno prisižu; i protiv onih koji tlače najmljene sluge u u plaći, udovicu i siročad, i koji iskrivljuju strancu njegova prava i ne boje me se,˝ govori Gospod nad vojskama.
˝Jer ja Gospod, ne mijenjam se, a vi, niste izginuli sinovi Jakovljevi.˝

1. U ovom stihu sam Bog potvrđuje da će doći na suđenje. Ova vijest je u Malahijino vrijeme bila opomena narodu da će se Gospod pozabaviti njihovim grijesima. Ali ovo proročanstvo ima i mesijanskog značaja. Ovaj vjesnik koji priprema put pred Gospodom je Ivan Krstitelj koji je propovijedao pokajanje.
˝I iznenada će doći u svoj hram Gospod.˝ Ovdje se misli kako na zemaljsko tako isto i na nebesko svetište kada počne suđenje tj. istražni sud. (GC 426).
2. Hebreji su vjerovali da Mesija treba da dođe na sud da kazni mnogobošce. Ali ovdje prorok Malahija opominje Hebreje da će oni biti prvi kojima će se suditi.
˝Vatra čistača srebra.˝ Kao što ljevač odvaja vatrom metal od troske tako će i Bog na sudu odvojiti pravedne od grešnika.
3. Svećenici su prvi odgovorni za narod jer su oni trebali da ga uče i da mu daju primjer. Kažnjavanje Izraelaca nema svrhu samo da očisti njihove duše spasenjem od zla nego i da ih uzdigne u svetost osposobljavajući ih da budu žrtva živa, sveta ugodna Bogu.
4. Uklanjanjem grijeha od svećenika i naroda pojavit će se i božanska naklonost kao nekad u staro vrijeme. Hebreji su Abrahamovo, Mojsijevo i Davidovo doba smatrali tim starim sretnim dobom.
5. U ovom stihu se nalazi odgovor na pitanje iz 2,17. ˝Gdje je Bog suda?˝
˝Vračari.˝ Na prvom mjestu se ističe Božje nezadovoljstvo prema onima koji su se bavili mnogobožačkim magijskim sredstvima.
˝Preljubočinci˝ su grupa nemoralnih gdje spadaju i oni koji se nezakonito rastavljaju. Bog ih optužuje što se krivo kunu i što zakidaju plaću najamnicima. Oni pozivaju ove lažne sljedbenike da budu pravedni i velikodušni prema onima koji žive od nadnice.
Oni isto tlače udovice, siročad i strance. Bog se naročito stara da zaštiti prava onih koji su nemoćni i bespomoćni ili kojima je potrebna zaštita.
6. U ovom stihu Gospod opovrgava optužbu da on popušta zlu. Božja svetost je stalna i nepromjenljiva. I upravo zato što se On ne mijenja njegova namjera prema njegovom narodu ostaje nepromjenljiva. Bog hoće i da kazni, ukori i popravlja ali sve to je radi njegovog obećanja i spasenja.

2. Naročite optužbe zbog zakidanja Boga. (3,7-12)

˝Od dana vaših otaca, odustajali ste od mojih uredbi, i niste ih držali. Vratite se k meni, i ja ću se vratiti k vama,˝ govori Gospod nad vojskama. Ali vi kažete: ˝U čemu da se vratimo?˝
Smije li čovjek prevariti Boga? A vi varate mene. I kažete: ˝U čemu te varamo?˝ U desetku i podizanim prinosima.
˝Prokleti st prokletstvom; i varate me, čak ovaj cijeli narod:
˝Donesite sve desetke u blagajnu, da bude hrane u mom domu, i iskušajte me u tome,˝ govori Gospod nad vojskama, ˝da li ću vam otvoriti prozore neba i izasuti vam blagoslov, da ne bude više mjesta za njega.
I ukorit ću proždrljivca radi vas, i neće više uništavati plodove vaše zemlje; niti će vam vinova loza odbaciti svoj plod prije vremena u polju,˝ kaže Gospod nad vojskama.
˝I sva će vas nacija zvati blaženim; jer ćete biti mila zemlja,˝ govori Gospod nad vojskama.

7. Bog je bio vjeran svojim obećanjima ali narod nije bio Njemu vjeran naročito u pogledu desetka i žrtava.
˝Vratite se k meni.˝ Ova prorokova vijest nije objavljivanje suda nad grešnicima nego poziv na pokajanje i vjernost Bogu. ˝Vratite se˝ Bogu znači pokajanje od grijeha i potpuna promjena u životu. Ovo je glavna sadržina knjige proroka Joela. Ali narod i sad pokazuje licemjerno samoopravdanje, što se jasno vidi iz pitanja: ˝U čemu da se vratimo?˝
8. Ovaj stih sadrži oštre riječi. Ne štedeći riječi prorok Malahija naročito iznosi kako narod ˝zakida˝ (pljačka ili vara) Boga. Tako što mu uskraćuje ˝desetak i prinose˝, koje su mu dužni prema Lz 27,30.32 dati. Moguće je Boga zakidati ne samo ne davanjem desetka nego i u prinosima. Onaj koji osjeća svoju obavezu kao Božji upravitelj dat će Bogu dovoljno prinosa prema tome kako ga je Gospod blagoslovio. (1. Kor 16,2)
9. Ovo prokletstvo se sastoji u uništenju usjeva i ljetine na polju što potvrđuje 11. stih. Prokletstvu automatski slijedi neposlušnost kao što blagoslov slijedi poslušnosti. Mi možemo biti ispravni ili neispravni i prema tome dobijamo plaću. U ovom pitanju nema neutralnosti.
˝Čak ovaj cijeli narod.˝ Vi, cijeli ovaj narod je zakidao Boga. Ovo se odnosi na Judu kao na narod.
10. ˝Donesite sve desetke.˝ Ovo znači kad je narod davao desetak nisu ga davali cijelog (sve) tj. nisu bili časni u desetku. Čuvajmo se da i mi ne učinimo istu grešku kao i narod u vrijeme proroka Malahije. Onaj koji nam je sve dao ima pravo da očekuje od nas i da mu vratimo ono što njemu pripada. To treba da bude dobrovoljno.
˝Da li ću vam otvoriti prozore neba?˝ To ne znači dati samo obilnu kišu, nego i božanski blagoslov koji bi se izlio u velikoj mjeri. Ovaj ˝blagoslov˝ ne mora biti samo u materijalnom pogledu nego i u duhovnom.
11. Izgleda da prorok ovdje misli na skakavce koji sasvim uništavaju ljetinu. Bog ovdje obećava materijalni napredak i blagostanje onima koji su vjerni u desetku.
12. Bog želi da njegov narod bude živi primjer prave poslušnosti i obilnog Božjeg blagoslova.

3. Opomena zbog nepoštovanja Boga (3,13-18)

Vaše riječi su bile prkosne protiv mene, govori Gospod; a vi kažete: ˝Što smo govorili protiv tebe?˝
Vi kažete: ˝Uzalud je služiti Bogu; i kakva je korist da održavamo njegov posao i hodimo žalosni pred Gospodom nad vojskama?
I sada držimo za mene one ponosite; pa i one, koji čine zlo, držimo za sretne; da, oni koji čine zlo učvršćeni su; čak oni kušaju Boga i izbavljeni.˝
Oni koji se boje Gospoda često govore jedan za drugog; i Gospod to promatra i čuje, i napisala se knjiga uspomena pred njim za one koji se boje Gospoda i koji misle na njegovo ime.
˝I oni će mi biti posebno blago,˝ kaže Gospod nad vojskama; ˝u dan koji pripremam; i ja ću ih poštedjeti, kao što čovjek štedi svog sina koji mu služi.
I vi ćete ponovo vidjeti razliku između pravednog i zlog, između onoga koji služi Bogu i onog koji mu ne služi.˝

13. LXX prevodi: ˝Vi ste govorili strašne riječi pritiv mene.˝ U stihovima 13-15 prorok uspoređuje veliko gunđanje naroda sa plaćom koju su primili vjerni (st 16-18)
14. Prorok osuđuje narod što su i ono malo dali Bogu iz sebičnih razloga.
15. Oni što gunđaju ne smatraju ponizne i blage sretnima i balgoslovenima od Boga, nego smatraju da ponosni i nasilnici imaju sreću i blagostanje u svijetu. Oni nisle da oni koji izazivaju i kušaju Boga ne primaju kaznu za svoje zlo, iako se protive Bogu.
16. Prorok Malahija ulijeva nadu i hrabri one koji su vjerni Gospodu: Kolika razlika između ovih vjernih ovdje spomenutih i oni koji se žale Bogu u st. 13-15. Prorok ohrabruje sve one koji se trude da čine što je pravo. Bog se sjeća njihove nesebične i odane službe Njemu.
17. Onoga dana kada grešnici budu poredani u sudnici pred božanskim sucem ispunit će se obećanje koje im je dao, da će oni biti njegovo ˝blago˝. Tada će oni biti oslobođeni od propasti određene grešnicima. Tada će se pokazati Božja milost nad njima. Dva su razloga njegove milosti prema svojoj djeci:
a. Zato što su oni njegovi sinovi. (usp. Jer 1,12; Rim 8,14).
b. Zato što su mu služili kao poslušna djeca.
18. Prorok ovdje ukazuje na vrijeme kada će sve biti jasno. To je vrijeme za koje je pitao narod onog vremena. (2,17; 3,14). Tek u ovo vrijeme će se konačno i pravedno njima odgovoriti. U ono su vrijeme pojedinci kao i čitav narod mislili da Bog drukčije postupa sa dobrima i zlima. Ali tek u onaj dan, Gospodnji dan, bit će svima jasno o Božjem sudu i pravdi.

II PRIPREMA ZA DAN SUDA
Mal 4,1-6
Uništenje onih koji su prezirali Gosopoda (4,1.3)

˝Jer evo, dolazi dan, koji gori kao peć; svi koji čine bezakonje bit će pljeva; i dan koji dolazi zapalit će ih,˝ govori Gospod nad vojskama, ˝tako da im neće ostaviti ni korijena ni grane.
3. I izgazit ćete zle; jer će biti pepeo pod stopalima vaših nogu u dan koji ja pripremam,˝ govori Gospod nad vojskama.

1. Prorok Malahija daje svečano obećanje onima koji pitaju: ˝Gdje je Bog suda?˝ (2,17). To je taj dan kada će Bog da sudi zlima po svojoj pravdi. Ovo se odnosi na vrijeme Božjeg suda nekom gradu ili narodu a ne pojedincu.
Pored ovog ˝dana suda˝ imamo i ˝dan spasenja˝ (Iza 49,8) koji se odnosi na ispitivanje pojedinaca. Ovaj se dan može odnositi i na stanovnike cijele zemlje. Kada se odnosi na stanovnike cijele zemlje onda se kaže ˝dan Gospodnji˝. (Jl 1,15; 2,1; Am 5,18.20 itd.). Ovo je utvrđeni dan kada se rješava konačna sudbina svih ljudi. Taj konačni sud nad zlima je uništenje vatrom. Strnjika je konačna slika uništenja grešnika.
˝Zapalit će ih.˝ Biblija ne poznaje vječni pakao. Grešnici se neće vječno nalaziti u vatri nego će biti spaljeni.
˝Ni korijena ni grane.˝ je slika potpunog uništenja grijeha i grešnika. (Neh 1,4). Korijen predstavlja sotonu uzročnika zla, a grane su njegovi sljedbenici. Svi oni će biti konačno i zauvijek uništeni.
3. Pravednici će pogaziti grešnike kao što se gazi pepeo. Ovo je konačna slika pobjede nad njima.

Bog obećava vođstvo onima koji ga se boje (4,2.4-6)

A vama, koji se bojite mojeg imena, granut će sunce pravde sa zdravljem na njegovim krilima; i izlazit ćete i skakutati kao ugojeni telci.
4. ˝Sjetite se zakona Mojsijeva, mojeg sluge, koji sam vam zapovjedio na Horebu vas Izraele, uredbe i propise.
5. Gle, šaljem vam Iliju, proroka, prije dolaska velikog i strašnog dana Jahvinog.
6. I on će okrenuti srce otaca k djeci i srce djece njihovim očevima, prije nego dođe i udari zemlju kletvom.˝

2. Izraz ˝granut će sunce pravde˝ je slika Krista. (Jer 23,6; 1. Kra 1,30). Isus želi da donese duhovnu svjetlost svome narodu, kad mu bude potrebna, naročito u vrijeme pred Njegov drugi dolazak kada nastane velika duhovna tama.
˝Skakutati.˝ je slika radovanja ishoda suda i Božjoj ljubavi.
4. Prorok Malahija nastavlja svoje proročanstvo sa ohrabrenjem Božjeg naroda da bude poslušan Bogu. Ova poslušnost će donijeti blagoslov. Ovaj posljednji prorok u Starom zavjetu ističe potrebu i značaj poslušnosti naredbama koje je On dao svome narodu još na gori Horeb.
˝Mojsijev zakon˝ može da pomogne narodu da se pripremi za Gospodnji dan. Ovdje prorok Malahija naročito spominje Mojsija što je on nekada bio posrednik između Boga i naroda.
5. Ovo proročanstvo navode u posljednje vrijeme mnogi Hebreji kao dokaz da će sam Ilija doći na zemlju. Ali, ovdje je riječ o nekom koji treba da da dođe na zemlju u ˝sili i duhu Ilijinom˝. (Lk 1,17). On će objaviti vijest sličnu Ilijinoj vijesti. Prije prvog Kristovog dolaska ovo djelo je objavio Ivan Krstitelj; a i pred drugi Kristov dolazak slično će se objavljivati. To su oni koji svijetu objavljuju tri anđeoske vijesti.
6. Ovdje se proriče da će se objavljivati vijest koja vodi do pokajanja i obraćenja srca. Mnogi će se obratiti ka Gospodu ˝Bogu njihovome.˝ (Lk 1,16)
Izraz ˝sinovi˝ se odnose na sinove Izraelove. Mnogi od njih će se vratiti ka pravoj vjeri ˝otac˝ tj. patrijarha. Stari zavjet se završava sa ovom svečanom opomenom. Oni koji se stvarno ne pokaju snosit će sudbinu grešnika. (4,1). Ipak prorok Malahija izražava ovdje nadu za neke. (4,2).

👂 POSETI NAŠ YOUTUBE KANAL “BIBLIJA UČI”
➡️➡️ KLIKNI NA OVAJ LINK: https://bit.ly/38UtmKg